U prvome dijelu pokrili smo područje dokaza da se već nalazimo u ozbiljnim nevoljama: svi smo napravljeni od energije sučevog svjetla; energiju dobivamo živeći na 'početnom kapitalu' (pradavnom sunčevu svjetlu koje je pohranjeno u podzemnim 'ušteđevinama' koje su pri kraju); ubijamo drveće koje održava ciklus kruženja vode, drži povr­šinski sloj tla na mjestu, a ugljični dioksid pod nadzorom; sve više vrsta živućih organizama izumire, a klimatske promjene vode nas pre­ma dosad neviđenom nestabilnom vremenu, koje ugrožava usjeve i ljude.

Kako smo se doveli u tu situaciju?

Kako smo u samo pola stoljeća došli od nedvojbeno optimističnih izgleda do sadašnjeg stanja stvari gdje nam je ostalo još samo 30-tak godina prije nego što industrijalizirani svijet zahvati katastrofa, koja se već odvija u Trećem svijetu, u obliku gladi i bolesti?

Do kraja ove knjige razmotrit ćemo što možemo učiniti. Postoji razlog za nadu, ako napravimo odgovarajuće promjene. Ali prvo mo­ramo razumjeti zašto je tako kako jest, a to je ono o čemu se radi u drugom dijelu.

Govorit ćemo o sljedećemu:

 

Povijesna perspektiva

• Koncept 'mlađih kultura' i 'starijih kultura': važne razlike između
  toga kako živimo sad i kako smo živjeli nekad
• Izuzetna kulturna promjena zvana wetiko: nakon 100.000 godina
  života u suradnji jedni s drugima (i s prirodom), ljudi su počeli do­
  minirati i porobljavati jedni druge (i prirodu)

Društvena psihologija

• Uvid u važnost 'priča': kako tumačimo ono što vidimo oko sebe.
  Naše priče o životu mogu nas odvesti na krivi put ili nas mogu do­
  vesti do rješenja.
• Pradavne mudrosti koje smo nekoć znali, ali sad su zaboravljene
• Je li Darwin imao pravo? Je li pobjednik u borbi najprimjereniji za
  opstanak u budućnosti?
• Što je drukčije u današnjim društvenim strukturama u odnosu na
  nekadašnji način života?

Da bismo razumjeli životnu važnost našeg pradavnog sunčeva svjetla, prvo moramo pogledati unatrag i sagledati važnu ulogu koju je u pro­šlim i sadašnjim civilizacijama imala kultura.