3
Upisao:
Zaključna riječ
Upisao:
Zasukati rukave
Upisao:
Zaključci Okrugloga stola
Upisao:
Provesti odluku da se propovjedaonica vrati
Upisao:
Za početak trebamo liturgijske i konzervatorske smjernice
U Zavodu za obnovu Dubrovnika imamo uvriježen način rada na pripremi dokumentacije i za obnovu i za sanaciju.
Upisao:
Iz prakse vjernika i turističkoga vodiča
Upisao:
Vratiti zastore na južne prozore Svetišta
Kroz cijelu povijest na prozorima u prezbiteriju Katedrale postojale su zavjese. Više ih nema.
Upisao:
Kad se vrati uklonjeno, onda smo tek na početku
Upisao:
Poštovati etiku, ostvariti ljepotu
Upisao:
Nastaviti raščlambu u duhu današnjih razgovora
Sastali smo se, kao što je Biskup na početku rekao, jer želimo barokni izgled i suvremenu liturgiju. To su dvije okosnice oko kojih bismo trebali raspravljati. Danas ne možemo projektirati.
Upisao:
Nije crkva ako nije sveto mjesto i prostor za molitvu
Kad grade nove crkve suvremeni arhitekti su sve i sva, ali nepošteno je da ovako drastično preinačuju stare crkve.
Upisao:
Retabl ne zaklanja ni centimetar poliptiha
Upisao:
Raspravljati prema konkretnom
biskup Mate Uzinić
Slušajući što ste govorili, vidim da ćemo se pomalo izgubiti, a da ne ćemo doći do konkretnih rješenja.
Upisao:
U koštac s prostornim i etičkim problemom
O uređenju Katedrale mogu govoriti i s emocionalnoga i s profesionalnog gledišta.
Upisao:
Vrjednovati Sv. Roka, Tiziana i sve slojeve
Miljenko Domijan
Lako je što konzervatore dovodiš u opasnost; dovodiš baštinu u opasnost! To je problem. A nas država plaća da čuvamo baštinu. U tome je nepovijesnost ovoga zahvata jer je postojala organska neprekidnost, kontinuum, a onda presijecanje, cezura.
Upisao:
Pomiriti staro i novo
Počašćen sam mogućnošću da kao predstavnik arhitektonske struke pridonesem u raspravi i s nekim malim životnim konzervatorskim iskustvom ili bavljenjem spomenicima i kao arhitekt koji gleda suvremenu intervenciju s višeslojnom kritičkom razinom. Evo kako ja vidim problem.
Upisao:
Poteškoće oko vraćanja korskih klupa
Povjerenstvo, uvjeti, rješenja pa tek onda izvedba
Upisao:
Još o Pakljenom
Upisao:
Dopuna o Kliševu i stupovima iz Rozarija
Okvir s crnim stupovima za oltar Gospe od rozarija. Danas je u njemu oltarna slika Gospe od rozarija nepoznatoga slikara s kraja XVIII. stoljeća, ulje na platnu 195x308 cm. Snimio Božo Gjukić. Dok je okvir bio u Katedrali, u njegovu zabatu bio je reljefni prikaz Boga Oca.
Upisao:
Četiri pitanja
Baština je baština
Upisao:
Iz zapisnika Vijeća umoljenih Dubrovačke Republike
Upisao:
Bogato arhivsko gradivo pomaže točnosti
Upisao:
Ovakvo stanje je neodrživo i nešto se mora napraviti
Uznesenje Marijino, poliptih u crkvi Sv. Marije od Pakljene na Šipanu po uzoru na Tizianovo Uznesenje naslikao je Kristofor, sin Nikole Antunovića iz Stona. Sliku mu je 31. prosinca 1552. naručio Tomo Stjepović Skočibuha kao predstavnik tamošnjeg bratstva, da je napravi u roku od dvije godine za 82 zlatne škude.
Upisao:
Koji povijesni sloj uzeti kao relevantan?
Upisao:
Tizian u Svetištu nikada nije sretno „sjeo“
Veliki oltar dubrovačke Prvostolnice, naručen u Đenovi 1761., postavljen 1788., uklonjen 1983. Snimio Krešimir Tadić 1982. godine. U rješenjima Konzervatorskog odjela od 24. VIII. 2005. i 1. III. 2007. stoji da je prilikom rastavljanja glavnoga oltara 1983. godine u njemu je pronađen svitak papira prema kojem ga je 1855. godine izgradio ili pregradio Antun Paris.
Upisao:
Uređenje iz 1986. puk jednostavno nije prihvatio
Zamislite kako je nama konzervatorima: svećenici te muče, stišću te od biskupa do zadnjega seoskog popa, a arhitekti ti dođu solit' pamet. A ispred tebe stoji baština, očuvana. I onda dobijemo ovakve rezultate. A s dobrom namjerom, sve. Zato ćemo sad napraviti stanku.
Upisao:
O preuređenju Svetišta 1985.–1986.
Kako je došlo do toga da sam imenovan arhitektom tog projekta? Na početku karijere, 1961., prvo mi je namještenje bilo kao arhitekt u Institutu za povijest umjetnosti. Vodio sam arhitektonske ekipe od Istre do Cavtata. Upravo smo arhitektonski bili snimili kompletan plan Stona i upuštali se u veliki pothvat snimanja cijelog Dubrovnika. U to sam vrijeme želio raditi u Europi, pa je začetak organizacije snimanja Dubrovnika (što je kasnije godinama rađeno) zapravo moj zadnji rad prije odlaska u inozemstvo. Kao primjer, arhitektonski sam snimio nekoliko važnih objekata, a najprije Katedralu. Tako me dubrovačka Katedrala prati od 1967. godine.
Upisao:
Sadašnje stanje glavnoga oltara u Katedrali
Oltar mora biti iskren u umjetničkom izrazu: ako je kameni – od punoga kamena umjetnički obrađen.
Upisao:
Crkveni zakoni o oltaru
Upisao:
O sadašnjoj „katedri”
Pogled kroz prozor tambura na Svetište (na rubovima unutarnji vijenac kupole) s biskupskim sjedalima. Suprotno proklamiranom načelu stilskoga pročišćenja, Poliptih i Svetište nisu prezentirani u izvornom slogu, nego postmodernistički oskudno. Snimio Maro Grbić 4. listopada 2011.
Upisao:
Važnost i uloga katedre
Upisao:
Povijest izgradnje velikoga oltara barokne Katedrale
Od svih zgrada koje je srušio katastrofalni potres godine 1667., Dubrovčani su najviše žalili za veličanstvenom romaničkom Katedralom koju su putopisci nazivali „biserom Ilirika”. Stoga nije čudo da je među prvim graditeljskim pothvatima još 1672., dakle samo pet godina nakon potresa, u Vijeću umoljenih izglasano da se pristupi izgradnji nove prvostolne crkve.
Upisao:
Odlike baroka
Barok se javlja u Italiji potkraj XV. stoljeća, gdje se poslije kraće faze manirizma logički razvija iz visoke renesanse. Sredinom XVII. stoljeća prelazi i u sjeverne krajeve i tu će u XVIII. stoljeću dostići najraskošnija i najmonumentalnija ostvarenja.
Upisao:
Izgledi Svetišta dubrovačke Prvostolnice
Pogled na Svetište ranosrednjovjekovne stolne crkve otkopane 1982. ispod Pjevališta današnje Katedrale. U prvom planu žrtvenik, u sredini katedra, njoj sa strana zidana klupa za biskupovu pratnju, iznad freske, a u polukrugu iza – apsida romaničke katedrale.
Upisao:
Treba se dogoditi više, a ne samo vraćanje glavnoga oltara
To što se dogodilo u Svetištu Katedrale, zbog čega ono danas izgleda ovako kako izgleda, već bih nazvao poviješću odnosa prema očuvanju baštine.
Upisao:
Unutrašnjost Katedrale je sterilizirana
„Grozota pustoši stoluje na svetome mjestu“ (Matej 24,15). Svetište bez Svetohraništa i križa, srce Dubrovačke Crkve pretvoreno u muzejski prostor, „postav“; „faraonski trijem“, „Litostrotos, Gabata“ (Ivan 19, 13), sudačka dvorana (don Josip Brešković). Lijevo harmonij i sviraonik orgulja, u sredini oltar nasred prolaza prema Relikvijariju.
Upisao:
Desakralizacija obnovom i načinom upotrebe
Glavninu vremena i za najveći broj posjetitelja Katedrala nije crkva, posvećena zgrada namijenjena bogoštovlju, pogotovo ne glavna bogomolja Biskupije, nego turističko odredište i odmorište. Snimio Denis Vokić 24. svibnja 2005.
Upisao:
Unutrašnjost dubrovačke Katedrale godine 1950.
Unutrašnjost stolne crkve Gospe Velike prostorno se sastoji od prezbiterija, središnje glavne lađe, južne i sjeverne pobočne lađe i poprečne lađe.
Upisao:
Oltar i njegovi dijelovi
Oltar (latinski altare, alta ara, visok žrtvenik) žrtvenik na koji se stavljaju darovi božanstvu i na kojem se obavlja vjerski obred, u kršćanstvu: Gospodinov stol, svetilište, mjesto prinošenja nekrvne Kristove žrtve, središnja točka u crkvi oko koje se zajednica okuplja na Euharistiju.
Upisao:
Opis dubrovačke Prvostolnice iz 1440.
Zidovi joj nisu sazdani od kamena vađena iz zemlje nego od živca kamena, izmjerena najvećom brižnošću i obrađena velikim marom. Unaokolo, izvana su stupovi pa se oko crkve može lako stupati i ophoditi je. To pak mjesto u obliku deambulatorija nadilazi pola visine zidova u koje su ugrađeni prikazi raznih životinja, a krov mu je od olova.
Upisao:
Postići da Katedrala bude i lijepa i liturgijski funkcionalna
Biskup je istaknuo da Svetište Katedrale treba poštovati baroknu unutrašnjost i omogućiti bogoslužje prema puku.
Upisao:
Nove knjige o svetome Vlahu
Upisao:
Ususret svetkovini Velike Gospe
Treba priznati da je u Objavi smrt prikazana kao kazna za grijeh. Ipak, iz činjenice da je Crkva proglasila Mariju oslobođenom od istočnoga grijeha po jedinstvenoj božanskoj povlastici ne može se zaključiti da je ona primila i tjelesnu besmrtnost. Majka nije veća od Sina koji je prihvatio smrt dajući joj novo značenje i pretvarajući je u oruđe spasenja. Uključena u djelo otkupljenja i pridružena spasotvornoj Kristovoj žrtvi, Marija je mogla sudjelovati u patnji i smrti radi otkupljenja čovječanstva. I za nju vrijedi ono što je o Kristu ustvrdio Sever Antiohijski: „Kako bi moglo biti uskrsnuća bez prethodne smrti?” Da bi sudjelovala u Kristovu uskrsnuću Marija je morala sudjelovati i u smrti.
Upisao:
Post govorom
Kršćanska pedagogija pronalazila je razne načine kako liječiti sebičnost u čovjeku i odgajati raspoloženje za evanđeosku ljubav. U toj pedagogiji bilo je prisutno načelo da čovjek mora znati reći NE svojim sebičnim sklonostima koje mogu postati izvori zala, da bi mogao reći DA pravim vrijednostima koje ga uistinu čine kršćaninom.
Upisao:
Post oslobađa od robovanja stvarima
Pokornički je post nešto sasvim drugo od terapijske dijete, ali se može smatrati terapijom duše.
Upisao:
Više reda u turističkim obilascima Katedrale
Zaključci se poglavito odnose na posjete u turističkoj sezoni.
Upisao:
Prema muzeju u podzemlju Katedrale
Tijekom istražnih radova nakon potresa 1979., ispod dubrovačke Katedrale otkriveni su ostatci zidova znatno ranijih crkvi – bizantske iz VII.–VIII. stoljeća s freskama iz IX. stoljeća i romaničke iz XII. stoljeća. Razina pronađenih struktura je dublje od tri metra ispod današnjega poda Katedrale.
Upisao:
Turizam je prigoda za tjelesnu i duhovnu obnovu
Turizam je svakako fenomen koji obilježava naše doba, i po važnim dimenzijama koje je već postigao i po izgledima koji se naziru za budući rast. Poput svake druge ljudske zbilje, i njega treba prosvijetlili i preoblikovati Božjom riječju.
Upisao:
Dan posvećenoga života u Gradu
U zbornoj crkvi Sv. Vlaha, prije blagoslova svijeća, biskup je okupljenima posvijestio simboliku svijeće i procesije od crkve Sv. Vlaha do Katedrale, rekavši: „Ovom izvanjskom procesijom s upaljenim svijećama stanovnicima ovoga Grada želimo pokazati što znači biti osoba posvećenog života, biti redovnik i redovnica, da upravo poput svijeće želimo gorjeti, goreći izgarati i svijetliti svima oko sebe.“
Upisao:
Brojčani podatci o posvećenim osobama
U svijetu djeluje gotovo 200 tisuća redovnika, od toga 124 tisuća svećenika, te 12 tisuća monaha. Redovnica je oko 600 tisuća, a koludrica (dumana, monahinja, klauzurnih redovnica) oko 56 tisuća.
3
