Upravo sam govorio o istini i o Bogu. Njihova povezanost nije slučajna - kada govorimo o istini, govorimo o nečemu što je na mnogo višem nivou i od nas samih. Govorimo o traganju za višom silom i o podređivanju toj sili.

Naučna metoda predstavlja niz konvencija i postupaka koje smo, tragajući za istinom, razvili tokom vijekova u želji da pobijedimo potrebu za samoobmanjivanjem - što je vrlo prisutna ljudska osobina. Tako je i nauka podređena višoj arbitraži, višoj sili - istini.

Mahatma Gandi je rekao: 'Istina je Bog i Bog je istina.' Vjerujem daje Bog, takođe, svjetlost i ljubav, ali svakako i istina. Zbog toga pretpostavljam daje trka za sticanjem naučnog znanja, čak i ako se pri tom ne mogu pronaći odgovori na sva pitanja, u svojoj suštini božansko ponašanje - ponašanje koje uključuje podređenost višoj sili. Jedini i najveći uzrok neprimjerenog optuživanja je kombinacija jake volje i nepostojanja podređenosti višoj sili. Jaka volja je najbolja prednost koju ljudsko biće može posjedovati, ne zbog toga što su dobrota i uspjeh automatski zagarantirani, već zbog toga što su osobe slabije volje predodređene za neuspjeh. Upravo ljudi jake volje, sa strasnom i misterioznom željom da napreduju, mogu mnogo učiniti u psihoterapiji. To je velika prednost i veliki blagoslov. Ali, svaki je blagoslov i potencijalno prokletstvo sa svim popratnim efektima. Najgori popratni efekt jake volje je žestok temperament - ljutnja i bijes.

Svojim pacijentima sam to objasnio na sljedeći način: imati slabu volju isto je što i imati malo magare u dvorištu.

I malo magare može vas povrijediti - najgore što vam može učiniti jest da vam pojede svo cvijeće u vrtu. Nažalost, njegova korisnost nije razmjerna šteti koju napravi. Imati jaku volju, s druge strane, isto je što i imati tucet rasnih konja u dvorištu. Ovi konji izuzetne snage, ukoliko nisu pravilno dresirani, disciplinirani i zauzdani, u stanju su da vam sruše kuću. Međutim, ako su pravilno dresirani, disciplinirani i zauzdani, mogu vam pomoći da, doslovno, pomjerate planine.

Razlika između zauzdane i nezauzdane volje je vrlo lijepo opisana u knjizi Geralda Maya 'Volja i duh'. Prvo poglavlje se zove 'Voljnost i ispunjenje volje'. Ispunjenje volje karakterizira nezauzdana ljudska volja, dok voljnost i »odrazumijeva jaku volju osobe spremne da krene putem koji određuje viša sila.

Ova razlika je izuzetno poetski prikazana u drami Laurus'. Drama govori o dječaku koji je namjerno oslijepio šest konja i o psihijatru koji mu pokušava pomoći. Pri tome, psihijatar proživljava duhovnu krizu srednjih godina. Pri kraju drame, on objašnjava kako se uspio izboriti s vlastitim problemom.

'...Ne, ne mogu reći da mije Bog prikačio taj orden; ne mogu otići tako daleko. Ali, iskazat ću mu svo moguće poštovanje. U ovom trenutku, usta mi ispunjava lanac oštrih ivica, i nikada ga se neću moći riješiti.'