PROSVJETLJENJE, ILUMINACIJA

Et: lat. illuminatio, od lumen = svjetlo, vidjelo.

Unutrašnje ili vanjsko otkrovenje pojmljeno kao iznenadno, više, cjelovito i nevoljno preudešenje znanja ili bitka, što daje novu sintezu doživljenu poput pročišćujuće i spasonosne svjetlosti.

„Kad se na svom putu (Savao) približi Damasku, iznenada 322 g_{a obasja svjetlost s neba. (...)! odmah mu spade s očiju nešto kao ljuske i on progleda." (Dj, 9, 3 i 18).}

Napomena: „Prosvjetljenjem" se također naziva trenutak, iskustvo i sadržaj riječi kao Što su „prikazanje", „otkrovenje". ..

r. prosvjetljenje (nevoljno) / probudenje (aktivno); iluminacija (intelektualna) / vizija (opažajna); šatori (u Zonu).

PROVIDNOST

Lat. providentia = predviđanje; briga. p

Bog ili Sila kao sveznanje i mudrost, koji neprestano uspostavlja svoje namisli i upravlja bićima tako da cjelina i dijelovi zadanim sredstvima ostvaruju zadanu svrhu.

„Providnost je obuhvaćenost svega znanjem prvog bića. To je znanje Što ga prvo ima o onome što je uvjet da sve bude, i da bude u najboljem redu, združeno sa sviješću da je to njegova nužna posljedica i (posljedica)* sadržanosti svega u njemu." (Avicenna, Ichđrđt, str. 185, apud Carra de Vaux, Avi-cenne, 1900, str. 278).

R. sudbina.

B. (tekst) J. de Maistrc, Les soiries de Saint-Pitcrsbourg ou Enlreiiens sur le gouvernement temporel de la Providence (1821).

PRVA MATERIJA, PRVOTNA MATERIJA

Pojam potječe od Empedokla i Platona {Timej, 49e sq), a često ga susrećemo u kozmogonijama i alkemiji (Paracelsusov „Hvliaster"). Odgovarajući indijski pojam je prakrti (cf. Is-hvara Krsna, Sdmkhya Karika, prije V. st, engl. prij. Davies, London, 1881).

Prva materija je neodređeni, nevidljivi, neosjetilni, potenci­jalan, bezobličan supstrat bez kvaliteta što prima sva od­ređenja. To nije ni tijelo, ni Element niti supstancija. Prva materija je datost kojoj se pridodaju njoj samoj nepripadna određenja. Elementi iz nje nastaju tek diferencijacijom. Dva njezina osnovna stanja su bezobličnost i stanje žive sile što teži obliku.

Alkemija razlikuje:

·    daleku MATERIJU: grubi mineral izravno dobiven iz rudni­ka,

·    PRVU MATERIJU: prirodni mineral što u sebi sadrži sumpor, živu i sol, 

·     bližnju materiju: prva materija nakon što je podvrgnuta postupcima prvog Djela (Mijene).

·     MATERIJU MUDROSTI: Kamen mudrosti, posljednje i ujedno prvo stanje materije.

„U početku bijahu bog i Hylc (tako su Grci nazivali materi­ju). .. Materija pak u sebi samoj sadrži načelo svekolikog na­stajanja budući da svim stvarima pruža svoja neiscrpno plodna njedra potrebna da se one začnu." (Corpus Hermeticum, As-clepius, 14 = C. H, sv. II, str. 313).

V. Kvalitet 1.

PRVOBITAN

Lat. primordium = početak.

Koji se odnosi na krajnje porijeklo, iskon (no ne nužno na povijesni početak), dakle na temelj, mjesto gdje su još nera-zlučeni različiti smjerovi mogućeg, gdje se zbiva prijelaz iz ne-očitovanog u očitovano.

Može se govoriti o (M. Eliade, Aspekti mita):

·   Prvobitnom vremenu, „Vremenu kad se nešto zbilo po prvi put" (str. 31), naročito trenutak kozmogonijskog čina;

·   prvobitnom mjestu, npr. humka odakle su egipatski bogovi stvorili bogove i elemente;

·  Prvobitnom jedinstvu „što je postojalo in illo tempore, prije Stvaranja svijeta" (str. 109);

·  prvobitnom stanju, stanju Edena ili Kaosa itd.

B. R. Caillois, L'homme et le sacri (1939), bibl. Idćes, br. 357. str. 130 sq.

PRVOBITNO STANJE

Sin: „rajsko stanje", „edensko stanje".

Više stanje svijesti, na razini mita predstavljeno kao iskustvo čovječanstva ili pojedinih Rasa prije Pada, a na inicijacij-skoj razini predstavljeno kao iskustvo adepta.

„Necivilizirani narodi smatrali su, upravo kao i zapadni kršćani, da su doživjeli 'pad' u odnosu na svoje ranije, bajoslovno sretno stanje. (...) Mitovi o Raju nesumnjivo se razlikuju od kulture do kulture, ali se uporno pojavljuju određene zajedničke crte: u neko davno vrijeme, čovjek je bio besmrtan i mogao se osobno susretati s Bogom. Bio je sretan i nije morao raditi da bi se prehranio: Drvo je osiguravalo njegovo preživljavanje ili je pak ratarsko oruđe samo radilo u-mjesto njega, poput automata. Postoje još neki važni elementi mita o Raju (povezanost između Neba i Zemlje, moć nad životinjama itd)." (M. Eliade, Mitovi, snovi i misterije, str. 44-45).

v. Anthropos 3 (prvobitni Anthropos), Misterija II, obnavljanje, prvobitan, sjedinjenje.

B. P. Hurabert, Etudes sur le ricit du Paradis et de la ehute dans le Genise, 1940.

PSEUDOEZOTERIZAM

V. ezoterizam (pseudo-)

PSIHAGOGIJA

Umijeće prizivanja.

Eshil spominje prizivatelje duša (yxaywyoi) (Tetralogija, frg. 475-481; Perzijanci, 687).