Nitko ne zna što je izazvalo prvu erupciju wétiko kulturnog ludila, ali logika sugerira da se to najvjerojatnije dogodilo na mjestima gdje je postojalo ciklično obilje izvora hrane. Na primjer, starosjedilačka ame­rička plemena Tlingit i Waida (koja su živjela na sjeveroistoku, na pod­ručju današnjeg Vancouver Islanda) očito su bili trgovci i robovlasnici dugo prije dolaska Europljana (koji su također bili robovlasnici). Pre­ma antropolozima (koji su možda 'zagađeni' zapadnjačkom pristranošću), u jednom je periodu moguće da je čak i 25% mjesnog stano­vništva bilo roblje, a prosjek je bilo 7% do 15%. Zašto?

Neki antropolozi teoretiziraju da su — uslijed činjenice da se na tom području lososi mrijeste dvaput na godinu i tako daju obilan, ali krat­kotrajan izvor hrane — ta plemena razvila način pohrane lososa (su­šenje, soljenje itd.) da bi si osigurali hranu kroz cijelu godinu. To je izjednačavanje količine hrane neovisno o godišnjem dobu omogućilo prehranjivanje mnogo većeg broja stanovnika. Zapravo, prosječno ple­me s toga područja imalo je stotine članova, dok su lovačko/skupljačka plemena u unutrašnjosti rijetko premašivala brojku od 50-100 članova. Čini se da je taj uzorak plemena s malo pripadnika prevladavao u Eu­ropi od prvog dolaska ljudi prije između 60.000 i 40.000 godina pa sve do pojave "civilizacije" prije između 5000 i 10.000 godina, a ostatke tog uzorka vidimo i danas među Laponcima u sjevernoj Švedskoj, koji su posljednji starosjedilački Europski narod.

Uz mogućnost prehranjivanja i uzdržavanja većeg broja ljudi, spo­sobnost skladištenja hrane stvorila je drugu kulturološki destruktivnu popratnu pojavu. Stvorila je prvu imućnost. Oni koji su bili jako dobri u skladištenju hrane ili u krađi zaliha hrane, završili su s najvećim bo­gatstvom u hrani. Tijekom nestašica hrane, pojedinci ili plemena mora­li su se pokoriti volji imućnih da bi dobili dovoljno hrane za preživlja­vanje.

To skladištenje hrane bilo je možda prvi odmak čovjeka od priro­de (uzmite Bibliju i pročitajte Mateja 6:26). Stvorilo je prvo odvajanje ljudi od prirodnoga svijeta. To je bilo popraćeno onim što se kasnije pokazalo kao destruktivna arogancija i vjerovanje da se prirodom može vladati, što je na kraju dovelo do po­stavke da se druge ljude može pokoriti ili istrijebiti.