Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član jaky

Upisao:

jaky

OBJAVLJENO:

PROČITANO

409

PUTA

OD 14.01.2018.

Strah od smrti

Strah od smrti

Da li je zaista tako? Da život ne znači ništa - pa čak i ako znači,  smrt potire to značenje? Da li je sve to ni zbog čega? Ne vjerujem. Smrt je suprotna onome o čemu i i mišljamo. Smrt ne oduzima već, prije, daje životu značaj.

Više od bilo čega drugog, moja romansa sa smrću poklonila mi je osjećaj za smisao života. Ako vas muči problem besmisla ili poricanja, najbolje što vam mogu uvjetovati je - uhvatite se ukoštac sa vlastitim odnosom prema završetku svog postojanja. Kao i druge velike ljubavi i smrt je ispunjena misterijom, a otuda dolazi i najuzbudljiviji dio. Boreći se sa misterijom vlastite smrti, otkrit ćete i smisao vlastitog života.

Naravno, većina nema nikakvu želju da se pozabavi Idejom o vlastitoj smrti. Mnogi ne žele čak ni razmišljati o tome. Po svaku cijenu pokušavaju je isključiti iz svakodnevnice, ograničavajući na taj način svoju svjesnost. Naslov Sandbergove poeme, 'Ograničenost', ne odnosi se samo na vlak već ima mnogo dublje značenje. Život je ograničen i čovjek koji kaže da putuje u Omahu je ograničen, svjestan svog pravog odredišta - smrti.

Ali, otkrit ćete da ljudi koji nisu tako ograničeni - poput mnogih velikih pisaca i mislilaca - prije ili kasnije, postaju fascinirani fenomenom smrti. Albert Schweitzer je zapisao: 'Ako želimo postati zaista dobri ljudi, misao o smrti mora nam biti bliska. Nema potrebe da o njoj razmišljamo svakodnevno, iz sata u sat. Ali, kada nas životni put dovede do željene točke, dok prizori oko nas lagano blijede i iščezavaju, dok naslućujemo još uvijek daleki pejsaž kraja, nemojmo sklapati oči. Zaustavimo se na trenutak, osmotrimo taj daleki pejsaž, i nastavimo dalje. Kada nam smrt postane bliska, prihvaćamo svaku sedmicu, svaki dan, kao poklon. Jedino ako smo u stanju na ovakav način prihvatiti život - djelić po djelić - on postaje nešto zaista dragocjeno i vrijedno.

Ovo nije uobičajeno razmišljanje o smrti. U praksi sam otkrio da je neophodno bar polovinu pacijenata koji su mi dolazili suočiti sa realnošću smrti. U suštini, odbijanje da učine tako nešto sastavni je dio njihove bolesti. Otkrivali su da im je život istovremeno monoton i zastrašujući. Nikada nisu posjećivali prijatelja u bolnici, preskakali su u novinama stranice sa osmrtnicama, zaboravljali su napisati izjave saučešća. A noću su se budili natopljeni znojem poslije košmarnih snova o utapljanju. I sve dok ih ne natjeram da probiju samonametnuta ograničenja svijesti, liječenje ne moze biti potpuno. Ne možemo živjeti ispunjeni hrabrošću i povjerenjem, sve dok ne stvorimo odnos prema vlastitoj smrti. I zaista, ne možemo živjeti punim životom, ako ne postoji nešto za šta bismo bili spremni umrijeti.

Ovakva ograničavanja svjesnosti ponekad mogu biti iscrpljujuća. Na početku moje prakse posjetio me uspaničen čovjek. Došao je tri dana poslije samoubistva svog zeta. Čovjek je bio toliko prestrašen da se nije čak usudio doći sam. Došao je sa suprugom držeći je čvrsto za ruku. Čim je sjeo, započeo je zbunjeno: 'Znate, moj zet, ovaj, izvršio je samoubistvo. Ovaj, imao je taj pištolje...ovaj, to je sve što je uzeo... jedan jedini metak sad je mrtav. A kada bih ja imao pištolj, ovaj, ja ustvari nemam pištolj, ali da ga imam i da se želim ubiti, ovaj, sve što je potrebno, bilo bi - ja se, ustvari, ne želim ubiti, ali sve to...'

 

Dok sam ga slušao, postalo mi je jasno da njegovu paniku nije izazvala tuga zbog zetove smrti, već činjenica da je bio suočen sa vlastitom smrtnošću, a to sam mu i rekao. Međutim, neprestano mi se suprostavljao tvrdeći: 'Ja se ne bojim smrti. To nije tačno.' U tom trenutku umiješala se njegova supruga. 'Dragi, možda bi trebao ispričati doktoru o mrtvačkim kolima i smrtovnicama.' I tada mi je ispričao o svojim strahovima od mrtvačkih kola I smrtovnic - toliko jakim, da je svakoga dana odlazeći I vraćajući se s posla pješačio tri bloka više - dakle, šest blokova svakoga dana - samo da ne bi prošao pored table na koju se lijepe smrtovnice. Takođe, svaki put kad bi kraj njega prošla mrtvačka kola, okretao bi glavu na drugu stranu i utrčavao u prvi ulaz ili u prvu prodavaonicu.

‚Vi zaista imate popriličan strah od smrti', rekao sam. Međutim, on je uporno inzistirao: 'Ne, ne, ne. Ja se ne bojim smrti. Jedino me ta mrtvačka kola i smrtovnice uznemiravaju.'

Psihodinamički, fobije su obično rezultat mehanizma nazvanog premještanje ili zamjena. Ovaj čovjek se toliko bojao smrti, da nije imao hrabrosti ni da se suoči sa svojim strahom. Umjesto toga, strah od smrti zamijenio je strahom od mrtvačkih kola i smrtovnica.

Možda ćete pomisliti da su pacijenti čije primjere ovdje iznosim, mnogo veće kukavice i da su podložniji strahu od drugih ljudi. Ali, nije tako. Oni koji dolaze na psihoterapiju su najmudriji i najhrabriji među nama. Svi imamo probleme, ali se obično pretvaramo da problemi uopće ne postoje, ili ih jednostavno ignoriramo. Samo oni mudriji i hrabriji među nama voljni su se podvrgnuti napornom procesu samoispitivanja tokom psihoterapijske seanse.

Činjenica je da živimo u kukavičkom svijetu, gdje je uvijek prisutno poricanje smrti. Jedna kolegica mi je ispričala da su u gradu gdje je ranije živjela, poslije smrti jednog srednjoškolca od leukemije i drugog od posljedica saobraćajne nesreće, učenici peticijom zahtijevali od direktora da uvede fakultativna predavanja o smrti i umiranju. Tamošnji svećenik se ponudio da besplatno organizira predavanja i osigura predavače.

Ali, svako novo predavanje morao je, prema lokalnom zakonu, odobriti školski odbor koji je, sa devet glasova prema jedan, odbacio peticiju učenika, smatrajući da su takva predavanja krajnje morbidna. Četrdesetak mještana pisalo je lokalnim novinama protestirajući protiv takve odluke, a jedan od urednika je ovoj temi posvetio kompletan uvodnik. Izvršen je velik pritisak na školski odbor da preispita svoju odluku, stoje i učinjeno. Sa devet glasova prema jedan, školski odbor je i po drugi put odbacio peticiju.

Čini mi se da uopće nije slučajnost, kako je moja kolegica napomenula, što su svi mještani koji su pisali protestna pisma, urednik novina i jedini član školskog odbora koji je glasao za usvajanje peticije, bili pod terapijom, ili su već prošli psihoterapijske seanse. A kao što rekoh, pacijenti nisu veće kukavice od drugih ljudi. Naprotiv, oni su mnogo hrabriji.

 

 

KLIKALICE

🔝

KOMENTARI

  • 27.08.2021. 23:17h

    Član emilio-iiMerlin0

    *Tko oslovljava samo povrπinu æivota, odraz, primjerice tako πto svome bliænjem æeli mir, a on sam nema mira, taj u svome bliænjem oslovljava samo nemir, jer sam ne komunicira s mirom.
    Istinski mudrac, kao Ëovjek, treba govor svijeta da bi se sporazumijevao. UnatoË ograniËenosti rijeËi on Êe u rijeËima kao “zdravlje” i “mir” osloviti Ëitav sveobuhvatni zakon, Boga. Tada Êe vladati vjeËni zakon, Bog, koji svakom Ëovjeku dopuπta slobodnu volju i vodi ga tako da sluæi njegovoj duπi a ne iskljuËivo omotaËu, Ëovjeku.
    Tko je sam bolestan, a svome bliænjem æeli zdravlje, taj opet oslovljava samo bolest u bliænjemu i eventualno one aspekte koji su u skladu s njegovom vlastitom boleπÊu; jer πto iz njega izlazi, uÊi Êe ponovno u
    85
    njega i eventualno i u bliænjega koji ima iste ili sliËne simptome bolesti. To se dogaa po zakonu “Isto privlaËi isto i pojaËava se”. Tko svome bliænjem æeli mir a sam je nemiran, moæe pojaËati nemirne aspekte u svome bliænjem ako je ovaj nemiran, jer isto pokreÊe uvijek isto i æeli se ispuniti. Tko svome bliænjem æeli ljubav, a sam je neljubazan, moæe joπ pojaËati neljubaznost u svome bliænjem, koji je i sam joπ neljubazan, jer isto uvijek privlaËi isto i æeli se ispuniti - opet prema zakonu “Isto privlaËi isto i pojaËava se.”
    Spoznajte: Svaki osjeÊaj, svaka misao, svaka rijeË i svaki postupak su energija. ©to Ëovjek odaπilje moæe postati djelotvornim kod bliænjega ako je osnova u njemu isto ili sliËno. Isto ili sliËno vraÊa se
    86
    opet Ëovjeku koji je odaslao; jer: Tko odaπilje, taj prima. Tko svome bliænjem æeli zdravlje i mir a sam je obolio u duπi i tijelu, ili sam u sebi nosi nemir neostvarivanjem vjeËnih zakona, taj utjeËe na bolest i nemir svoga bliænjeg i pojaËava ih, jer svojim æeljama mira i ozdravljenja koje upuÊuje svome bliænjem, nije dopustio da postanu djelotvornima u njemu samome. Æeliπ li svome bliænjem neπto πto nisi joπ sam ostvario, primjerice Ëisto, plemenito, lijepo i dobro, tada to ne dolazi u njegovu nutrinu jer nije nadahnuto od tebe - ili ga prihvaÊa povrπina, privid, njegovo nisko ja i osjeÊa se polaskanim i poËaπÊenim, te se tako pojaËava njegova nisko sopstvo, nisko ja.
    Æeli svome bliænjem samo ono πto sam posjedujeπ u sebi i na sebi, dakle ono πto je
    87
    ostvareno i time nadahnuto, i u svemu oslovljavaj Ëitavi vjeËni zakon. BuduÊi da je sve u svemu sadræano, potvruj u æeljama za svoga bliænjeg Ëitavi zakon, Boga. Ne motri samo na povrπinu, na ono πto se treba izvrπiti na tijelu bliænjega ili u njegovoj okolini. Razmisli da je dobrobit duπe odluËujuÊa i da je Ëisto duhovno tijelo opet, Ëitav zakon.
    ©to Ëisti æeli svome bliænjem - ono πto sam ispunjuje - to ide iz najveÊe nutrine njegovoga hrama i ulazi takoer u hram bliænjega. On ujedno nosi plodove vjeËnoga zakona u hram bliænjega, jer svome bliænjem donosi vjeËni zakon kao dar ljubavi, koja je opet, zakon sam. Ne poæeli, dakle, svome bliænjem detalje iz vjeËnoga zakona jer Êeπ u njemu i u sebi osloviti samo dijelove vjeËnoga zakona.
    88
    Time ostavljaπ sve ostale fasete vjeËnoga zakona neiskoriπtene. To znaËi da bi se ti zadovoljio s nekoliko faseta, Ëime svjedoËiπ o svojoj neËistoti, a neËistome otvaraπ vrata i kapiju da te zavede. I kad oslovljavaš samo jedno područje materije, uloži u njega cjelinu. To je istinski život, to je život u vječnome zakonu, Bog.*
    Problem treba riješavati sveobuhvatno ili nikako ali i svakako ?


    *Spoznaj: Ljudski razum nije srce duše. Tko govori iz razuma, govori iz ljudskih programa, jer on nije kod kuče u najunutarnjijem u bitku, koji sve zna, koji sve gleda, koji sve čuje, koji sam sebe govori. Riječi izgovorene iz razuma ulaze opet samo u razum. One ne sadrže nikakvu snagu; stoga su ograničene i odnose se na materiju, gdje i postaju djelotvorne*
    Razum je kao tvorac svega koji ne tvori ništa ?

    *Tvoje oËi su svjetlo duπe. Vidiπ samo sebe, Ëujeπ samo sebe. Svojim Ëuvstvima, osjeÊajima, mislima, rijeËima i djelima crtaπ sliku svoje duπe. Slika tvoje duπe je tvoja svijest. Svako stanje svijesti opaæa ono πto odgovara njegovom poloæaju. To ulazi u njega, to je on, to on zraËi i istovremeno vraÊa. Moæe li tvoj bliænji vidjeti istu sliku koju si ti nacrtao svojim svijetom Ëuvstava i osjeÊaja, svojim rijeËima i postupcima? Svatko vidi, i ono πto mu opisujeπ, opet drugaËije - posve prema svojoj slikovitoj svijesti. Svaki Ëovjek takoer i svoju okolinu vidi drugaËije, opet posve prema slikama svoje svijesti koje si je sam zadao. I πumove, koji se pojavljuju u tvome slikovitom æivotu, svatko Ëuje opet drugaËije.
    70
    SkreÊeπ li paænju svoga bliænjeg na odreene tonove, boje ili oblike, tada Êe on unatoË tvom opisu razabrati tonove drugaËije od tebe i boje i oblike vidjeti opet drugaËije od tebe. MoguÊe je da tvoj bliænji razabere Ëak viπe tonova od tebe ili vidi viπe nijansi boja od tebe ili da oblici za njega imaju drugaËiji lik nego ih ti vidiπ. Tko može i kome objasniti da on čuje pravi ton ili da vidi pravu boju ili oblik? Ni jedan čovjek ne može drugome nešto dokazati jer svatko drugačije vidi, čuvstvuje, osječa i misli.*
    A onda su neki zaduženi za opažajno usklađivanje i kao usklađeni za opažajno raštimavanje ?


    *Ne koristi ništa govoriti o svjetlu, a ne biti svjetlom*
    Govoriti o svijetlu je korisno ako ne zabrazdimo i u svijetlosno zagađivanje a i materijalno siromaštvo je mnoge duhovno obogatilo ?

    A "eye wide shut" is:* Naša normalna percepcija unutar uređenih društvenih odnosa
    zahteva slijepu i vjernu povezanost sa svim predmetima percepcije, od
    kojih ni jedan ne pruža mogućnost za neposrednom percepcijom energije* !o'o!


    To da "niti su svi unutra i niti su svi napolju" može značiti i da niti svi koji govore i lažu i niti su svi koji šute i mudri ???

    A-li kada bismo u kontekstu "razum'ijevanja i logičkih konsekvenci" i "strah od smrti" doživljavali u potpunosti ili "kada biste bili bilo što ali bilo što u potpunosti bili biste i apsolutni" ??

SADRŽAJ UPISAO

Član jakyMerlin7 Dodaj ili oduzmi Merlina

Smatrate člana jaky dobrim članom portala? Nagradite ga Merlinom.

IZDVOJENO

Vitamin C

🔝

IZDVOJENO

Najnoviji članci

🔝
Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

PROSINAC...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    ♥♪♫ ♥*

    03.12.2021. 23:41h
  • Član vanessavanessa

    kad misliš da prvi puta nije uspjelo haha

    02.12.2021. 18:18h
  • Član vanessavanessa

    ❤️ ☕ ☕ ☕❤️ ☕ ☕ ♥♪♫ ♥*♪♫

    02.12.2021. 18:16h
  • Član vanessavanessa

    ❤️ ☕ ☕ ☕❤️ ☕ ☕ ♥♪♫ ♥*♪♫

    02.12.2021. 18:16h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    drage urednice :) puno hvala :)

    01.12.2021. 17:35h
  • Član iridairida

    Danas počinje odbrojavanje 2021g...dobar vam dan želim...!!!!...

    01.12.2021. 12:00h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    za Iridu: https://www.magicus.info/najcesce-prakse/tumacenje-snova/san-za-iridu-192

    28.11.2021. 16:20h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Smrt i značenje Smrt po izboru