GATALAC

Djelatnik umijeća ili znalac znanosti gatanja.

U Rimu je postojala razlika između službenih ( auguri, haruspici) i privatnih gatalaca (Chaldaei).

Najslavniji gataoci u Grčkoj bili su:

- Tirezija (slijep, nedvojbeno simbolično: Odiseja, X, 487 sq; XI, 84 sq; XXIII, 323),
- Kasandra (Ilijada, VI, 252; XIII, 363sq) i
- Kalhant (Ilijada, I, 69, 92; II, 300sq).

Glavne struke akadskog gatanja bile su:

- haruspici (po utrobi žrtvenih životinja),
- astrolozi (po nebeskim pojavama),
- teratomanti (po nakaznim ili abnormalnim rođenjima),
- oniromanti (po snovima),
- fiziognomoničari (po licu, tijelu, držanju, pokretima).

B. R. Flaceliere, Devins et oracles grecs, P.U.F, Q.S..J.? br. 939.  

 

GATANJE

Lat. divinatio, od divinare = učiniti nešto božansko

Eliphas Levi: "Gatanje, u najširem smislu i prema gramatičkom značenju riječi jest obnašanje božanske moći i opredmećenje božanskog znanja. To je sveto znanje maga." (Dogma i ritual visoke magije, str. 329).

Gatanje je opći naziv što označuje pranormalnu, religijsku ili ezoteričnu spoznaju:
- budućnosti (prekognicija) 
- prošlosti (retrokognicija) ili
- na daljinu(telestezija)
- skrivenog (kriptestezija),
- okultnog  (raskrivanje).

 

Gatanje može biti:

- posredovano: primjenom vještina poput astrologije, tumačenja znakova poput haruspicija, pomoću oslonaca kao što su karte.

Takvo gatanje gdje je posrijedi čitanje znakova nazivamo MANTIKOM.

- izravno: putem intuicije, vizije, snovima, dojmom, predosjećajem, simpatijom...

Gatanje gdje je posrijedi dobiveno otkrovenje nazivamo VIĐENJEM.

 

"Postoje dvije vrste gatanja: jedno proizlazi iz umijeća, a drugo iz prirode" ( Ciceron, O gatanju, I, 6)  (cf. Platon, Fedar, 244sq).

 

B.A. Caquot i M. Leibovici, La divination, 1968 , P.U.F, u dva sv. 944str.(religijski obredi); Enciklopedie de la divination, 1965, izd. Tchou, 549 str.(okultistička praksa) (uredio R. Alleau).