Kalendar događanja

Član cvijet

Upisao:

cvijet

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1517

PUTA

OD 14.01.2018.

Dragoljub, cvijet od milja, dragosti i ljubavi

Dragoljub, cvijet od milja, dragosti i ljubavi
Dragoljub je vrlo lijepa riječ, sastavljena od dragosti i ljubavi, a iza nje se skriva dražestan cvijetak iz roda potočnica... Cvijet “Ne zaboravi me”: istinska ljubav. Ne zaboravi me! Vrtni cvijet: dijelim Tvoje osjećaje;

Dragoljub je vrlo lijepa riječ, sastavljena od dragosti i ljubavi, a iza nje se skriva dražestan cvijetak iz roda potočnica...



Na simboličkoj razini Dragoljub, Dragomilje, oslikava baš neku jednostavnu milinu idragost..., no  svi nazivi: Kapucinka zato jer dragoljub pripada rodu potočnica nose i simboliku potočnica..., ako je jedan od naziva spomenak

 doslovno značenje simbolike je: Nezaboravi me, sjećanje i spomen, mislim na tebe i možemo taj cvijetak darivati svima onima, koje volimo, našim najmilijima, na rastaknu u želji da poručimo…da ga i dalje volimo..., jer osnovna poruka je; ne zaboravi me..., neću te zaboraviti...

 

Osim toga dragoljub je i jestiv: Cvijet i listovi dragoljuba odlican su dodatak salatama, a posebno je dobar isjeckani list sa svijezim sirom.

Dragoljub je i ljekovit: Čaj od dragoljuba pomaže kod problema sa dišnim organima,a pomaže i kod problema sa mokraćnim kanalima.

 

DRAGOLJUB
Tropaeolum majus L.



Familia Tropaeolaceae Porodica Dragoljupki
Ljekarnički naziv Herba Nasturtii Indici
Afrodizijak, antibakterik, antibiotik, antikarcinomik, antiseptik, antiskorbut, depurativ, diuretik, ekspektorant, emenagog, laksativ, mikocid, stimulans

Druga imena: Dragomilje, divlji dragoljub, kapucinka.

Strani nazivi:

Engleski - Common Nasturtium, Garden Nasturtium, Indian Cress, Nasturtium;

francuski - Grande capucine;

njemački - Grosse Kapuzinerkresse, Kapuzinerkresse;

slovenski - kapucinka, kapucinček;

srpski - dragoljub divlji, kapucinka;

talijanski - nasturzio comune.


Iz povijesti: Domovina dragoljuba je Peru, od kuda kao ukrasna biljka dolazi u Europu u 16. stoljeću pod nazivom "krvavi cvijet". Poznat je kao biljka za dezinfekciju rana.

Opis. jednogodišnja puzajuća biljka velikih okruglih mesnatih listova protkana žilama, lijepih narančasto-žutocrvenih cvjetova.

Vrijeme cvatnje. Svibanj - srpanj.

Miris i okus. Jako aromatičan, pikantna okusa.
Stanište. U prirodi ga nalazimo u svijetlim bukovim šumama, a uzgaja se u vrtovima i lončanicama.

Branje i prerada. Beru se i koriste svježi listovi i pupoljci, a sabire se cijela biljka - list, cvijet i plod, te suši brzo na toplom mjestu u sjeni. Plod se bere kad potpuno dozrije, te suši na toplom mjestu u sjeni.

Ljekoviti sadržaj. Eterična ulja, glikotropeolin, flavonoidi, karotin, kukurbitacin, škrob, fosforne i aminokiseline, vitafnin C, pektin, saharoza, fruktoza, maltoza, tanin, guma, smola, željezo, magnezij, fosfor, sumpor.

Ljekovito djelovanje. Dragoljub je sastavni dio kućnog vrta uz bosiljak, bobovnijak, čili papriku, kadulju, metvicu, ružmarin, vlasac...

Zbog ljekovitih sastojaka, koristi se za liječenje:

• bolesti respiratornog sustava tj. astme, bronhitisa, tvrdokorne sluzi, upalnih stanja, kašlja, prehlade, gripe, emfizema pluća,
• karcinoma,
• bolesti bubrega, mjehura i mokraćnih putova, kao što su infekcije i upalna stanja, zastoj mokraće i si.,
• bolesti kose i vlasišta,
• bolesti kože, tj. za ispiranje raznih kožnih povreda, kožnih nečistoća, opeklina, osipa i sl.,
• bolesti jetre i žuči - slab rad i slabo lučenje,
• bolesti i upale oka,
• ženskih bolesti, za regulaciju mjesečnice,
• šećerne bolesti,
• skorbuta,
• te za jačanje spolnog nagona u muškaraca.

Cvijetovi dragoljuba jako privlače kukce, pogotovo bumbare



Zeleni plodovi kao i sjeme dragoljuba dobro su sredstvo za liječenje gljivičnih oboljenja kože i gljivičnih infekcija.

Zapadna pučka medicina koristi dragoljub za liječenje: angine, bronhitisa, groznice, gljivičnih infekcija, bolesti bubrega, infekcija respiratornih organa, mjehura i mokraćnih putova, infekcija uzrokovanih streptokokom i stafilokokom, iritacija kože, prehlade, upalnih stanja usta, za pražnjenje crijeva.

Kontraindikacije. Nisu poznate.

Mladi pupoljci i nezreli plodovi kisele se u octu ili salamuri. Izvrsnog su pikantnog okusa. Jestivi su svježi listovi, cvjetovi i pupoljci dragoljuba. Poznate su ljekovite salate od svježih listova dragoljuba u liječenju skorbuta kao i miješane salate s dragoljubovim listovima za liječenje šećerne bolesti. Služi kao začin raznim juhama, varivima i dr.

Kiseljenje pupoljaka ili zelenih plodova

100 g pupoljaka ili zelenih plodova, 2 jušne žlice soli, 4 jušne žlice octa, ˝ l vode
Priprema. Očišćene pupoljke ili zelene plodove ubaciti u vruću posoljenu i pooctenu vodu, te kratko prokuhati. Malo ohladiti te pupoljke i plodove posložiti u staklenku i preliti vodom u kojoj su se kuhali i zatvoriti.
Uporaba. Kao pikantan dodatak može se i jesti uz razna jela od riže, krumpira, razni variva itd.

Čaj
za kožna i očna oboljenja
1 čajna žličica bilja,
2 dl vode
Priprema. Vrućom vodom preliti bilje, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Uporaba. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana.
Napomena. Za obloge i ispiranje stavlja se 1 jušna žlica bilja na 2 dl vode.

Tinktura (vlastiti proizvod)
za jačanje spolne moći i bolesti kose i vlasišta
Uporaba. Uzimati 10-15 kapi tri puta na dan, s malo vode ili čaja.

Vodeni ekstrakt
za karcinom i navedena oboljenja
200 g cijele biljke u cvatu, litra vode
Priprema. Oprati i usitniti bilje i preliti vodom, te poklopiti. Nakon 12 sati dobro pritisnuti bilje u cjedilu i procijediti.
Uporaba. Uzimati 1-3 čajne žličice na dan, s malo vode ili čaja.

Kupke
Kod raznih kožnih bolesti preporučuju se cjelovite kupke, a sjedeće kupke kod ženskih bolesti.


Opis DRAGOLJUBA prenesen je iz Novog lista, autora I. Lesingera. Priredio i prenio na Domaću biljnu ljekarnu, lakky@net.hr, 13.04.2010.

http://belko.gooforum.com/forum-biljne-ljekarne-f1/dragoljub-t74.htm



Postoji u Hrvatskoj čak i

Klub ljubitelja dragoljuba

 

KLUB LJUBITELJA DRAGOLJUBA 2008

Pored muškatla, meštrovca, prkosa i fajgla, koje je lako uzgojiti i sačuvati za iduće ljeto, dragoljub iziskuje više truda, pa je uočeno da ga kao ukrasa naših okućnica i ima manje.

U želji da se dragoljubu posveti veća pozornost u sadnji oko kuće i u našim voćnjacima, da nam bude ukras naših slavonskih okućnica, što je i bio prije nekih 50 godina, Klub ljubitelja dragoljuba pri Galeriji Veliki Kraj u Županji, nastoji očuvati tu staru šokačku tradiciju, promicati ljubav prema ovom lijepom cvijetu i njegovim ljekovitim i okruglim listovima.

Članom kluba postaje osoba koja je posadila dragoljub u svojem dvorištu, u vrtu, voćnjaku ili na balkonu. Član kluba treba dati lokaciju gdje se nalazi procvali dragoljub, a najuspjelije fotografije ovog cvijeta biti će objavljene na našoj internet stranici.

Nadamo se da niste zaboravili kako dragoljub izgleda, da se sjećate kako je to lijep cvijet i da - kao i mi - želite uzgojiti svoj dragoljub. Na taj način širiti ćemo uzgoj ove korisne i lijepe biljke i nećemo dozvoliti da nestane iz naše okoline.

DRAGOLJUB

Dok još nije bilo tolikih mogućnosti kupovanja cvijeća i tolikog izbora, imalo se i sadilo ono što je ostalo od prošle godine. Oko kuće, a posebice u vrtu, raslo je osim povrća i mnogobrojno i korisno cvijeće: fajgl, neven, meštrovac, Švalerovo oko, ljiljani bijeli i narandžasti. Oko kuće je najviše je bilo muškatla, zatim fajgla, duhana, prkosa i naravno meštrovca, poslije je u kasno ljeto bilo astri - lijepih Kata, koje su nam uveseljavale prve jesenje dane, a od listopada i krizantema.

I dok se se muškatli mogli sačuvati i preko zime, a ostalo cvijeće bilo ili samoniklo ili višegodišnje, jedan je cvijet bio rasprostranjen kako oko kuće, tako i u vrtu, a danas ga ima malo. Možda je ostalo nekih 10 %: Radi se o dragoljubu ili kapucinki (trophaeolum majus). Razloga ima više. Prvo je to jednogodišnja biljka i valja je svake godine iznova sijati, iako se zna i sam osjemeniti, za što mu treba blaga zima. Nadalje ga je teže uzgojiti, jer voli toplu zemlju, voli tzv. bašćice više od omeđenih kalenica. Sjeme mu prije sijanja treba na 1 - 2 sata staviti u mlaku kamilicu, a tek onda posijati. Najbolje je imati vlastito sjeme, pa je to i razlogom, što je sve rjeđi, budući da iziskuje truda. Posijati ga treba tijekom ožujka ili travnja u toplu zemlju, dakle u posudu koja je bila na suncu ili u prostoriji, a kad iznikne treba presadu prenijeti na pogodno mjesto. No tada smo već došli do kraja svibnja, pa je u to vrijeme svakako i toplije. Na dobrom mjestu cvjetati će dugo, širit će se veselo po cigli i zemlji i veseliti nas svojim ponosnim kapicama koje odzada imaju mali šiljak, koji potsjeća na kapuljaču (njem. Kapuze) franjevaca, pa se negdje zove i kapucinka.

Dragoljub može biti puzavi, viseći ili grmoliki. Ima naradžaste cvjetove, iako novouzgojeni mogu biti i drugih boja. U zemljama Južne Amerike, odakle je krajem 17. stoljeća stigao u Europu, ima ga čak i ljubičastog. Kod nas je bio uobičajen onaj narandžasti, a danas ga ima i žutog. List mu je sivozelen, plošan kao štit, s izrazitim žilicama i vrlo lijep.

Dragoljub voli polupjeskovitu zemlju, polusjenovito mjesto, pa mu odgovara ispod voćaka, što mu daje i posebnu ulogu koju smo zanemarili, a to je da je dragoljub zaštita od lisnih uši i drugih štetočina. On štiti voćku od štetočina koje dolaze sa zemlje, a posađen između krumpira štiti od krumpirove zlatice. Sjetite se koliko su naše bake imale dragoljuba u svojem vrtu!
Osim toga je dragoljub vrijedan zbog sadržaja vitamina C. Njegov se list izrezan na rezance dodaje drugim salatama kao dopuna, liječi grlobolju i sluznicu. Cvijet je također jestiv. Kandirani cvijet lijep je na kolačima i tortama, dok se sjeme može marinirati i rabiti umjesto kapara.

Dvorište počasnog člana kluba, gosp. Zvonimira Toldija u Slavonskom Brodu.

   
  

 

http://veliki-kraj.hr/?page_id=77

 

 

Kako koristiti dragoljub u prehrani?

Priprema

Sastojci

1

cvijet

Autor: hugolina  

Tivat, Boka Kotorska, Crna Gora

 

Mnoge od nas , ovu biljku smatraju iskljucivo ukrasom, pa nije zgorega saznati jos ponesto:

Cijela biljka je jestiva i sadrži vitamin C. Cvjetni pupovi i sjemenke okusom podsjećaju na papar, njegovi se cvjetovi mogu konzumirati u salatama, a zelene sjemenke ukiseljene kao kapare.
Osim cvjetova, i lišće se može pripremiti kao proljetna salata – mlado lišće se sitno isjecka i pripremi s malo soli i limunovog soka – navodno je blago ljutkastog okusa.

Ne samo da je jestiv, dragoljub slovi kao jedan od najjačih prirodnih antibiotika. U tu svrhu koristi se tinktura od biljke i svježe iscijeđen sok biljke.

U Andskoj narodnoj medicini koristi se kao sredstvo za dezinfekciju rana i lječenje. Svi dijelovi biljke djeluju antibiotski i povećavaju otpornost organizma – glikozid u biljci reagira s vodom i proizvodi antibiotik.

Osim toga, dragoljub djeluje i antifungicidno, antiseptički, antibakterijski, kao diuretik i laksativ.

Sumporno ulje u dragoljubu ljekovito je u slucaju emfizema, bronhitisa, pospješuje izbacivanje sluzi., koristi kod astme, pojacava izlucivanje mokrace, olakšava poteškoce bolesne žuci, jaca polnu moc. Uzima se tri puta dnevno po 1 kafena kasicica alkoholature / tinkture / , razrijedjena sa malo vode. Porast kose pospješuje tinktura koja se priprema tako da se isjecka sitno 100 g svježeg lišca dragoljuba, koprive ( Urtica dioica ), šimšir ( Buxus sempervirens ), pa se sve to prelije sa 500 g alkohola. Ostavi se da stoji 21 dan. Za to vrijeme jednom dnevno promuckati. Procijeedi se , pritiskanjem.
Tom se tinkturom trlja koža glave pomocu mekane cetkice. nakon 1 sat treba glavu oprati mlakom vodom. To se ponavlja svaki dan tri nedjelje.

Ista tinktura služi i za spoljnju upotrebu kod nekih kožnih bolesti.
Dragoljub uništava i životinjske parazite. Ekstrakt se pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisne vaši i drugih parazita.
Iz lista dragoljuba dobija se sumporno etericno ulje industrijskog naziva “Tromalit”, koje ima veliku antibakterijsku moc: koristi se u lijecenju disajnih i mokracnih organa.

http://www.coolinarika.com/recept/dragoljub-tropaeolum-hybriden

 

Ne zamjerite na neka ponavljanja u tekstu/tekstovima, obišla sam dosta internetskih stranica i utvrdila da manje više svi prepisuju jedni od drugih, prilozi koje prenosim su cjeloviti svaki na svoj način, a međusobno se u ponečemu razlikuju, pa sam ih prenijela u cijelosti...

Ne znam da li trgovine zdravom hranom i biljne ljekarne imaju pripravaka od ove zanimljive i 100% korisne biljke, čini se da sve nabrojane pripravke svatko radi sam, u "kućnoj radinosti".

Bilo bi baš dobro da na policama naših trgovina nađemo barem ukiseljene pupoljke, jer su okusom poput capara, vjerujem da bi bili puno jeftiniji....

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

SRPANJ...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član mkrmarmkrmar

    Lijep pozdrav svima !

    13.07.2019. 15:51h
  • Član vanessavanessa

    ♥♪♫ ♥*♪♫ ♥L.p

    12.07.2019. 12:55h
  • Član bglavacbglavac

    Lijep pozdrav svima !

    29.06.2019. 07:43h
  • Član vanessavanessa

    ♥♪♫ ♥*♪♫ ♥L.p

    27.06.2019. 11:11h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi, lijep i radostan blagdan vam želim! Lp

    20.06.2019. 01:07h
  • Član vanessavanessa

    ♥♪♫ ♥*♪♫ ♥ i ja od 4.8.2009 SRETNO pusa chatovcima:))))

    09.06.2019. 15:33h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    danas slavim 10 godina koliko sam na Magicusu :)

    09.06.2019. 13:53h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info