BOŽENA FILIPAN
Božena Filipan, rođena Kic 16. prosinca 1931. u Varaždinskim Toplicama. Profesorica psihologije, djelovala je u Zagrebu i Varaždinskim Toplicama. Na društvenome području djeluje u Matici hrvatskoj na dužnosti predsjednice
Ogranka Varaždinske Toplice te ostvaruje autorske projekte u okviru književno-znanstvene manifestacije Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama. Urednica je Zbornika radova sa znanstvenih skupova od kojih su objavljene tri knjige.Posebni znanstveni interes ostvaruje na području proučavanja kreativnosti i psihohistorije. Članica je stručnih i književnih društava. Sudjeluje na književnim susretima i objavljuje literarne radove, poeziju i prozu, u književnim časopisima – na standardu i kajkavskom dijalektu. Objavila je knjigu Pet stoljeća narodne prosvjete i školstva u Varaždinskim Toplicama
(I. i III. dio) i 1. svezak monografije Varaždinske Toplice i naselja - Traganje za izvorima. Pred objavljivanjem je i 2. svezak naslovljen Uloga Varaždinskih Toplica u hrvatskoj povijesti i kulturi. Haiku, senrju, vake i haibune bilježi desetak godina te objavljuje u časopisima i zbornicima haiku-poezije te književnim časopisima u Hrvatskoj i na internetu.***
Božena Filipan, maiden name Kic, was born on December 16th 1931 in Varaždinske Toplice. As apsychology professor she worked in kindergartens and grammar schools in Zagreb and Varaždinske Toplice. She is the president of Matica Hrvatska, the branch at Varaždinske Toplice and is the author of projects within the literary-scientific manifestation “The Kukuljević›s Days“. She is the editor-in-chief of three joint collections from scientific conferences.
Special scientific interest she creates in the area of creativity in psychohistory. She is a member of professional and literary associations, takes part on literary gatherings and publishes poetry, and prose in the literary magazines in Croatian and Kajkavian dialect. She published “Five Centuries of people›s education in Varaždinske Toplice“ (I. and III.
Parts) and the first book of monography “Contribution of Varaždinske Toplice in Croatian History and Culture“. Haiku, senryu, waka and haibun she has been writing for about a decade and publishes in joint collections and magazines for haiku in Croatia and on the Internet.
1. Mjesec studeni
na cvijetu maslačka
pčela skuplja med.
– November -
a bee gathering honey
on a dandelion flower.
2. Kukuruzni klip
skladišti žuto brašno.
Fazan u polju.
A corncob
storing the yellow flour.
A pheasant in the field
.
3. Šašava smreka
cvrkuće, fijuče
otresa snijeg.
A foolish juniper-tree
pa it twitters, moans and
shakes down the snow.
4. Na vršku cedra
veselo fućka kos.
Baš mu se fućka!
On the top of a cedar
A merrily whistling balckbird.
Devil-may-care!
5. Nebo pahulja
predivom tankim spaja
oblak i zemlju.
The sky of snowflakes
connecting with fine yarn
the cloud and the ground.
6. Poslije kiše
nabujale vode šum
napaja uho.
After the rain
a murmur of swollen water
for the thirsty ear.
7. Miriše zemlja
sijač sije sjemenje
u pratnji ševe.
Sweet smell of the earth
the sower sowing the seeds
accompanied by a lark.
1. Grana koja njiše zrele plodove - Antologija ludbreških Haiku-zbornika 1998-2007, Ludbreg 2008;
2. Haiku Calendar/rokovnik, Ludbreg 2003;
3. Haiku-zbornik Ludbreg 2004/
Miscellany of Ludbreg Haiku Meeting 2004;4. VARAŽDINSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO 1994-2000;
5.
Haiku, časopis za haiku-poeziju, br. 17/18, Zagreb 2003;6. Haiku-susret, Lovran 2002;
7. 7. haiku dan
Dubravko Ivančan/7th Haiku Day Dubravko Ivančan, Krapina 2005
bglavac
edin.kecanovic
