Izvor kontaminacije

                                           I zidovi mogu biti izvor bolesti

   U prostorijama prepunim dima zagađenost zraka može biti do šest puta veća nego na kakvoj prometnoj cesti, pa ne čudi da je svaki osmi smrtni slučaj uslijed pušenja duhana posljedica izlaganja indirektnom dimu. A što je sa zidovima u prostoriji u kojoj se pušilo?

Svake godine na deseci tisuća ljudi umire od srčanih i arterijskih bolesti zato što se izlaže indirektnom dimu, dimu koji nastaje kad drugi ljudi puše duhan. Osim toga, nepušači koji redovno borave u ambijentu u kojem se puši izloženi su naročito velikom riziku da obole od bronhitisa ili upale pluća, kao i povećanom riziku od različitih vrsta raka. Naime, u prostorijama prepunim dima zagađenost zraka može biti do šest puta veća nego na kakvoj prometnoj cesti, pa ne čudi da je svaki osmi smrtni slučaj uslijed pušenja duhana posljedica izlaganja indirektnom dimu. 

Studija iz 2010. dokazala je da i namještaj i zidovi prostorija u kojima se puši mogu biti kontaminirani i uzrokovati formiranje novih kancerogena. Nikotin ostaje na površinama prostora u kojem se pušilo danima i tjednima. Kako on i dalje reagira s određenim molekulama u zraku i stvara karcinogene spojeve, oni se i dalje mogu udisati i apsorbirati u organizam i nakon što u njoj nema nikoga tko puši.

Kanadski znanstvenici su izvijestili da ne postoji sigurna granica pasivnog pušenja. U takvom dimu ima oko 50 poznatih karcinogena i 3.800 kemijskih sastojaka. Istraživanja su pokazala da supružnici pušača imaju tri puta veću vjerojatnost da će dobiti rak pluća, nego supružnici nepušača.

Dim u prostoriji gdje se puši sadrži između ostalog i nadraživače kao što su formaldehid, amonijak, akrolein, nitrooksid, hidrokarbonati, aceton, arsen, butan, cijanid i ugljični monoksid i složene tvari. Time i nepušači udišu oko 50 posto više kancerogena, koji izazivaju rak.

Kako oprati zidove u stanu u kojem je živio pušač?
Ako baš morate živjeti u prostoru u kojem su boravili pušači, pobrinite se barem da uklonite kemikalije koje su ostale na površinama.

Godine pušenja na zidovima mogu ostaviti vidljive mrlje te ispuniti dom neugodnim kemijskim smradom.   Ukloniti mrlje sa zidova nije dakle jedina mjere prevencije - treba ukloniti i smrad.   Ovo možete postići uz pomoć običnih detergenata ili otopine za čišćenje.

Na podu oko zida postavite stare krpe koje će spriječiti da tekućina navlaži pod.   Navucite rukavice i zamutite mješavinu alkoholnog octa i vode u jednakom omjeru.   U razrjeđenom octu umočite spužvu. Temeljito njome operite zidove. Kasnije, suhim krpama osušite zidove. Dakako, na koncu ih prekrečite.  

http://magazin.net.hr