U Rijeci, uoèi Dana borbe protiv fašizma, 21. lipnja 1995.,

a u povodu 50. obljetnice povrata prve rijeèke hrvatske

gimnazije, èiji je i sam bio uèenik prije dosta godina.

PORTRETI:

JADRAN ZALOKAR

DOKTOR FILOZOFSKIH ZNANOSTI, LIKOVNI

UMJETINIK I PISAC HAIKU-POEZIJE

BILJEŠKA O SUPRUŽNICIMA

JADRAN ZALOKAR

(roðen 1947. godine u Ljubljani)

pisac je haiku poezije, likovni umjetnik i doktor filozofskih

znanosti, a u mladosti je mnogo putovao sa svojim ocem i

prireðivao samostalne izložbe u Rijeci, Zagrebu, Beèu, Rimu i

drugim gradovima… Preko dvadeset godina bavi se

istraživanjem duhovnih tradicija Istoka i Zapada i djeluje kao

filozofski pisac održavajuæi cikluse predavanja o duhovnim

fenomenima i liènostima našeg vremena.

EMIRA ZALOKAR

(roðena 1954. godine u Rijeci)

završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, i ponovo se vratila u

Rijeku. Pisanjem poezije i proze za djecu bavi se od najranije

mladosti, a tekstove su joj objavljivali «Smib» i «Radost»… Ona

smatra da malenima treba posvetiti pažnju jer – misleæi na djecu

– mislimo i na sebe i svijet oko sebe. «Pustite malene k meni»,

kaže Isus, a gubitak plemenitosti znak je poljuljanog temelja

vertikale.

M. K. Kujundžiæ

Roðen u Ljubljani, 29. 07. 1947. godine. Osnovnu školu

polazio je u Sv. Jeleni i Crikvenici. U to vrijeme intenzivno je

slikao i èitao najraznovrsniju literaturu. U seoskom ambijentu

78

proveo je idilièno djetinjstvo uz ljubav prema duhovnoj i

prirodnoj ljepoti. Gimnaziju je završio u Rijeci i do 1966. godine

imao je nekoliko samostalnih izložbi. Tada poèinje èitati

literaturu iz filozofije i psihologije.

1966. godine u Zagrebu upisuje filozofiju i sociologiju,

sluša predavanja iz etnologije, arheologije i indologije. Nakon

dvije meðunarodne izložbe u Beèu i Rimu, prestaje izlagati. Bio

je jadan od najboljih studenata, nakon studija objavljuje

filozofske radove u raznim èasopisima. Poèinje prouèavati

indijsku filozofiju, paralelno s izuèavanjem zapadnih filozofskih

škola.

1973. godine upisuje postdiplomski studij iz suvremene

filozofije i poèinje s prouèavanjem filozofije Arthura

Schopenhauera i duhovne misli Sri Aurobinda Ghosea. Radi na

magisteriju o filozofiji Arthura Schopenhauera. 1980. godine

brani magistarski tad. To vrijeme živi i radi kao slobodni

filozofski pisac i prekida sa filozofskom grupacijom okupljenom

oko èasopisa «Praxis». Suraðuje u mnogim èasopisima i

novinama i prati domaæu i stranu filozofsku produkciju.

1984. godine seli u Rijeku, zapošljava se u znanstvenoj

biblioteci i radi na doktorskoj dizertaciji «Arthur Schopenhauer i

problemi suvremene filozofije». Inaugurira mišljenje

planetarnog poliloga. 1988. godine brani dizertaciju u Sarajevu i

održava niz predavanja.

Recite nam nešto o vezi starih filozofskih škola i nove

duhovnosti

U mojem 25-godišnjem prouèavanju duhovnih tradicija,

filozofija i religija Istoka i Zapada, te sustavnog promišljanja

svih temeljnih odreðenja onoga što te tradicije znaèe u

suvremenosti i odreðuju je svojim duhovnim silnicama -

ustrajao samu onome što sam imenovao mišljenjem planetarnog

poliloga. Posebno mjesto pripada utjecaju indijskih duhovnih

tradicija, filozofija i duhovnih praksi još od vremena

Schopenhauera, što je danas veæ relevantno artikulirano u

radovima indologa i kulturologa. U dimenziji planetarne

univerzalizacije svih duhovnih tradicija sigurna je ne samo

aktualnost «indijskog istoka» veæ i jedna spiritualna utopijska

perspektiva, kao duhovni formativni princip naše buduænosti.

79

Nemojte se zavaravati epifenomenalnim i mnogim

sumnjivim derivatima uvoza tih tradicija. Veæ nekoliko godina u

Rijeci održavam cikluse predavanja o duhovnim fenomenima i

uèiteljima našeg vremena, u sklopu izlaganja onoga što u sebi

nosi mišljenje planetarnog poliloga. Petom ciklusu predavanja

pripada i predavanje održano u sklopu manifestacije «Ezoterika

Croatica», u Opatiji, 02. 04. 1995., na temu «religijske tradicije i

nova duhovnost».

Kako bi opisali pojam «ezoterije» i «New age-a»

Pitanje o tzv. «ezoteriji» vrlo je ozbiljno. Pod ovim

pojmom nastoji se sve uklopiti i gubi se oštrina razlikovanja

fenomenalnog i noumenalnog. Takav je pojam i «alternativa».

Duhovni fenomeni i duhovne prakse, i u duhovnim tradicijama i

u novim aplikacijama u suvremenoj recepciji zapadnjaèke

duhovnosti vrlo su razlièite. U njima vlada i veliki terminološki i

praktièni nered. Vrijeme æe pokazati što ulazi u istinsku

duhovnost, a što su samo kvazi spiritualna oèitovanja.

Drago mi je što je duhovno ozraèje New age-a prisutno i

kod nas. Izlaženje èasopisa Biobil i manifestacije tipa Ezoterice

Croatice tek su poèetna traganja za novim duhovnim iskustvima,

jedno pokusno stanje više svijesti. To zahtjeva otvoreni

hermeneutièki pristup, a ne površnu kritiku sa gledišta

sociologije, psihologije i sl. New age ima dublje znaèenje jer

pripada frontu spiritualne evolucije èovjeèanstva. Treba ga

razumjeti u njegovom odnosu prema osnovnim duhovnim i

religijskim tradicijama. Mnogo tog veæ na poèetku pokazati æe se

nedoraslim i bit æe zaboravljeno.

Kažite nam nešto o vašem slikarstvu

Kad sam se u mladosti intenzivno bavio slikarstvom, nova

duhovna i idejna saznanja nužno su formirala i moj slikarski stil.

Nazvao sam ga filozofskim slikarstvom, bliskim nadrealizmu

Dalija ili metafizièkom slikarstvu. Temeljna znaèajka je bila

uloga simbola i njihov mitopoetski govor kroz likovni izraz. To

govore i nazivi mojih izložbi – «Sumrak èovjeèanstva» ili «Mit i

èovjek». To je promišljanje položaja èovjeka u svemiru i njegov

odnos prema mitskom. U kasnijim djelima koje nisam izlagao,

80

sve je veæi bio utjecaj recepcije duhovnih tradicija dalekog

Istoka.

Pišete i haiku poeziju…

Pišem je veæ dvadesetak godina. Ona je svojevrsni pars

interior mojeg biæa i do nedavno je nisam objavljivao.

Osnivanjem hrvatskog Haiku društva i pokretanjem èasopisa

«Vrabac» poèeo sam je objavljivati. U rijeèkom nakladnom

zavodu izaæi æe izbor moje haiku poezije. Moji poèeci bili su u

vrijeme plodnog rada našeg najveæeg haiku pjesnika Dubravka

Ivanèana i prvih tekstova kolege Vladimira Devidéa. Za èitatelje

sam izabrao nekoliko haiku-a:

I’m looking at it

And still the cherry twig blooms

In a vase

Gledam

I još cvate granèica trešnje

U vazi

(Nagraðena na natjecanju «In Commemoration of Basho»,

1994. U.S.A. u èasopisu «Modern haiku»)

Mali golub

Veæ ojaèao

Gleda spram neba

U pustoši asfalta

Netko traži cvijet

Na mjeseèini

Pred crkvom magnolija

Ukrah joj cvijet pa se

Tiho zaputismo kuæi

Galeb

U dimu

81

Dubrovnik

(u antologiji «Haiku iz rata – War Haiku», Hrvatsko Haiku

društvo, Samobor, 1995.).

82