U našem svakodnevnom životu, neposredni intuiti­vni uvidi u prirodu stvari su normalno ograničeni na izuzetno kratke momente. Drugačije je u istočnjačkom misticizmu gde se oni produžavaju na duže periode i na kraju postaju postojana svjesnost. Pripremanje uma za ovu svjesnost - za neposrednu, nepojmovnu svijest o stvarnosti - predstavlja glavni cilj svih Škola istočnjač­kog misticizma i mnogih aspekata istočnjačkog načina života. Tokom duge kulturne povijesti Indije, Kine i Ja­pana, razvijeno je jedno ogromno mnoštvo različitih te­hnika, rituala i umjetničkih oblika kako bi se postigao ovaj cilj, i sve se to može nazvati meditacijom u najši­rem smislu te riječi.

Osnovna svrha ovih tehnika izgleda da je u tome da stišaju um koji misli i da svjesnost pomjere od racional­nog ka intuitivnom modalitetu svijesti. U mnogim oblici­ma meditacije, stišavanje racionalnog uma postiže se usredsređivanjem pažnje na jednu jedinu stvar, kao što je disanje, zvuk mantre, ili vizuelna predstava mandale. Druge škole usredsređuju pažnju na tjelesne pokrete koji se moraju izvoditi spontano bez uplitanja bilo kakve mi­sli. To je način kojim se služi hinduistička joga i taoistički Tai Ći Čuan.Ritmički pokreti ovih škola mogu dovesti do istog onog osjećanja smirenosti i spokoja koji odlikuje statičnije oblike meditacije; osjećaja kojeg, ponekad, mogu pobuditi i neki sportovi. Prema mom is­kustvu, na primjer, skijanje je jedan jako zahvalan oblik meditacije. Istočnjačke umjetničke forme također predstavljaju oblike meditacije. One nisu toliko sredstva za izražava­nje umjetnikovih ideja koliko putevi samo-spoznaje kroz razvoj intuitivnog modaliteta svijesti. Indijska muzika se ne uči čitajući note, već slušajući sviranje učitelja i na taj način razvijajući osjećaj za muziku, baš kao što se i pokreti Tai  Čija ne uče putem verbalnih uputstava već tako što se bezbroj puta ponavljaju zajedno sa učiteljem. Japanske čajne ceremonije pune su sporih, ritualnih po­kreta. Kineska kaligrafija zahtijeva nesputano, spontano kretanje ruke. Sve se te vještine na Istoku koriste da bi se razvio meditativni modalitet svijesti.

Za većinu ljudi, a pogotovo za intelektualce, ovaj modalitet svijesti predstavlja jedno sasvim novo iskustvo. Znanstvenicima su neposredni intuitivni uvidi bliski iz nji­hovih istraživanja, jer se svako novo otkriće rađa u ta­kvom jednom iznenadom neverbalnom bljesku. No to su izuzetno kratki momenti do kojih dolazi kada je um is­punjen informacijama, pojmovima i obrascima mišlje­nja. U meditaciji je, s druge strane, um ispražnjen od svih misli i pojmova i na taj način pripremljen da tokom dužih perioda funkcionira u svom intuitivnom modalite­tu. Lao Ce govori o ovom kontrastu između istraživanja i meditacije kada kaže:

“Onaj koji ide za učenjem uvećava znanje; Onaj koji ide za taoom smanjuje znanje“.

Kada se racionalni um stiša, intuitivni modalitet proizvodi jednu neobičnu svjesnost; okolina se doživlja­va na neposredan način bez filtera pojmovnog mišljenja. Po riječima Čuang Cea, “O kako je spokojan um mudraca! On je ogledalo neba i zemlje - odraz svih stvari“. Glavna odlika ovog meditativnog stanja jeste doživljaj jedinstva sa okolinom. To je jedno stanje svijesti u kojem je prestao svaki oblik rascjepkanosti, pretapaju­ći se u nerazlučivo jedinstvo.

Fritjof Capra - TAO FIZIKE - Istraživanje paralela između savremene fizike i istočnog misticizma, 1976

Svaki čovjek je graditelj hrama koji se naziva njegovim tijelom . . . . . Svi smo mi skulptori i umjetnici naš materijal je naše vlastito meso i krv i kosti. Svaka plemenitost počinje da profinjuje njegove crte, svaka podlost ili razbludnost ga spuštaju na nivo životinje. 

Henry D. Thoreau 1817-1862

- Fizički svijet, uključujući naša tijela, je odgovor promatrača. Mi stvaramo naša tijela kao što stvaramo iskustva našega svijeta.

- Percepcija. . . je naučeni fenomen. Svijet u kojem živiš, uključujući iskustvo svoga tijela, je u potpunosti upravljano onako kako si ti to naučio percipirati. Ako promjeniš svoju percepciju (opažanje), ti mijenjaš iskustvo svoga tijela i svoga svijeta.

- Iako izgleda da je svaka osoba neovisna i odvojena, svi mi smo povezani sa uzorcima inteligencije koja upravlja cijelim kozmosom. Naša tijela su dio univerzalnog tijela, naši umovi aspekt univerzalnog uma.

Deepak Chopra – AGLESS BODY, TIMLESS MIND, 1993

Probijanje prepreka opažanja posljednji je zadatak u umijeću svijesti.

Don Huan iz - UNUTRAŠNJI OGANJ, 1984 od Carlos Castaneda

Kako se ljudska bića razvijaju prema sve manjem oslanjanju na svoj ego, tako počinjemo dostizati uistinu produhovljeno društvo. Po Aurobindu, "Produhovljeno društvo bi živjelo kao njihovi produhovljeni pojedinci, ne u egu, već u duhu, ne kao kolektivni ego, već kao kolektivna duša". Glavna svrha u svim aktivnostima kao što su to umjetnost, znanost, etika, ekonomija, politika i obrazovanje bi trebala biti da traži i otkrije božansko Jastvo.

James Redfield and Carol Adrienne – THE CELESTINE PROPHECY – An Experential Guide, 1995

Pisac – i, ja vjerujem, općenito sve osobe – moraju misliti da što god se njemu ili njoj dogodi jeste izvor. Sve stvari su nam bile date s nekom svrhom, a umjetnik ovo mora osjećati mnogo jače. Sve što nam se dogodi, uključujući naša poniženja, naše nesreće, naše zbrke, sve nam je to dato  kao sirovi materijal, kao glina, tako da možemo oblikovati svoju umjetnost. 

Jorge Luis Borges

Knjiga je više nego verbalna struktura ili serija verbalnih struktura; to je dijalog koji se uspostavlja sa čitaocem i intonacija koju nameće svojim glasom i promjena i trajne slike koje ostavlja u njegovoj memoriji. Knjiga nije izolirano biće; to je odnos, osovina mnogobrojnih odnosa.

- Svaki roman je idelni plan umetnut u stvarnost stvarnosti.

Jorge Luis Borges 1899-1986

- Ako čovjek želi da piše jasnim stilom, onda neka prvo ima jasne misli; a ako želi da piše plemenitim stilom, onda neka prvo posjeduje plemenitu dušu.  

J. Goethe

Svaka riječ, misao, oblikuje um, i bez razumijevanja svake misli, um postaje rob riječi i nastaje patnja. 

Krishnamurti 1895-1986

Pošto su riječi uvijek jedna apstraktana, približna mapa stvarnosti, verbalna tumačenja znanstvenog eksperimenta ili mističkog uvida nu­žno su neprecizna i nepotpuna.

Fritjof Capra

- Riječi imaju vrijednost samo ako vjerno prenose značenje ideja koje su skrivene u riječima. . . Ne možete opisati riječi­ma nešto što je neopisivo. Ali riječi se moraju koristiti, kao što slikar koristi boje na platnu da prenese značenje svoje vizije. No ako vi samo naučite tehniku slikanja, nećete postići punu izražajnost ideje koju slikar želi prenijeti. U svim svojim govorima dajem novu interpretaciju riječi. Stoga bi vam bilo vrlo teško razumjeti, ako biste samo obraćali pažnju na riječi. Morate dospjeti onkraj riječi i truditi se doseći značenje koje dajem riječima, a ne pridavati im znače-nje koje vam se čini prikladnim... - Kao što većina ljudi ima utvrđen način mišljenja i prevodi svaku novu ideju što je stavljena pred njih u taj način mi­šljenja, naravno da mi je vrlo teško objasniti nešto novo starim riječima. Ipak moram koristiti obične riječi. Ne mogu izmisliti novi jezik, ali mogu dati novo tumačenje riječima koje koristim. Ukoliko koristite riječi kao most, tako da je razu­mijevanje uspostavljeno, onda riječi imaju vrlo određeno značenje: no ukoliko dopuštate sebi da se upetljate u riječi, onda su riječi bezvrijedne. 

J. Krishnamurti

Riječi koje prosvjetljuju dušu, vrijednije su od dragulja.

Inayat Khan 1882-1927

Vjerovatno postoje riječi koje su namijenjene upravo našoj situaciji, koje bi, ako ih doista usvojimo i shvatimo, za naše živote mogle biti blagotvornije od jutra ili proljeća te nam možda otkriti novo viđenje situacije. Knjige su u mnogima potaknule početak novoga života. Možda i za nas postoji knjiga, koja će objasniti naša čuda i otkriti nova.  

Henry D. Thoreau  1817-1862 - WALDEN

Neke knjige treba kušati, neke progutati, a neke prožvakati i probaviti, odnosno neke knjige treba pročitati samo djelomično, neke treba čitati, ali ne pomno, a malobrojne treba pročitati u cijelosti, sa dubokom pažnjom.

Francis Bacon 1561-1626