Dan planeta Zemlje, koji se već trideset i sedam godina obilježava 22. travnja, ove godine u središte pozornosti stavlja problem klimatskih promjena koje posljednjih godina svojim razornim posljedicama sve više potresaju svijet, uzrokujući goleme ljudske žrtve i materijalnu štetu. Iako je planet Zemlja u neprekidnoj geološkoj i klimatskoj mijeni, znan­stvenici ističu da je ljudski čimbenik ovih promjena ipak presudan. Na Dan planeta Zemlje na tisuće ljudi nastoji edukativnim radom, konkretnim akci­jama pomoći i čišćenja, apelima upućenim odgovornima u uprav­ljanju gradovima i državama skrenuti pažnju na važnost očuvanja planeta Zemlje. Odaberite neki praktičan oblik podrške i pridružite se i vi ovim nastojanjima!
Ivančica Krivdić

Jurjevo (Jurjevdan ili Đurđevdan) je narodni blagdan koji se slavi 23. travnja. Mnogi europski narodi smatrali su taj dan pravim početkom proljeća i poljodjelskih radova. Snagu proljeća i plodnosti utjelovljuje sv. Juraj na bijelom konju koji opremljen štitom i kopljem svladava zmaja, odnosno snagu zime, mraka i podzemlja. Jurjevdan je i blagdan pastira jer su nekada na taj dan, većinom na području sjeverne Hrvatske, unajmljivali pastire, stoku gonili na ispašu i kitili je cvijećem i zelenilom. Na raskrižjima su se uoči Jurjevdana postavljala okićena stabalca, tzv. majge, i palile jurjevske vatre, krijesovi, oko kojih se plesalo, a potom se na živim izvorima pila voda. U okolici Varaždina zabilježen je jedan lijep običaj: djevojački ples oko krijesa. Djevojke su ukrašavale kosu kiticama kopriva koje su na kraju slavlja bacale u vatru radi zaštite zdravlja tijekom cijele godine. Uoči Jurjevdana, djevojke su radi ljepote umivale lica na skrovitim mjestima u livadnoj rosi, na zdencima ili u vodi s vodeničkih kola, te plele vijence koje su bacale u vodu u čast vodenim vilama, rusalkama. Prema predaji, bilje ubrano na Jurjevo ima čudotvornu moć, i to posebno đurđice i jorgovan, pa su ovim cvijećem kao i zelenim grančicama ukrašavani domovi. Blagotvorna je i kiša na Jurjevdan, jer donosi plodnu godinu. U selima sjeverne Hrvatske postojao je jedan veseli običaj, tzv. ophod jurjevčana. Trubeći u trube od ljeskovine ili vrbove kore, jurjevčani su nagovještali povratak Zelenog Jurja koji će osloboditi svoju buduću suprugu, Nebesnicu Maru, iz okova zimskog zatočeništva. Spomenimo da se nekada 26. studenoga slavio dan tzv. Jesenjeg Jurja koji je danas zaboravljen, a zapamćen je ostao jedino onaj vezan uz proljeće.

Autor: Vesna Bosnar

nova-akropola.com