Svako empirijsko proučavanje kako povijesnih tako i suvremenih kul­tura nalazi sljedeće: što je kultura složenija i hijerarhičnija, to teže moraju raditi njezini pripadnici i to su im užurbaniji životi. Pogledajte samo koliko sati tjedno radi prosječni menadžer (oko 60) i koliko obi­telji ima dvoje radnika koji rade 40 sati na tjedan da bi otplatili kredit i nahranili obitelj.

"Lagodno" stanje "slobode" uživa vrlo malobrojna klasa ljudi unu­tar grada/države: privredni i politički vladari. A budući da vladajuća klasa ne proizvodi hranu, oni koji je proizvode moraju provesti doda­tno vrijeme pribavljajući hranu za one koji ne rade.

Šošonima je dnevno potrebno 2000 kalorija, baš ako i svakom dru­gom ljudskom biću. Ali njima su prosjeku trebala samo dva sata na dan da si osiguraju potreban obrok, jer bili su nomadski narod koji se selio s jednoga mjesta na drugi, slijedeći svoj izvor hrane. Kako su se godi­šnja doba mijenjala i kad bi na jednome mjestu hrana postala oskudna, jednostavno su se preselili na drugo mjesto. Ako im je jedna vrsta hra­ne postala nedostupna, znali su gdje pronaći drugu.

Richard Lee, profesor na sveučilištu u Torontu otkrio je da je slično strukturirana plemenska skupina naroda Kung iz pustinje Kalahari u Africi provodila manje od 15 sati tjedno (otprilike 2 sata na dan) priku­pljajući hranu i ispunjavajući ostale životne potrebe. Ostatak vremena provodili su igrajući se, pričajući priče, svirajući. John Yellen iz Državnog znanstvenog instituta našao je da isto vrijedi za Hotentote, još jednu lovačko/skupljačku plemensku skupinu iz Afrike.