Zašto je premali uns masti opasan

Važnost masnih kiselina znanstvenici su shvatili tek u zadnjih 80 godina.

Prvi uočljivi simptomi njihove deficijencije su ljuštenje kože, zadržavanje vode u tkivima, poremećaji u razmnožavanju i plodnosti te poremećaji u rastu.

Otkako je došlo do otkrića sastojaka u hrani neophodnih za život i zdravlje, a koje tijelo ne može samo proizvoditi već se moraju unositi u tijelo hranom koju jedemo, brojni su se znanstvenici bavili proučavanjem tih sastojaka i otkrivanjem novih.

Otkriveno je da ti sastojci imaju važnu ulogu u tijelu te da bez njih ne bismo mogli živjeti i biti zdravi.

Znanstvenici su im nadjenuli ime vitamini.

 Dakle, vitamini su sastojci bez kojih život nije moguć.

Tako se dvadesetih godina prošlog stoljeća, najaktivnijih godina glede definicije vitamina, držalo da masti ne igraju neku važnu ulogu u tijelu i da bez njih možemo.

Masti, ugljikohidrati, proteini i voda su makroelementi prehrane koji se moraju unositi u organizam budući da se iz njih stvaraju stanice i tkiva tijela, a i energija za njegov rad i život.

Naime, 1927. godine znanstvenici Evans i Burr u svojem su eksperimentu pokazali da životinje hranjene prehranom bez masnoća obolijevaju od nepravilnosti u rastu i reproduktivnim funkcijama.

Saznanje da su masti važne za život navelo je znanstvenike na pomisao da se u mastima nalazi sastojak važan za život te su mu nadjenuli ime vitamin F.

Godine 1929. znanstvenici Evans i Burr nalaze i demonstriraju da je sastojak masti neophodan za život i zdravlje u mastima linoleična kiselina.

U odsustvu ovog važnog sastojka masti, razvijaju se poremećaji od kojih su prvo uočljivi ljuštenje kože, zadržavanje vode u tkivima, poremećaji u razmnožavanju i plodnosti te poremećaji u rastu.

Tako se razvio pojam esencijalne masne kiseline koji označava masnu kiselinu neophodnu za život i zdravlje, a koju tijelo ne može samo proizvoditi već se, poput vitamina i minerala, mora unositi prehranom.