Martinje, tradicionalno krštenje mladog vina bilo uvijek važan događaj za svakog vinogradara i ljubitelja 'dobre kapljice' jer se svake godine 10. ili 11. studenog mošt i službeno pretvara, ili pak proglašava u – vino.
Martinje ili proslava Svetog Martina je stari narodni običaj koji se njeguje kroz stoljeća uz jelo, piće i pjesmu, a svoje povijesno uporište ima u tzv. Križevačkim štatutima iz kraja 17. stoljeća. Što se tiče hrvatskih zemalja običaj Martinja danas se prakticira u na kontinentu, u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske i Slavoniji, dok taj običaj nije uhvatio korijena u Dalmaciji i Istri.
A zašto se ceremonijal krštenja mošta u vina veže baš na blagdan sv. Martina treba otići u dalju povijest. Legenda kaže da je u 4. stoljeću poslije Krista živio Martin, rimski legionar i veliki ljubitelj vina. On je nakon crkvenog školovanja postao biskupom, doduše uz određene osobne dvojbe, a za vrijeme svog službovanja, u želji za propagiranjem vina, uveo je ceremonijal krštenja mošta. Zato je prema njemu vinska svečanost prozvana Martinjem.
I za kraj treba navesti da su u ceremoniji krštenja mošta u Zagorju neizbiježne uloge: domaćina, stoloravnatelja, vino toče, gospona sudca, kumova mošta te biskupa sa svojom svitom.