Danas slavimo Sve Svete (latinski Sollemnitas Omnium Sanctorum, pučki Sisveti i Sisvete), svetkovinu kojom Crkva slavi sve svece, znane i neznane, one koji su već kanonizirani, dakle proglašeni svetima, ali i one koji to još nisu. Spomen na mučenike počeo se slaviti na Istoku od IV. stoljeća, a prvi tragovi slavlja Svih Svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji, u nedjelju nakon Duhova. Taj običaj spomenut je i u jednoj homiliji svetog Ivana Zlatoustog iz godine 407. U zapadnoj Crkvi njegovi su korijeni u posvećenju rimskog Pantheona u čast Blažene Djevice Marije i svih mučenika, od strane pape Bonifacija IV, 13. svibnja 608. ili 609. Papa Grgur III. (731-741) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga, po svoj prilici na zahtjev irskih redovnika, kako bi se poklopio s proslavom keltske Nove godine. Izabran je datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve, iako se spomen na sve vjerne mrtve, Dušni dan, slavi dan kasnije, 2. studenoga.
Mnoštvo Svih Svetih je veliko, kako to svjedoči i sveti Ivan u svom Otkrivenju: »Vidjeh: evo velikog mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda gdje stoji pred prijestoljem.« Sve to silno, neprebrojivo mnoštvo u radosti stoji »pred licem Jaganjca«. Gospodin je u svome govoru na gori svečano obećao i zajamčio blaženstvo svima siromašnima u duhu koji nisu robovi prolaznih dobara, krotkima, onima koji gladuju i žeđaju za pravdom, milosrdnima, onima koji su čista srca, tolikima u povijesti progonjenima zbog pravde, tolikima potlačenima, obespravljenima, oklevetanima. Svi koji su vjerovali u Kristova blaženstva bit će doista i blaženi. Svi koji su morali gledati kako zlo trijumfira nad dobrom, nepravda nad pravdom, ropstvo nad slobodom, klicat će zbog konačnog trijumfa dobra nad zlim. U tom se mnoštvu nalaze i mnogu sinovi i kćeri iz našega, hrvatskoga naroda, među njima, vjerujemo, i zagrebački pomoćni biskup, sluga Božji Josip Lang (1857-1924), omiljeni propovjednik i prijatelj siromaha, koji je umro baš na današnji dan. Svima Svetima posvećena su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i u hrvatskim krajevima (Sesvete kod Zagreba, Bedenica, Đakovo, Erdut, Donja Motičina, Požeške Sesvete kod Pleternice, Veliki i Mali Zdenci kod Grubišnog Polja, Podravske Sesvete, Beletinec kod Svetog Ilije, Dekanovec u Međimurju, Karojba u Istri, Zmijavci, Aržano kod Ciste Provo, Piramatovci kod Skradina, Zlopolje kod Muća, Neorić kod Muća, Hrvace, Gala-Gljev kod Sinja, Zagvozd, Koprivno kod Dugopolja, Podgora, Blato na Korčuli, Korčula, Livno, Drežnica kod Mostara, Jare kod Širokog Brijega, Aladinići kod Stoca, Irig u Srijemu, Čonoplja kod Sombora, Bačko Petrovo Selo kod Bečeja, Kucura kod Vrbasa).
bglavac
edin.kecanovic
