Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član irida

Upisao:

irida

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1009

PUTA

OD 14.01.2018.

MAHAYANA, MAJSTOR, MAJSTOR INICIJACIJE, MAKANTROP, MAKRANTROP, MAKROKOZMOS, MANA, MAISVALA, MANDALA,

MAHAYANA, MAJSTOR, MAJSTOR INICIJACIJE, MAKANTROP, MAKRANTROP, MAKROKOZMOS, MANA, MAISVALA, MANDALA,
„Majstorom inicijacije" naziva se osoba koja nadzire plemensku inicijaciju, upravlja inicijacijom u tajnom društvu ili je pokrovitelj specijalizirane inicijacije.

MAHAYANA

Sanskrtska riječ: maha = velik, yana = kola, vozilo.

Jedan od najvećih ogranaka Budizma, djelimice ezoteričan, temeljen na kultu Bodhisattve, okultnom pojmu što označuje tijela Buddhe i različitih buddha, doktrina prema kojoj je praznina istinska priroda svega, s osobenim kultovima (poput primjerice kulta spisa i izuzetne važnosti meditacije). Mah£yana--budizam je vrhunac dosegao u Indiji, a bio je rasprostranjen i u Kini, Japanu i Tibetu.

Glavne škole Mahavana-budizma su:

Mahasarighika - predmahavana, stotinjak godina poslije Buddhe (cf. A. Bareau, Les sectes bouddhiques du Petit Vehi-cule, E. F. E. O, 1955),

Prajnaparamita (škola Nove Mudrosti), oko 150. g. pr. n. e,

Madhvamika (ili Šunvavada), osnovao ju je Nagarjuna (II. st),

Yogac&ra (ili Vijnanavada), osnovali su je Ašvaghoša (I. st?) i Asanga (380. g).

„Sljedbenici Mahavane mogu pružiti sve radosti..." (Na-gSrjuna, op. cit, sv. I, str. 239). v. Buddhinski ezoterizam.

B. (studija). D. T. Suzuki, Mahayana Buddhism (1938), Buddhist Loge, Londres, 1948; (tekstovi) Nagarjuna, Traiti de la Grande Vertu de Sagesse, prij. sa sanskr. Et. Lamotte, Louvain, u 4 sv, 1949-1976; Asanga, La Somme du Grand Vihicule, prij. sa sansk. Et. Lamotte, Louvain, u 2 sv, 1938-1939, pon. izd. 1973; (monografija) Alice Getty, The gods of northem Buddhism, Oxford, Clarendon Press, 1928, (II. izd), 220 str.

MAJSTOR

Et: lat. magister = učitelj

I. Masonstvo.

1) (u radnom masonstvu) (od 1050. g?) glavni majstor građevine ili lože (prvi zapis potječe iz 1459. g), Kalfa. Naime, u to doba postojao je samo jedan stupanj unutar kojeg su se raspodjeljivale radne dužnosti i naslovi:

„Neka [Kalfe] 'Majstorom' zovu upravitelja radova dok traje građenje pod njegovim vodstvom." {Rukopis Damfries br. 4, 1710. = Ligou, str. 63).

2) (u spekulativnom Masonstvu) (od 1717. g) posljednji od tri cehovska stupnja, poslije Pripravnika i Kalfe. Ustanovljen je kao treći stupanj 1711. g, a potvrđen oko 1738. g. Povezan je s legendom o Hiramu, graditelju kralja Salomona (7 Kr, s, 15 sq).

B. O. Wirth, Le Uvre du Mattre, 270 str. (sv. III. knjige La Franc-Magon-nerie rendue intelligible a ses adeptes); J. M. Ragon, Rituel du grade de Mattre (1859), pretisak, Les Rouvat, 1976, 80 str.

(u Masonstvu visokih činova) (od 1737. g?) viši, stariji čin, tj. čin izvan tri stupnja Plavih loža ili Simboličnih radionica. Npr: u Starom Škotskom Obredu Primanja (1801) činovi broj 4 (Tajni Majstor), broj 5 (Savršeni Majstor), broj 9 (Izabrani Majstor Devetorice), broj 12 (Veliki Majstor Graditelj), broj 20 (Časni Veliki Majstor svih redovnih loža).

(izvedeno iz Masonstva) „Nepoznati Poglavar", osoba, skupina ili entitet iznad tajnog društva ili zajednice koji njome do neke mjere rukovodi okultnim putem.

„Imamo li Majstore? - Ne, Visočanstvo, nemamo nijednoga." (Joseph de Maistre, Sjećanje na vojvodu od Brunswicka, 1771. = Ligou, str. 147-148).

II. Inicijal i ka.

1) Čin u inicijarijskoj organizaciji.

Npr: „Magister Templi" (Majstor Hrama) je čin trećeg reda u hijerarhiji Golden Dawn (Fr. King, Obredna magija i tajna društva, cf. Magle rituelle etsocićtćs secrštes, 1970, prij. s engl. izd Denoel, 1972).

2) Naziv za osobu koja se ističe obrazovanošću i sposobno
stima. Učitelj.

Npr: Šarikaracarva, Učitelj Šarikara (oko 788. do oko 820. g), veliki mislilac Vedante.

MAJSTOR INICIJACIJE

„Majstorom inicijacije" naziva se osoba koja nadzire plemensku inicijaciju, upravlja inicijacijom u tajnom društvu ili je pokrovitelj specijalizirane inicijacije.

 

Majstor inicijacije može biti osoba (npr. duhovni učitelj, svećenik), skupina (npr. Starci, društvo maski, druidi), entitet (nPf- Bog, anđeo, predak, maska, totem).

MAKANTROP, MAKRANTROP

Et: grč. uaxpog = velik; fivuptojtog = čovjek.

Izraz potječe od Filona Aleksandrijskog (oko 13. g. pr. n. e. do 54. g. n. e.).

Pojam simetričan mikrokozmosu (čovjek kao mali svijet), makantrop je svijet kao veliki čovjek.

„Neki su riješili nejaku životinju kakva je čovjek porediti s cijelim Kozmosom, iz razloga što se oboje sastoji od tijela i razumne duše, i to tako da sad čovjeka zovu malim kozmosom, a sad kozmos velikim čovjekom." (Filon Aleksandrijski, Quis rerum divinarum heres sit, 155, cf. prij. s grč. izd. Cerf, Oeu-vres de Philon d'Alexandrie, sv. XV).

.Anthropos

1, Div 1, makrokozmos.

MAKROKOZMOS

Et: grč. uaxpog = velik; xoouog = svijet.

Makrokozmos je svijet pojmljen kao organizam analogan čovjekovom, kao sveukupnost čiji dijelovi uzajamno korespondiraju.

„Budući da je priroda, odnosno Svemir, jedna, njezin izvor može biti samo vječno Jedinstvo. To je golemi organizam gdje prirodne stvari opstoje uspostavljanjem harmonije i simpatije. Tako opstoji Makrokozmos i svaka je stvar proizvod nastojanja za jedinstvenim sveopćim stvaranjem. Makrokozmos i Mi-krokozmos su jedno." (Paracelsus, Philosophia ad Athenien-ses).

V. analogija 3, heksagram 2, kozmos, makantrop, priroda, Sve, svijet 1.

MANA

Polinezijska riječ, upotrebljava se u Melaneziji, a izvedena je iz indonezijskog izraza sa značenjem „djelovanje osobnih bogova".

Izraz svojstven etnologiji i povijesti religije, šire ga je poznatim učinio R. H. Codrington: „Melanezijci... vjeruju da postoji sila posve različita bilo od kakve materijalne sile koja djeluje na bezbroj načina, bilo na dobro bilo na zlo, te da je čovjekovo najveće postignuće podredi li je sebi i njome ovlada. To je mana (...), to je sila, utjecaj nematerijalnog reda i, m na neki način, nadnaravan. Međutim, ona se otkriva upravo kroz fizičku silu ili kroz ma kakvu vrstu moći i vlasti što je čovjek može posjedovati. Mana nikada nije vezana uz određeni predmet, moguće ju je navesti bilo na koju stvar." (The Mela-nesians, 1891).

Prva definicija: u „primitivnih" naroda, mana je nadnaravna, bezimena, impersonalna, tajanstvena i nesvodljiva mogućnost djelatne učinkovitosti što se vezuje ili usredotočuje na izuzetne ljude, duhove, duše pokojnika, toteme, božanstva, neobične predmete, izuzetne događaje, religijske ili magijske obrede; općenito, mana je sve što se čini moćnim, sve što pojedinim bićima i pojavama pridaje obilježja svetoga, sve što nadilazi neposrednu opažajnu zbilju, sve što naizgled izmiče pravilima i obrascima, sve što istodobno potiče opčinjenost i stravu. (M. Mauss) Druga definicija: pojam mane donekle se po sadržaju preklapa s pojmom „ono", „nešto", „simbol u čistom stanju" (Cl. Levi-Strauss).

R. numinalno (mana je očitovanje numinalnog), okultno (što potječe prvenstveno iz prirodnih, premda skrivenih i suptilnih svojstava), sveto (kao bitno određenje u vezi s religijom), nadnaravno (transcendentno, a ne imanentno).

B. M. Mauss, Sociologie et anthropologie, P. U. F, str. XLI-L (Lćvi--Slrauss) i 101-115 (Mauss).

MAISVALA

Sansk. riječ (sr. r), svojstvena naročito buddhinskom ezoterizmu.

Tucci je prevodi s „psihokozmogram" što-znači, „geometrijska projekcija svijeta". Mandala je ezoterični crtež svojstven Hinduizmu i Budizmu, a služi kao oslonac za meditaciju. Može biti nacrtan na tlu ili na tkanini, ili urezan u kamen ili broncu.

Bit mandale: ustrojstvo (m. se smatra magijskim ponavljanjem stvaranja svijeta), prikaz (m. je prikaz mikrokozmosa, shema svijeta, panteona, hijerarhije božanstava), podsjetnik (potiče maštu projicirajući čovjeka u sebi i svojim djelovanjem na čovjeka).

Korespondentni su mandali: australijska bora i slika u masonskoj loži.

 

Napomena: C. G. Jung „evropskim mahalama naziva „slike što ih rišu psihopati slične crtežima posvećenika." Za njega su ffl one „neosporna ilustracija paralelizma između istočne filozofije i nesvjesnih duhovnih procesa na Zapadu" (Commentaire sur le Mystere de la Fleur d'or, 1929, prij. izd. A. Michel, 1979, str. 87)!

v. stdpa.

B. G. Tucci, Mandala: thćorie et pratique (1949). prij. s tal, izd. Fayard, 1974; (o mandali u arhitekturi) P. Mus, Barabudur, Han6i, 1932, sv. I, str. 320 sq.

 

Ph. Rawson, L'art du Tantrisme (1972), prijev, Arts et metiers graphiques

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U TRAVNJU...

TRAVANJ...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    dragi ljudi, nemojte zaboraviti ići na izbore. Lp

    17.04.2024. 08:21h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi, kako je prošla pomrčina sunca?

    09.04.2024. 06:53h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi, želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs. Lp

    31.03.2024. 07:20h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je i Dan očeva. Sretno!

    19.03.2024. 08:06h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

MAG, MAGIČAR, MAGIČNA TOPLINA, MAGIČNI KVADRAT, MAGIČNO OGLEDALO, MAGIJA, (CEREMONIJALNA, PRIRODNA, SEKSUALNA) MAGIJANIZAM, MAGIZAM, MAGNETIZAM