ZAGROBNI ŽIVOT

v

. Bardo l , duh II 3, svjetlosna biće, život poslije smrti.

ZAGONETKA

Misao

zaodjevena u opskuran i alegoričan oblik čiji smisao valja odgonetnuti. Cilj ezoterične zagonetke je da dovede do probuđenja ili prosvjetljenja navodeći predodžbama i analogijama na duhovna istraživanja. Kinezi to nazivaju "nebeskim pitanjem" (T'ian wen) .

"

Gestumblindijeve zagonetke ... Tada Gestumbliil,lii reče:

'Kakvo je ono piće l Što sam ga jučer pio? l Ne bijaše to. ni voda ni vino, l A pivo još manje. l Ne bijaše to ni kakva hrana, l . A ja odoh napojen- Kralju Heidreče, l Razmisli o zagonetki.'

-

Dobra je tvoja zagonetka, Gestumblindi. I riješena. Ti si se ispružio u hladovini i rosa je padala na travu, ona je osvježila tvoje usne, i od nje tvoja žeđ bi ugašena." (Saga o Hervoru i Heidreku, prijev. R. Boyer) (v. univerzalni duh)

B. B. Bernasconi,

Histoire des enigrnes, P.U.F, Q.S.J? br. 1087.

ZAKLETVA

v. prisega.

ZAKLINJANJE

Magijsko niz;anje božjih imena uklopljenih u formulu ili obred sa svrhom prizivanja entiteta koji čini dobro ili istjerivanja entiteta koji nanosi zlo.

Narodno zaklinjanje nedjeljom: "Zaklinjem

Narodno zaklinjanje nedjeljom: "Zaklinjem vas, Božji An

đeli, silni i sveti, u ime Adonaja, Aja, Aja, Aja, onog koji je bio, jest i bit će, Aja, Abišaja, u ime Šadaja, Kadeš, Kadeš, Kadeš . . . "

ZANOS

ZANOS

v. entuzijazam.

ZAPOVJEDNIČKI ŠTAP

l) (prethistorija) Zapovjednički se štap pojavljuje u vidu dugoljastog zaobljenog komada rožine soba, sa ili bez ukrasa, s jednom ili više rupa probUenih na mjestu gdje se rogovi granaju u potsječene rašlje. Covjek ga je upotrebljavao tokom mlađeg kamenog doba (od 28000. do 9000. g. pr. n. e) za obredne svrhe (drška je često falusnog oblika) ili kao oruđe (za oštrenje kopalja). Mišljenja o tom štapu podijeljena su: E. Lartet smatra da je posrijedi insignij vlasti, prema O. Schcentesacku, riječ je o kopči za odjeću, drugi pak smatraju da je to bila alatka za oštrenje strelica, kolčić za šator, drška ... Na jednom izrezbarenom zapovjedničkom štapu dugačkom 37 cm čija je starost utvrđena na 10000 pr. n. e, Al Marshack je otkrio likove kozoroga, mužjaka lososa, biljaka i sl. iz čega je zaključio da je posrijedi prikaz dolaska proljeća obilježen obrednim žrtvama (National Geographic, godište 147, br. l, siječnja 1975. str. 62 sq).

2) (povijest) Zapovjednički štap, univerzalni simbol zemaljske ili duhovne vlasti, obično se pojavljuje u vidu izdubljenog komada kovine, drveta ili kosti što, ovisno o kulturnom kontekstu, može imati oblik palice za šamanski bubanj (H. Kirdner, 1950. g), skeptra posvećenog kralja, vajre u Tantrizmu, tirsa u Dionizijstvu.

"Jahve reče Mojsiju: 'Razloži Izraelcima te od njih uzmi po jedan štap za svaki pradjedovski dom; uzmi od svih njihovih starješina za njihove pradjedovske domove dvanaest štapova.

Ime svakoga napiši na njegovu štapu." (Br, 17, 16-17).

ZATAJIVANJE

v. disciplina arkane.

ZAZIVANJE, INVOKACIJA

Et: lat. in = u; voćare = zvati.

Sinonim grčkog porijekla: „epikleza."

Čin pozivanja primjerice Boga ili Učitelja, duše pokojnika. Može biti vanjsko (riječima, kretnjama) ili unutrašnje (molitvom, meditacijom...).

Npr: japa u yogi, nembutsu u japanskom pučkom Budizmu, zazivanje Isusova imena u Hesihizmu, dhikr u Sufizmu, neke mantre u Hinduizmu.

V. formula, marae, magija (ceremonijalna), prisega, tali-smanika.

ZEMALJSKA VLAST

Fizička, pravna i moralna mogućnost činjeničnog djelovanja ih obnašanja „političkog" zvanja u naselju, društvenoj organizaciji temeljena na ustanovi, karizmi, tradiciji ili ideologiji-

Kau(iliy&rthašastra

(IV. str. pr. n. e) već razlikuje izvršnu, upravnu i sudbenu vlast (engl. prij. R. Shamasastrv, Mvsore, 1929).

Opreka:

duhovna vlast.

v. Kasta, Kralj.

B. Le pouvoir et le sacri, Universite libre de Bnuelles, 1962,186 str. (monografije); R. Gućnon, Autorice spirituelle et pouvoir temporel, 1929, izd. Vega.

ZEMLJA

1) (fizika)
Mineralna supstancija.

»Riba živi u vodi, biljka u zemlji. / Ptica u zraku, Sunce na nebu, / A Botune u srcu Božjem." (Angelus Silesius, Kerubin-ski hodočasnik, IV, 32).

Opreka:

more.

2) (filozofija)
Vidljivi svijet.

,,A kada čovjek promijeni boravište, njegovo ga nebo prati / Kamo god pošao, i svi njemu bližnji oplakuju njegov odlazak. fTo su prostori što ih nazivamo Zemljom, što ih zovemo zemaljskom mjerom." (W. Blake, Milton, 1804; djelomični prij. J. Rousselot, William Blake, Seghers, 1964, str. 168).

Opreka: nebo.

　

(astrologija) Planeta Zemlja, ne kao fizička masa nego kao sila i oblik. Opreka: Sunce, Venera (usporedi pripadne hijeroglife). z

(kozmologija)

Zemlja, ne kao supstancija, nego kao načelo, kruto stanje. Element.

„Sad naraste Jedno iz mnoštva u jedinstveni (bitak), a sad se opet razdvoji, da iz Jednoga bude mnoštvo, vatra i voda i zemlja i beskrajna visina zraka..." (Empedoklo, frg. 17, prij. V. Vratović i M. Stahuljak, op. rit).

Opreka: Vatra.

B. M. Eliade, T.H.R, str. 188-325.

5) (alkemija)

S jedne strane, statična prva materija, sirova tvar (opreka: Kamen mudrosti), a s druge, dinamička prva etapa Djela, Crna mijena, destilacija (opreka: Crvena mijena, kuhanje. Sunce).

V.I.T.R.I.O.L. = Vistta Interiora Terrae Rectificando Inve-nies Occultum Lapidem = Zađi u Unutrašnjost Zemlje i Pro-čišćujući Naći ćeš Okultni Kamen.

v. materija, operacija.

6) (inicijatika)

Etapa spiritualnog ostvarivanja.

Npr: u Mahavana-budizmu postoji deset zemalja (bh&mi) od kojih svaka odgovara jednom savršenstvu (bezgrešna zemlja / moralnost; zračeća zemlja / strpljenje...) (cf. Asanga, Mahayanasutralamkara, str. XX, 32-42, prij. S. Lćvi, bibl. Champion, 1911, sv. II).

7) (metafizika)

Polje svijesti i iskustva.

„Čudesnim načinom blaženi Buddhe koji ostvaruju jednako sve kvalitete i spoznaju apsolut i istinsku jednakost svih dharma kako bi pomogli sazrijevanju raznih bića, očituju bud-dhakšetra [kšetra = polje] različitih vrsta." (Vimalaktrtinirdes- 437 ha: VEnseignement de Vimalakirti, prij. Et. Lamotte, Lou- ^™ vain, 1962, str. 343).

8) (religija)

Energija ili boginja shvaćena bilo kao prvobitna bespolna ili dvospolna Majka, Natura naturans, MAJKA-ZEMUA, bilo kao sila roditeljica i hraniteljica, Natura naturata, ZEMLJA-MAJKA.

Sijuksi, naprimjer, ovako izražavaju ta dva vida: „Zemlja je vaša Baka i Majka" (navod apud H. Sapa, Les rites secrets des Z Indiens Sioivc, P.B. Payot, br. 263, str. 36). V. Boginja-Majka.

B. A. Dietrich, Mutter Erde, Lcipzig i Berlin, 1905.

9) (simbolika) Sirovost, grubost.

„Odijelit ćeš Zemlju od Vatre, suptilno od grubog, blago, golemom prilježnošću." {Smaragdna ploča)

ZEN

(imenica i pridjev)

Japanska riječ, način izgovaranja kineskog tch'an (V).

Ogranak grane Budizma koja osim Žena uključuje Dhvana-budizam u Indiji (počevši s Kašvapom, 522. g. pr. n. e), Tch'an u Kini (počevši s Bodhidharmom 520. g.), japanskog porijekla (počevši 806. g. s Dengvo-daishijem).

BUDIZAM meditacije:

indijski
kineski
japanski
tibetanski
korejski
vijetnamski

 

Dhvtinu	: Mahakasvapa, 522. pr. n. e
Tch'an	: Bodhidharma, 520. g.
Zen	: Dengy6-daishi,806. g.
Hvan san
Sćn
Thiin	: Vinitaruci, 580. g.

 

Obilježja Zena:

načela: urodenost „buddhinske prirode" u svakom biću ispod slojeva neznanja, poricanje dualizma;

metode: koan, fizički rad, meditacija, siromaštvo, skromnost, šatori, preziranje knjiga i svetih slika, prenošenje s učitelja na učenika;

umjetnosti i vještine: umjetnost vrtova, slikarstvo, pjesništvo, gađanje lukom i strijelom, čajna ceremonija, put cvijeća.

Ezoterične škole Zena:

- Tendai škola (osnivač Dengy6-daishi 806. g),

- Shingon škola (osnivač K6bo-daishi 807. g) (v. Vajravana),

Rinzai škola (osnivač Eisai 1191. g),

Lotos škola (osnivač Nichiren 1257. g).

1. buddhinski, koan, šatori, trenutan, Tch'an.
2. (studija) D. T. Suzuki, E.B.Z; (antologija) Textes fondamentaux du Bouddhisme japonais, izd. A. Mirhel, 1965; (umjetnost) Shin'ichi Hisamat-su, Zen and the fine arts, Kodansha international Itd, 1971, 400 str (engl. prij. sjap).