Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

296

PUTA

OD 14.01.2018.

POUKE O YOGI BHAGWAN SHREE PATANJALIJA

POUKE O YOGI BHAGWAN SHREE PATANJALIJA

«Yoga je kontrola aktivnosti uma» (CHITTA). S tim

rijeèima poèinje Patanjalijevo uèenje o yogi. Mi æemo

sažeto prikazati slijed uèenja u kanonskom obliku.

U komentaru Shree Purohit Swamija cjelina uèenja je

podijeljena na èetiri poglavlja:

Prosvjetljenje

Moæi

Praksa

Osloboðenje

U klasiènom shvaæanju yoge (Patanjali) èovjek je

dvostruko biæe. On je u svojem bivstvu (Sopstvo) (ATTMA) a u

izvanjskom egzistiranju je «liènost». Uèenje yoge poèinje

naèelnim razlikovanjem tog dvostrukog odreðenja èovjeka. Na

èemu se temelji to razlikovanje i kakvo ima znaèenje u uèenju

yoge?

Preko misaone artikulacije svijesti o svijetu èovjek se

putem svojih misli vezuje uz svijet. Takvim naèinom on živi u

svijetu. Vezivanjem poèiva na tri osnovne kvalitete uma (moæi

mišljenja):

osjetilnost

strast

neznanje.

213

Pomoæu te tri kvalitete izgraðuje se u èovjeku «liènost»

koja ima svoj «Ja», tj. svoj individualni ego. Po egu se ljudi

pojavno razlikuju i potvrðuju u svjetovnom životu.

Osjetilnost je primarni modus èovjekova odnosa prema

svijetu. Preko osjetila postaju èovjeku prezentni objekti

izvanjskog svijeta. To prezentiranje poèinje percipiranjem, a

završava zakljuèivanjem. Kod percipiranja svijest djeluje

neposredno i spontano, kao i kod imaginacije. Oboje pružaju

umu slike ili ideju objekta na osnovu koje um zakljuèuje o

stvarnosti i prirodi tog objekta. Misao zavedena osjetilnošæu

èesto griješi ili pada u zabludu u odnosu prema objektu.

Osjetilnost pokreæe misao, a misao pokreæe strast.

Predoèeni objekt otkriven umu pokreæe èovjeka na djelovanje.

Svako je djelovanje praæeno prianjanjem uz objekt. Djelovanje

misli pobuðuje strast u obliku žudnje za objektom, tj. strast

aktivira htijenje za objektom. Preko strasti um postaje zavisan od

objekta. Preko strasti èovjek dolazi u zavisnost od izvanjskog

svijeta.

Osjetilnost i strast vezuju misao. Èovjek postaje rob svoje

moæi mišljenja – istièe Patanjali. Njega odreðuje ono što misli i

ogranièava ga u njegovu izvanjskom odreðenju. On pada u

bezumnost – neistinu drži istinom, tamu svjetlom. On svoju

«liènost» smatra Sopstvom jer ne ozbiljuje moæ razlikovanja,

nema uvida. To je osnovno Neznanje. Iz njega slijede svi drugi

oblici neznanja.

Osnovna je spoznaja da um nije isto što i Sopstvo, spoznaja

da je Sopstvo gospodar, a um instrument. Neznanje poèiva na

èinjenici da um sebe ozbiljuje jedino kao instrument svijeta, da

se um poistovjeæuje s Egom.

Sa spoznajom razlike razara se Neznanje i poèinje kontrola

misli.

Kontrola uma, tj. misli, razumijeva kontrolu svih triju

kvaliteta misli: kontrolu osjetilnosti, kontrolu strasti i kontrolu

neznanja.

Kontrolu ne treba shvatiti samo kao gospodarenje s tim

trima moæima. Ona je prvenstveno naèin osloboðenja od tih

kvaliteta. Svrha je ozbiljenje Sopstva, tj. potpuno osloboðenje.

Ako je misao kontrolirana, Sopstvo je u svom prirodnom

stanju.

214

Prosvjetljenje poèiva na temeljnom razlikovanju uma i

Sopstva. S postignuæem Prosvjetljenja, Sopstvo dolazi u svoje

prirodno stanje. Ono sa sobom donosi izuzetno iskustvo. To

podrazumijeva automatsko odricanje od triju kvaliteta jer je bez

tog odricanja nemoguæe slijediti put yoge, tj. Osloboðenja

Sopstva.

Time što je steèena istinska spoznaja Sopstva, shvaæa se da

je Sopstvo gospodar, a um njegov rob. Neznanje je ukinuto.

Ukidanjem Neznanja ukida se i prianjanje misli uz objekte

praæeno strašæu.

Besttasan odnos prema objektima osjetilnosti ukljuèuje

prevrednovanje misli a s time i volje. Djelovanje misli odreðuje

djelovanje volje. Misao stjeèe nezavisnost, um dostiže slobodu.

Misao više nije zavedena i ogranièena objektivnošæu. Osjetilna

zbija postaje iluzija.

Prosvjetljenje je izvor ali i rezultat kontrole uma. Kontrola

uma aktualizira se bestrasnim odnosom prema izvanjskoj

svijesti, tj. svijetu. Bestrasan odnos znaèi nevezivanje. Poèiva na

ukidanju, tj. osloboðenju od strasnog prianjanja uz objekte

svijesti. Nevezivanje je pretpostavka daljnjeg puta prema

Osloboðenju – pretpostavka èistoæe Sopstva. To znaèi

prevladavanje svijeta strasti, odricanje uma od svega što je

suprotno Sopstvu ili sprjeèava konaèno Osloboðenje yogiju.

Ovdje možemo ukratko navesti razlikovanje nekoliko

pravaca, stupnjeva ili «vrsta» yoge:

HATHA–YOGA temelji se na kontroli disanja i regulaciji

«životnog daha» (PRANE). U Patanjalijevom kanonu ona je

samo jedna od poèetnih faza yoge. Kao niži stupanj ona dovodi

do tjelesne, spiho-fizièke kontrole. Ta se kontrola oèituje u

gospodarenju tijelom, tj. njegovim organskim funkcijama i

pokretima.

JNANA–YOGA je pretpostavljena ali nije spomenuta u

kanonu. To je kontrola mišljenja, toènije cjelokupnog

svjesnog života. Kontrola svijesti vodi svijest u službu

Sopstva.

KARMA–YOGA je yoga djelovanja. Ona nije izrièito prisutna

u kanonu, ali treba da je navedemo.

Radi se o èistom etièkom odnosu i djelovanju prema

svemu živome, ne samo èovjeku. To je kontrola èovjekova

praktiènog života – ono se naziva još i akarmièkim djelovanjem.

215

Djelovanje poèiva na univerzalnoj ljubavi i osjeæanju identiteta

sa svim živim biæima. Osnovi je zakon takva djelovanja

nevezivanje za djelovanje i za plodove djelovanja. Ne djeluje se

radi nekog cilja, egoistièke svrhe niti bilo kakva svrha smije

vezivati i odreðivati èovjeka u èistoæi djelovanja. To se ostvaruje

bestrasnošæu djelovanja, neegoistièkim, potpuno slobodnim

èinjenjem. Rezultat takva èinjenja je bezgranièna sloboda i

nepomuæena radost. Djelovanje postaje užitak, a ne prisila,

donosi mir i otklanja brigu i bol.

RAJA–YOGA zauzima središnje mjesto u Patanjalijevom

kanonu. To je kontrola misli, tj. voðenje uma u službi

Sopstva do konaènog Osloboðenja. Ona se naziva i

«božanska yoga».

Slijedeæi smisao kanona, možemo ustvrditi:

Hatha-yoga je priprema za jnana-yogu. Kontrola tijela je

pretpostavka kontrole svijesti, našeg duševnog i mentalnog

života.

Jnana-yoga je priprema za karma-yogu. Tek ako smo

postigli kontrolu nad nesvjesnim biæem (tijelom) i kontrolu

našeg svjesnog biæa, možemo provesti kontrolu našeg

praktiènog života, tj. djelovati prema svemu živom i prema

drugom èovjeku po zakonu yoge.

Karma-yoga kao oblik integralne yoge je uvoðenje i

završna pretpostavka raja-yogu, tj. kontrolu cjelovitosti èovjeka

koja se manifestira u umu. Raja-yoga je usmjerenje takve

cjelovitosti prema jedinom istinskom životnom cilju –

Osloboðenju.

Prosvjetljenje (SAMADHI) nije jedno jedinstveno stanje

spoznaje Sopstva. Prema kanonu razlikuje se nekoliko oblika:

SAMPRADUYATA-SAMADHI. To je stanje prisutne

apsolutne svijesti koja se može manifestirati preko

osjeæanja (SAWITARKA), diferenciranja, tj. znanja o

neèemu kao razlièitom (SAWICHARA), èistog užitka u

216

duhovnome (SANANDA) ili preko potpune svjesnosti

personalnosti (SASMITA).

ASAMPRADNYATA-SAMADHI. U tom se stanju ukida

svekoliko postojeæe znanje o sadržaju svijesti. Svijest je pri

sebi, ne pri objektivnosti.

SAWITARKA SAMADHI. Prosvjetljenje dolazi osjeæanjem

preko pokreta duše. Najèešæe je to oblik BHAKTI-YOGE –

štovanje Boga.

NIRWITARKA SAMADHI. To je Prosvjetljenje bez èuvstva.

Ono izvire iz napora intelekta da spozna i ozbilji Sopstvo.

Koji je put i kakve su zakonitosti dolaženja yogija od

Prosvjetljenja do Osloboðenja, od SAMADHIJA do MOKSE?

Prosvjetljenje poèiva na spoznaji da je Sopstvo jedina

zbiljnost, a sva su biæa nezbiljska u svojoj pojavnosti jer je

materijalna suština i podloga stvari trošna i prolazna. Znanje

Sopstva nije isto što i znanje o biæima. Gospodarenje biæima ne

može se usporediti s gospodarenjem samim sobom èemu vodi

kontrola uma.

«Moæ znanja je velika, moæ kontrole znanja je još veæa.»

Spiritualni život poèinje s kontrolom. Kontrola uma je

vrhovna kontrola jer je misao-svijest u osnovi svega. Kontrolom

uma, tj. praksom yoge, yoin postiže neuobièajene moæi.

Meðutim, te moæi nisu cilj po sebi, veæ su samo popratne

manifestacije spiritualnog napredovanja yogija.

«Svjetovna moæ je opojna, spiritualna moæ opojna je još

više.»

Yogi se mora odricati tih moæi kao što se odrièe i strasnog

vezivanja uz biæa, tj. objekte misli. Strast i užitak u tim moæima

zamke su Ega, tj. «liènosti» - stupice same osjetilnosti, makar

217

ona bila i ekstra-senzorna. On može postati rob svojih svjetovnih

veza i «normalnih moæi». Kao što je postao gospodar svog tijela

i misli, tako on mora postati gospodar tih moæi. Bez toga ne može

napredovati dalje.

Kontrola uma poèinje s koncentracijom svijesti. Pažnja

svijesti usredotoèuje se na jedna «objekt», unutar same svijesti –

na neki lik, dio tijela ili stvar izvan tijela. To je DHARANA –

pažnja svijesti fiksirana na «objekt». Posljedica toga je jedinstvo

uma, tj. misli i «objekta». To je DHYANA.

Koncentracijom se uklanja sav širi spektar pažnje. To je

punina koncentracije. Rezultat je jednog i drugog više jedinstvo

SAMADHI gdje samo jedinstvo išèezava i ostaje prezentna

samo misao koja je shvatila «objekt». Sva tri momenta sastavni

su dijelovi koncentracije – SAMYAME.

Koncentracija je najvažniji oblik kontrole. Uspješna

koncentracija pokazuje se u neposrednom saznanju «objekta» na

koji se usmjeruje pažnja. Spiritualni užitak koji se pri tome javlja

sprjeèava prodor nekontroliranih misli – strasti i svjetovnih

nagnuæa. Spiritualni užitak kontrolira, tj. sprjeèava ponovno

pojavljivanje svjetovnog užitka. Meðutim, i njega treba napustiti

da bi se ostvarila viša razina spiritualnosti.

Ne željeti sve objekte – jedini je siguran put u spiritualni

užitak. Užitak leži u jednom «objektu» koji svojim znaèenjem

ispunjava cijelu svijest. Napuštajuæi sve druge objekte, um stjeèe

jedinstvo s tim jednim «objektom», stapa se s njim i konaèno

razrješuje u Sopstvu.

Koncentracijom na «objekt» spoznaje se on neposredno i

potpuno, bez razmišljanja i upotrebe diferencirajuæeg poimanja.

Koncentracijom npr. na dojmove prošlosti spoznaje se prošli

život; koncentracijom na milosrðe spoznaje se i obilno iskazuje

ta vrlina. Ali – takoðer – koncentracijom npr. na sunce spoznaje

se svijet, koncentracijom na glavu spoznaje se svaka misao,

koncentracijom na šupljinu grla otklanja se buduæa glad i žeð i

dr.

Zadatak je koncentracije da se misao neprestano oslobaða

Neznanja (TAMAS) i strasti (RAJAS) koje nailaze zbog prirode

èovjeka, èim popusti koncentracija. Potpuna kontrola, tj.

potpuna koncentracija, omoguæuje uspješnu meditaciju

(stapanje s «objektom») i onemoguæuje prodor intelektualnog i

èulnog vezivanja.

218

Ako je koncentracija usmjerena na neki materijalni

«objekt», yogi može potpasti pod njegovu vlast. Preko osjetila,

forma može opet pobuditi misao i dovesti do žeði prema prema

objektu, tj. do strasnog vezivanja. Svaka forma znaèi strast.

Strast raða djelovanje, djelovanje proizvodi radost i bol koja

èovjeka vezuje uz karmièki lanac (svako djelovanje uzrok je i

razlog nekog kasnijeg djelovanja, užitka ili boli). Jedini je Bog

(ne teistièki ili panteistièki) iznad svih forma i ako yogi želi

Prosvjetljenje, on æe misao koncentrirati na Boga i meditirat æe o

njemu. Svaka forma vezuje uz sebe strast. Bog jedini ne može

biti poticaj strasti. Odnos prema njemu može biti samo èisti

duhovni odnos.

Najviši je oblik koncentracije dakle devocija Boga. Ta se

koncentracija postiže najlakše neprestanim ponavljanjem svetog

sloga OM (A-U-M) koji je univerzalno ime Boga. Devocija

Boga prosvjetljava dušu i otklanja svaku prepreku.

«Misliti na dobro umjesto na zlo»

Koncentracija preko devocije Boga usko je povezana s

koncentracijom na dobro. Koliko se više misli na dobro toliko se

više dobra priljubljuje uz èovjeka. Dobro dolazi yogiju kao što

zlo dolazi svjetovnom èovjeku koji slijedi svoj Ego i želje – sije i

žanje bol u svojoj duši i u duši svijeta.

Što je to i kakva je praksa yoge?

Naveli smo znaèenje koncentracije. Meðutim, ona je veæ

viši dio prakse yoge.

Yoga poèinje u kontroli tijela, tj. ovladavanjem vlastitim

tijelom. To ukljuèuje umjerenost u hrani, kontrolu jaèine govora,

sposobnost prisebnosti, neosjetljivost na hladno i toplo,

ozbiljnost u postupcima, jednostavnost, skromnost i èistoæu

tijela.

Takvim životnim naèinom kontrole tijela, ostvaruje se

uklapanje prijemljivosti za žudnju, jake emocije i neznanje.

Time se priprema zdravo tijelo koje æe biti nosilac zdrave duše.

Odbacivanje egoizma tijela vodi uklanjanju egoizma duše.

Za ostvarenje upravljanja tijelom i mislima o tijelu, yogi

upotrebljava odreðene položaje tijela – ASANE. Ti položaji

pridonose fizièkom zdravlju organizma, pomažu u režimu života

i najprikladniji su za uspješnu koncentraciju i oslobaðanje

spiritualnih moæi.

219

Osim ASANA yogi koriste razna pravila upravljanja

koncentracijom (YAMA) i pravila koja stvaraju preduvjete za

pozitivno voðenje tijela i uma. Osnovna su pravila:

Odbijanje svakog oblika nasilja ili djelovanja koje

povreðuje drugo biæe ili mu može nanijeti bol.

Odricanje od kraðe i prevare svake vrste.

Odricanje od strasti, iskazivanja požude ili pohlepe, tj. bilo

kojeg naèina zbog kojeg drugi èovjek postaje sredstvo

sebeljublja.

Univerzalna ljubav prema svim biæima.

Ljubav prema bližnjemu.

Ustrajanje u Sopstvu i dostojanstvu èovjeka.

Nastojanje u istini, kazivanje istine i djelovanje u istini.

«Sav život je svet , sav je život jedan.»

Osnovno uvjerenje yogija je uvjerenje u svetost svih živih

biæa. Po tome je i osnovni zakon djelovanja zakon ljubavi. Yogi

u svemu vidi i proživljava jedinstvo. On traži ozbiljenje

jedinstva života i zbog toga se bori protiv svega što može razoriti

to jedinstvo. Nepravda, patnja ili zlo ne smiju se nanijeti

nijednom živom biæu, niti èovjeku.

Zbog toga yogi neprestano kontrolira svoje sklonosti,

strasti i želje jer tuðu bol uzrokuju kako kroz ego svjesno vezane

i nošene želje, tako i vlastite nesvjesne sklonosti. Zlo dolazi od

misli rijeèi ili djela. Yogi kontrolira svoje misli, rijeèi i djela i

tako upravlja sobom. Samoovladavanje i upravljanje sobom

naziva se NIYAMA. Ona ukljuèuje èistoæu tijela i duha,

skromnost u potrebama, zadovoljstvo u èovjeku i mir u svijetu,

ponavljanje svetih rijeèi, prouèavanje svetih spisa i štovanje

Boga.

Ali da bi yogi postigao Osloboðenje, to nije dovoljno. On

mora probuditi skrivene spiritualne moæi, a to se postiže

aktiviranjem KUNDALINI energije. Važnost te energije i

njenog buðenja je tolika da se tehnika njenog oslobaðanja èesto

svrstava u oblik posebne yoge.

220

To je biotièka energija koja je usko povezana s nervnom

energijom. Smještena je u posebnim centrima (CAKRAMA) duž

leðne moždine (SUSUMNE), a osloboðena postupcima

koncentracije na odreðena mjesta ta se energija oslobaða iz svog

latentnog mirujuæeg stanja pobuðivanjem upravo tih mjesta.

Probuðena se energija kao serpentinasta vatra uzdiže uz leðnu

moždinu i kanalizira u spiritualnu energiju. Do toga dolazi

buðenjem centara od nižeg prema centralnom, u prednjem dijelu

glave. Njeno se djelovanje ispoljava u ozbiljavanju raznih oblika

spiritualnih moæi. To je praæeno intenzivnom svjetlošæu, bojama

ili zvukom. Djelujuæi na um ta energija proširuje njegovu moæ,

omoguæuje vrhunsku koncentraciju i priprema yogija za

konaèno Osloboðenje.

Za cijelo to vrijeme yogi osjeæa tijelo kao vatru, ne osjeæa

donje udove, a èesto mu tijelo postaje ledeno hladno kao u

mrtvaca. Nerijetko ga prati i misao o komadanju, rasprsnuæu ili

smrti.

To stanje može trajati duže i nije opasno ako se yogi

prethodno fizièki i psihièki pripremio, ako je stvorio potreban

režim života, vježbanjem i etièkim proèišæenjem duše. Ako dušu

ispunjava egoizam, oslobaðanje te energije može biti opasno po

život.

«Strast nema poèetka.»

Osnovna osobina svih živih biæa je strast prema životu.

Nju slijedi averzija prema smrti. Strast prema životu manifestira

se kao strast za užitkom i kao averzija prema boli. Sva su biæa,

tako i èovjek, podložna boli.

Strast je u bivstvu života. U èovjeka kao svjesnog biæa

možemo oèitovati i pratiti modalitete strasti, ali poèetak ni kraj

strasti ne može se otkriti. Samo putem yoge moguæe je ostvariti

kraj strasti. Strast je kod èovjeka rezultat neznanja i bezumnosti,

a oèituje se kroz prisutnost objekta. Ako nema lova na objekte,

želje preko predoèavanja, nema ni strasti koja se hrani

sadržajima svijesti.

«Objekt privlaèi um i transformira ga.»

Svijest je pod neprestanom afekcijom predmetnosti

svijeta. Svijet se puni predmetnošæu, misli kolaju, a duša se puni

strašæu. Tako raste bol i vezivanje, a svijet postaje sve manji za

lutajuæu, nezasitnu svijest.

221

«Kao što voda nema boju, ali ako je pomiješamo s bilo

kojom bojom, poprima tu boju, tako niti um nema forme po sebi,

ali stvara bilo koju formu.»

Um je po sebi bezbojan ali se boji bezbrojnim strastima.

Zbog toga svijest uma neprestano oscilira izmeðu užitka i boli.

Um je ogranièen kada je voðen strastima kroz objektnost svojih

sadržaja i misli. On sebe smatra sopstvom, izvanjski svijet

jedinom realnošæu.

Onaj tko vidi jasno, kome je um «iluminivan», ne

identificira um i Sopstvo. Usredotoèen na Razlikovanje, njegov

um žudi za Osloboðenjem, on slijedi put yoge. Cijeli je put sa

svim odreðenjima i varijetetima proživljavanje i obistinjenje tog

Razlikovanja. Um više ne služi svijetu, veæ Sopstvu. Djelovanje

i svi popratni fenomeni, pa i spiritualni užitak u službi su

konaènog ispunjenja Sopstva. To se dogaða na stupnju

Osloboðenja (MOKSA). Tu prestaje svako djelovanje, užitak i

bol, Razlikovanje i identitet. Sopstvo stiže sebi iznad svakog

odreðenja i preostaje samo èisto blaženstvo (ANANDA).

Konaèno je «spaljeno svako sjeme djelovanja».

Yogi ozbiljuje apsolutno znanje i moæ. On ostvaruje cilj –

MOKSU.

«Sve sumnje su razorene, razriješen je problem života,

yogi postiže cilj, postaje slobodan, zauvijek slobodan.»

Tako Shree Purohit Swami komentira kraj Patanjalijeva

kanona.

Za Patanjalija Osloboðenje se iskazuje u «otkrivanju moæi

Sopstva, u utemeljenju na ljepoti Sopstva» - jer Sopstvo je

najviše bivstvo i najviša svrha ozbiljenja ljudskosti (AUM).

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

Osvježi podatke

SRPANJ...

Osvježi podatke

METODE I TEHNIKE

Osvježi podatke

BRZI CHAT

  • Član iridairida

    bravo, čestitke oboma!

    18.07.2019. 18:01h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    izašla je moja 3. zajednička zbirka poezije "Eho poezije" Jadranka Varga i Ivan Dragičević

    17.07.2019. 12:38h
  • Član mkrmarmkrmar

    Lijep pozdrav svima !

    13.07.2019. 15:51h
  • Član vanessavanessa

    ♥♪♫ ♥*♪♫ ♥L.p

    12.07.2019. 12:55h
  • Član bglavacbglavac

    Lijep pozdrav svima !

    29.06.2019. 07:43h
  • Član vanessavanessa

    ♥♪♫ ♥*♪♫ ♥L.p

    27.06.2019. 11:11h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi, lijep i radostan blagdan vam želim! Lp

    20.06.2019. 01:07h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

Osvježi podatke

MAGIJA

Osvježi podatke

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

NESVRSTANOST I ZNAČENJE INDIJSKE KULTURNE TRADICIJE ETHOS SPOZNAJE U EUROPSKOJ I U INDIJSKOJ FILOZOFIJI