Kalendar događanja

Član JosipJankovic

Upisao:

JosipJankovic

OBJAVLJENO:

PROČITANO

947

PUTA

OD 14.01.2018.

TAO FIZIKE - TAOIZAM

TAO FIZIKE - TAOIZAM

PUT ISTOČNJAČKOG MISTICIZMA

Osmo poglavlje

TAOIZAM

Od dva glavna trenda u kineskoj misli, konfucijanizma i taoizma, ovaj drugi je taj koji je mistički usmeren, te je stoga relevantniji za naše poređenje sa savremenom fizikom. Poput hinduizma i budizma, taoizam je zainteresovan za intuitivnu mudrost, pre nego za racionalno znanje. Svestan ograničenja i relativnosti sveta racionalnog mišljenja, taoizam u osnovi predstavlja put izbavljenja iz tog sveta i po tome se može uporediti sa putevima joge ili vedante u hinduizmu, ili sa Budinom Osmostrukom stazom. U kontekstu kineske kulture, taoističko izbavljenje označava, specifičnije, oslobađanje od strogih pravila konvencije.

Nepoverenje prema konvencionalnom znanju i rezonovanju snažnije je u taoizmu nego u bilo kojoj drugoj školi istočnjačke filozofije. Ono se zasniva na čvrstom uverenju da ljudski intelekt nikada ne može shvatiti tao. Po rečima Čuang Cea:

Najšire znanje ga ne poznaje; rezonovanje neće učiniti ljude mudrim kad je on u pitanju. Mudraci su odbacili oba ova metoda1.

Čuang Ceova knjiga puna je delova koji odražavaju taoistički prezir prema rezonovanju i dokazivanju. Tako on kaže:

Pas se ne smatra dobrim zato što dobro laje, a čovek se ne smatra mudrim zato što vešto govori2. Raspravljanje je dokaz da se ne vidi jasno3.

Taoisti su logično razmišljanje smatrali delom veštačkog sveta ljudi, zajedno sa društvenom etiketom i moralnim standardima. Oni se uopšte nisu zanimali za taj svet, već su svu svoju pažnju upravili na posmatranje prirode kako bi raspoznali „svojstva tao-a“. Na taj način oni su razvili jedan stav koji je u suštini bio naučni i samo ih je njihova duboko nepoverenje u analitičke metode sprečilo da stvore prave naučne teorije. No, bez obzira na to, pažljivo je posmatranje prirode, sjedinjeno sa dubokom mističkom intuicijom, dovelo taoističke mudrace do dubokih uvida koji se potvrđuju i u savremenim naučnim teorijama.

Jedan od najznačajnijih uvida taoista bilo je shvatanje da su preobražaj i promena suštinska svojstva prirode. Jedan odlomak iz Čuang-cea jasno pokazuje kako je posmatranjem organskog sveta otkriven temeljni značaj promene:

U preobražavanju i rastu svih stvari, svaki pupoljak i svako svojstvo poseduje svoj odgovarajući oblik. U tome vidimo njihovo postepeno sazrevanje i propadanje, stalni tok preobražaja i promene4.

Taoisti su sve promene u prirodi sagledavali kao ispoljavanja dinamičke igre međuprožimanja između polarnih suprotnosti jina i janga, i tako su došli do uverenja da svaki par suprotnosti sačinjava jedan polarni odnos u kojem je svaki od polova dinamički povezan sa onim drugim. Za zapadnjački um je jako teško da prihvati ovu ideju implicitnog jedinstva svih suprotnosti. Nama izgleda krajnje paradoksalno da iskustva i vrednosti za koje smo uvek verovali da su suprotstavljeni mogu, na kraju krajeva, predstavljati aspekte jedne iste stvari. Na Istoku se, međutim, oduvek smatralo da je za postizanje prosvetljenja neophodno otići „izvan zemaljskih suprotnosti“5, i u Kini polarni odnos svih suprotnosti leži u samoj osnovi taoističke misli. Tako Čuang Ce kaže:

„Ovo“ je takođe i „ono“. „Ono“ je takođe i „ovo“... To što „ovo“ i „ono“ prestaju da budu suprotnosti čini samu suštinu tao-a. Jedino ova suština, moglo bi se reći osovina, jeste središte kruga podložnog beskrajnim promenama6.

Iz shvatanja po kojem kretanja tao-a predstavljaju neprekidno preplitanje suprotnosti, taoisti su izvukli dva osnovna pravila za ljudsko ponašanje. Kad god želiš nešto postići, govorili su, treba da kreneš od onoga što je tome suprotno. Tako Lao Ce kaže:

Da bi se nešto skupilo treba ga prvo raširiti. Da bi oslabio, prvo pojačaj. Da bi svrgnuo, prvo uzdigni. Da bi uzeo, prvo daj. To se naziva tananom mudrošću7.

S druge strane, kad god želiš nešto da zadržiš, moraš dopustiti da u to uđe i nešto što mu je suprotno:

Budi savijen i ostaćeš uspravan. Budi prazan i ostaćeš pun. Budi izlizan i ostaćeš nov8.

To je način života mudraca koji je dostigao jednu višu tačku gledišta, jedno stanovište sa kojeg se jasno opažaju relativnost i polarni odnos svih suprotnosti. Te suprotnosti, pre svega, uključuju pojmove dobra i zla koji se nalaze u istoj međupovezanosti kao i jin i jang. Svestan relativnosti dobra i zla, i tako i svih moralnih standarda, mudrac ne teži dobru već nastoji da održi jednu dinamičnu ravnotežu između dobra i zla. Čuang Ce je po ovom pitanju sasvim jasan:

Izreke: „Zar nećemo da sledimo i poštujemo ono što je ispravno i klonimo se onoga što je pogrešno?“ i „Zar nećemo da sledimo i poštujemo one koji ispravno vladaju i da se klonimo onih koji stvaraju nered?“ pokazuju nedostatak upoznatosti sa principima Neba i Zemlje i sa različitim kvalitetima stvari. To je kao da sledimo i poštujemo Nebo, a na Zemlju se ne obaziremo; to je kao da sledimo i poštujemo jin, a na jang se ne obaziremo. Jasno je da se tako ne može postupati9.

Zapanjujuće je da je, istovremeno kad su Lao Ce i njegovi sledbenici razvijali svoj pogled na svet, u Grčkoj jedan čovek, čije nam je učenje poznato samo u fragmentima i koji je bio, i još uvek je, vrlo često pogrešno shvatan, poučavao suštinskim odlikama ovog taoističkog shvatanja. Taj grčki „taoista“ bio je Heraklit iz Efesa. On je sa Lao Ceom delio ne samo isticanje neprekidne promene, što je izrazio svojom slavnom izrekom „Sve teče“, već i shvatanje da su sve promene ciklične. On je poredak sveta poredio sa „večno živom vatrom koja se s merom pali i s merom gasi“10 – što je slika zaista vrlo slična kineskoj ideji o tao-u koji se ispoljava u cikličnom preplitanju jina i janga.

Lako je videti kako je shvatanje o promeni kao dinamičnom preplitanju suprotnosti odvelo Heraklita, kao i Lao Cea, otkriću da su sve suprotnosti polarne i stoga sjedinjene. „Put na gore i put na dole jedno su isto“, rekao je Grk, i „Bog je dan noć, zima leto, rat mir, sitost glad“11. Kao i taoisti, i on je svaki par suprotnosti video kao jedinstvo i bio je sasvim svestan relativnosti svih takvih pojmova. I opet, sledeće Heraklitove reči – „Hladne stvari se greju, toplo se hladi, vlažno suši, suvo se ovlažuje“12 – snažno nas podsećaju na reči Lao Cea: „Teško i lako se uzajamno dopunjavaju... muzika i glas se stapaju u harmoniju, ispred i iza slede jedno drugo“13.

Zapanjujuće je da ova velika sličnost u pogledima na svet između ta dva mudraca iz šestog veka pre n. e. nije opšte poznata. Heraklit se često pominje u vezi sa savremenom fizikom, ali praktično nikada u vezi sa taoizmom. A upravo ta veza najbolje pokazuje da je njegov pogled na svet bio mistički, što, po mom mišljenju, postavlja paralele između njegovih ideja i ideja savremene fizike u pravu perspektivu.

Kada govorimo o taoističkom poimanju promene, važno je shvatiti da oni tu promenu ne vide kao posledicu neke sile, već pre kao jednu tendenciju koja je prirođena svim stvarima i situacijama. Tao-u se njegovo kretanje ne nameće, već dolazi prirodno i spontano. Spontanost je tao-ov princip delanja, a kako ljudsko ponašanje treba da se odlikuje po uzoru na delovanje tao-a, onda spontanost treba da odlikuje i sve ljudske delatnosti. Delati u skladu sa prirodom za taoiste, prema tome, znači delati spontano i u skladu sa sopstvenom istinskom prirodom. To znači imati poverenja u sopstvenu intuitivnu inteligenciju koja je prirođena ljudskom umu baš kao što su i zakoni promene prirođeni svim stvarima oko nas.

Delovanje taoističkog mudraca proishodi stoga iz njegove intuitivne mudrosti, spontano i u skladu sa okolinom u kojoj se nalazi. On nema potrebe da sebe ili bilo šta oko sebe prisiljava, već on jednostavno prilagođava svoje delanje kretanju tao-a. Po rečima Huai Nan Cua:

Oni koji slede prirodni poredak plove tokovima tao-a14.

Takav način delanja naziva se u taoističkoj filozofiji wu-wei. Taj izraz doslovno znači „ne-delanje“, a Džozef Nidem ga prevodi kao „uzdržavanje od delatnosti koja je u suprotnosti sa prirodom“, opravdavajući to tumačenje jednim navodom iz Čuang-cea:

Ne-delanje ne znači ne činiti ništa i ćutati. Neka svemu bude dopušteno da čini ono što po prirodi čini, tako da njegova priroda bude zadovoljena15.

Ukoliko se uzdržavamo od delanja koje je suprotno prirodi ili, kako Nidem kaže, od „kretanja nasuprot toku stvari“, onda smo u skladu sa tao-om i naše će delanje biti uspešno. To je smisao onih naizgled tako zbunjujućih Lao Ceovih reči: „Ne-delanjem sve se može postići“16.

Kontrast jina i janga ne predstavlja samo osnovni organizujući princip koji prožima celokupnu kinesku kulturu, već se on odražava i u dva dominantna trenda u kineskom mišljenju. Konfucijanizam je bio racionalan, muški, aktivan i dominirajući. Taoizam je, s druge strane, isticao sve ono što je intuitivno, žensko, mistično i prijemčivo. „Ne znati da znaš je najbolje“, kaže Lao Ce, kao i „Mudrac radi bez delanja i poučava bez reči“17. Taoisti su verovali da je ispoljavanje ženskih, prijemčivih kvaliteta ljudske prirode najlakši način da se vodi savršeno uravnoteženi život u skladu sa tao-om. Njihov ideal je najbolje sazet u jednom odlomku iz Čuang-cea u kome se opisuje neka vrsta taoističkog raja:

Dok se haos još nije pojavio, ljudi starine učestvovahu u opuštenom spokoju koji je krasio čitav svet. U tim vremenima jin i jang behahu skladni i nepokretni; njihovo mirovanje i njihovo kretanje odvijahu se bez ikakvih smetnji; četiri godišnja doba smenjivahu se svako u svoje vreme; stvari ne trpehu povrede i živa bića ne umirahu pre svoga vremena. Ako i behahu obdareni znanjem, ne imahu prilike da ga upotrebe. To bejaše ono što se može nazvati stanjem savršenog jedinstva. U ta vremena, niko ništa ne činjase, sve dolažaše samo od sebe18.

[Fusnote iz izvornog teksta]:

  1. Chuang Tzu, preveo James Legge, priredila Clae Waltham (Ace Books, Njujork, 1971), poglavlje 22.

  2. Ibid., poglavlje 24.

  3. Ibid.

  4. Ibid., poglavlje 13.

  5. Bhagavad Gita, 2.45.

  6. Citirano u Fung Yu-Lan, A Short History of Chinese Philosophy (Macmillan, Njujork, 1958), str. 112; usp. Chuang Tzu, nav. delo, poglavlje 2.

  7. Lao Tzu, Tao Te Ching, prev. Ch'u Ta-Kao (Allen & Unwin, London, 1970), poglavlje 36.

  8. Ibid., poglavlje 22.

  9. Chuang Tzu, nav. delo, poglavlje 17.

  10. U G. S. Kirk, Heraclitus: The Cosmic Fragments (Cambridge University Press, London, 1954), str. 307.

  11. Ibid., str. 105, 184.

  12. Ibid., str. 149.

  13. Lao Tzu, nav. delo, poglavlje 2.

  14. Citirano u J. Needham, Science and Civilisation in China (Cambridge University Press, London, 1956), II tom, str. 88.

  15. Ibid., str. 68–9.

  16. Lao Tzu, nav. delo, poglavlje 48.

  17. Lao Tzu, nav. delo, poglavlja 71 i 2.

  18. Chuang Tzu, nav. delo, poglavlje 16.

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U STUDENOM...

LISTOPAD...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi želim vam sretnu i veselu nedjelju. Lijep pozdrav! Božica

    08.11.2026. 08:00h
  • Član bglavacbglavac

    Počinje novi radni tjedan po novom vremenu. Želim vam puno uspjeha i sreće. Lp

    26.10.2026. 07:07h
  • Član bglavacbglavac

    Pozdrav dragi magicusi, sretnu i blagoslovljenu nedjelju vam želim. Lp. Božica

    13.09.2026. 07:38h
  • Član bglavacbglavac

    Laku noć vam želim dragi magicusi!

    31.08.2026. 23:35h
  • Član iridairida

    Uživajte u zadnjem pravom ljetnom mjesecu, i sporijem ritmu življenja...

    01.08.2026. 14:06h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro! Srtnu i blagoslovljenu nedjelju vam želim. Lijep pozdrav!

    05.07.2026. 08:07h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi , čuvajte se ovih vrućina. Želim vam sretan i lijep dan. Lp

    26.06.2026. 07:01h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

‹TAO FIZIKE - KINESKA MISAO ZEN›