Da li znaš?
Koliko je potrebno dana
Biološkom staništu da iznova procvjeta
Desetljeća duga, ako biljka raste sama
I ako čovjek shvati, što prirodu sve smeta.
Da li znaš?
Prašumi da obnovi u krošnjama carstvo
I da drvo dostigne nebesku visinu svoju
Iscijeli zelenilom ljudsko barbarstvo
Osamdeset godina je potrebno da obnovi svu boju.
Da li znaš?
Siromaštvo ne leži u materijalnoj neimaštini
Niti u djetinjstvu bosonogih svjetova
Već u prošlosti i uništenoj baštini
Polomljenih stabala, rijeka, šumskih cvjetova.
Da li znaš?
Kad korijenje povadiš, tlo se rasipa
Erozije kao rane u dubinu prodiru
Uzaludne vreće pijeska, uzduž riječnih nasipa
Podivljale bujice do kućnog praga nadiru.
Da li znaš?
Svjetlosno je zagađenje oku našem vidljivo
Pogledaj u noćno nebo, zvjezdan sjaj potraži
Možda ugledat će Mjesec, da, smiješi ti se stidljivo
Energija njegova da li te još uvijek snaži?
Da li znaš?
Ne moraš u Amazonu za spas šuma poći
Ni na Madagaskaru, istražiti erozivne rane
Ni na kraju svijeta diviti se, zvjezdanoj noći
Ubijati prirodu jer plašiš se tame.
Da li znaš?
Ili vidiš, a ne želiš znati?
Možda slutiš, ali još ne prihvaćaš
Kad prihvatiš dar,
Zahvali…ljubavlju uzvrati!
Da li znaš?
Kako biljka pjevuši, kada miluješ je zvukom
Kako mačka nježno prede,kad je diraš rukom
Kako dijete hihoće se, kad ga škakljaš sretno
Kako Svemir odjekuje, kad o njemu pjevaš sjetno.
Kako drvo se rascvjeta , kad stablo zagrliš
Kako potok zažubori, kada mu pohrliš
Kako nebo raširi se, kad okom pratiš svu modrinu
Kako Zemlja uzdahne, kad spoznaš svu Cjelinu.
Da li znaš?
Da li slutiš?
Da li odgovore tražiš?
Ili samo šutiš?
Pjesma je inspirirana izvrsnim dokumentarcem „Iz ptičje perspektive“, kojega sam imala sreću pratiti u jutarnjim terminima na HTV1, svaki dan u 10h. Ekipa entuzijasta, kroz emisiju nas vodi po našoj planeti Zemlji,od Amazone, Kine, Madagaskara,Francuske itd. nudeći nam filmovana svjedočanstva o šteti nanesenoj ljudskim djelovanjem. Posebno su dojmljive slike snimljene iz aviona, tj.ptičje perspektive, kada je šteta vidljiva u svoj veličini. Uništene šume Amazone, na čijem je mjestu zasađena GMO soja, koja se zatim transportira u Evropu do našeg tržišta, skrenuti tokovi rijeka zbog hidroelektrana, uništen biološki ekosustav, erozije tla, poplavljena područja itd.
Ono što mi je posebno dojmljivo je što se u emisiji prikazuju i ljudi posvećeni popravljanju štete, kao što su učitelji koji kroz pjesmu podučavaju budući naraštaj o važnosti očuvanja prirode, otac misionar koji nudi i edukaciju odraslih, znanstvenik koji je nasadom mandragore spriječio daljnju eroziju ,a ujedno omogućio izvor hrane stanovništvu i stoci.
Možda je sinhronicitet, a možda i nije, naime, današnja emisija je bila o prirodi Madagaskara, i kada sam vidjela erozivne rasjede žarko crvenog tla, prva asocijacija mi je bila – zemaljska rana. Bolan osjećaj, ali, i zadivljujuća moć samoiscjeljenja koju posjeduje svako živo biće, a Zemlja je to - živo biće, kada je u tim dubokim rasjedima samoniklo drveće borove šume, i na taj način zacjeljelo ranu. Zašto sam spomenula sinhronicitet, zato, jer sam danas prisustvovala predavanju o njezi kroničnih rana oblozima od srebra.
Zar to nije jedno te isto?
Ranjavamo sebe, ranjavamo planetu Zemlju.
Nezdravim načinom života, neznanjem, štetimo tijelu, a ono signalizira, kroz bolest,ranu, bol,suze...
Nezdravim načinom života, neznanjem, štetimo planeti, a ona signalizira, kroz poplave, pijavice, potrese, kisele kiše…
Toplo preporučam ovaj dokumentarac „Iz ptičje perspektive“, jer očito ,dok ne sagledamo širinu i dubinu, nećemo spoznati niti uzroke, a bez te spoznaje iscjeljenje nije potpuno.
bglavac
edin.kecanovic
