DJELATNI UM

Latinski; intellectus agens, pojam potječe od Aristotela iako on ne koristi sam izravno taj pojam („O duši“). Po  Aristotelu, sjedište djelatnog uma je duša (mi bi to možda danas nazvali suštinska ili duhovna inteligencija). Djelatni um se u činu „odjeljuje“ od tjelesnosti, „neosjetljiv“ je i bez primjesa, besmrtan je, vječan, dolazi „izvana“ da bi ušao u tijelo zametka. To stanje je analogno svjetlosti (baš prikladno u ove dane kad slavimo blagdane svjetlosti). 

Ova je spiritualistička zabluda bila izvorištem najrazličitijih teorija: 

a). Za „mistike“ ( Aleksandar iz Afrodizije, Roger Bacon), um je Bog sam utoliko što je Bog izvor svake umnosti, a djelatni um je misleći Bog u nama.  

b). Za „panteiste“ (Averoes), to je božanski razum imanentan ljudskoj duši, istovjetan u svih ljudi, a njegova se besmrtnost pretapa u besmrtnost ljudske vrste. 

c). Za „racionaliste“ (Toma Akvinski), um je različit od pojedinca do pojedinca, a um je utoliko, ukoliko je transcendentan 

Opreka djelatnom umu: trpni, pasivni um (posredovan osjetilima). 

DOBA SVIJETA 

Podjela povijesti svijeta i čovječanstva na razdoblja vrlo dugog trajanja. 

Najpoznatiji zapadni ezoterični niz je Hesiodov ( „Poslovi i dani“ II, 109-201) iz VII/VII st. pr. n.e.). Autor nabraja: Zlatno doba, Srebrno doba, Brončano doba, Herojsko doba i Željezno doba. 

Najpoznatiji istočni ezoterični niz (u Hinduizmu, Budizmu i Džainizmu) jest niz četiriju yuga..( satya, treta, dvapara i kali – sada smo u kali yugi / Kali-yuga traje 432.000 godina a počela je prije 5.000 god. Nije teško izračunati kada će se pojaviti Gospodin Kalki.) . 

Sjuksi razlikuju Doba kamena, luka, vatre i lule. 

Kinez Fong Hou-tseu navodi Kameno doba, Doba žada, Brončano i Željezno doba (J. Needham, Kineska znanost i Zapad, str. 180) 

Doba svijeta ni u čemu ne odgovaraju progresivnosti tehnoloških doba u arheologiji (M. Mercati, 1717; G. J. Thomson 1836). Doba svijeta  opisuju prije involuciju nego evoluciju, određuju cikluse i korespondencije između različitih Svjetova (mikrokozmosa i makrokozmosa), analogije između različitih matematičkih (razmjerna trajanja) i metafizičkih (simbolizam kovina) Doba i sl. 

DOLMEN 

Na bretonskom bi to bio kameni stol.

Dolmen je spomenik koji se sastoji od uspravnih stupova natkrivenih vodoravnom pločom, izrađen od grubo tesanih kamenova, izvorno zasut tumulusom (humkom) zemlje i tucanikom.. 

Više i slično, kad budem govorila o megalitu.

DOSLOVAN 

Doslovni smisao; značenje u skladu sa slovom (za razliku od duha), značenje koje korespondira  ili svjesnoj ili naočigled prvoj namisli tvorca bez obzira radi li se o tekstu ili umjetničkom djelu, o izravnom ili metaforičkom prikazu. 

„Nek bude proklet duh za kojega riječi pisma imaju samo doslovni smisao“ (Sefer ha-Zohar)

DRUIDI 

Na keltskom su to vrlo učeni ljudi.

Druidi su keltski ili galski svećenici koji obavljaju žrtvovanje, gataju, obnašaju političku i sudbenu vlast, brinu se za odgoj mladih pripadnika vojne aristokracije. Druidi ispunjavaju jednu od tri društvene funkcije u Kelta (pored stočara-ratara i vojne aristokracije). Neki navodi ukazuju da je bilo i žena druida. Druidi su postojali od VI st.p.n.e. do V st.n.e. 

„Druidi (,,,,) se bave oko službe božje, obavljaju žrtve, državne i privatne, razlažu (tumače) vjeru; k njima grne sva sila mladića zaradi nauke, te su u Gala u velikoj časti. Ta oni odlučuju u svim državnim i privatnim razmiricama(....). A svim druidima je jedan na čelu (....) osobito o tom hoće da uvjere da duša ne gine, nego da poslije smrti od jednoga k drugome prelazi.(....)Monogo pored toga raspravljaju o zvijezdama i o gibanju njihovu, o veličini svijeta i zemalja, o prirodi....“ (Cezar, Galski rat) 

Postoje i neodruidi, npr. Gorsedd iz Pays de Galles, Druid order itd...