SIMPATIJA
Et: grč. ovv = s. sa; jiddog = čuvstvo, afekt.
1) (fizika) Posebice počevši sa stoikom Posejdonijem iz A-pameje (t 51. g. pr. n. e):
Sin: consensus naturea, „sintonija", „konspiracija", „konti-gvitet".
Unutrašnja prisnost između dvije ili više stvari temeljena na prirodnom srodstvu ili analogiji, a ne na mehaničkim osnovama. Primjerice, žitarice su u simpatiji sa zelenim povrćem, a u antipatiji s kiselim voćem, slatkišima i mlijekom (H. M. Shel-ton, Orthotrophy, San Antonio, 1935).
doktrina o univerzalnoj simpatiji uči da sva bića prirode međusobno djeluju jedna na druge. Taj izvorno stoički nazor preuzeo je Plotin, a od njega alkemičari, astrolozi, Car-
dan, Fludd i dr. Simpatija je iskustveno očitovanje metafizičkog identiteta svijeta kroz fizičku mnoštvenost njegovih poja-
352 va međusobno povezanih korespondencijama i analogijama.
„Na taj su način posvetitelji u svete misterije, polazeći odsimpatije što sjedinjuje sve vidljive stvari međusobno i s nevidljivim silama, te pojmivši da se sve nalazi u svemu, utemeljili ovu hijeratsku znanost, a bit će da su se i sami čudili videći u prvim člancima lanaca najzadnje članke, a u najzadnjima ove najprve." (Proklo, O hijeratskom umijeću: apud Festu-gičre, R.H.T, sv. I, str. 134).
v. afinitet, analogija, korespondencija, kozmički planovi, lanac, niz, red, Sve.
B. (studija) K. Reinhardt, Kosmos und Sympathie, 1926, str. 49. ss, 113. ss (tema naročito prisutna u Posejdonija, a joS ranije u Empedokla: Ljubav i Mržnja); (tekstovi) Les Stolciens, Tactes choisis par Jean Brwtr P.U.F, Grands textes, 192 str, 1966; B.G. Della Porta, De caelesti physiognomonia, 1601.
2) (magija) Posebice počevši s E.B. Tvlorom (Primitive cul-
ture, 1871, prij. na franc. 1876).
„Simpatička magija" ili „zakon simpatije": homeopatska magija ili zakon sličnosti („sve slično traži svoje slično, odnosno, posljedica je slična svojem uzroku"), dodirna magija ili zakon dodira („dvije stvari što su u određenom trenutku bile u međusobnom dodiru i dalje djeluju jedna na drugu, premda je dodir prestao") (sistematizacija J. G. Frazera).
homeopatska magija —
(zakon sličnosti) -
simpatička magija -/
(zakon simpatije) -/
dodirna magija
(zakon dodira)
v. magija, sudjelovanje.
B. J. G. Frazer, Le Rameau d'or, sv. I, str. 41. sq, 140. sq (Le Roi magicien dans la sociiti primitive, 1890), prij. izd. R. Lafffont, bibl. Đouquins, 1981.
3) (metapsihika) „Organskom simpatičnošću" nazivamo je dan oblik telepatije, tj. činjenicu da somnambuli doživljavaju jednaka osjetna iskustva, osjećaje i stanja kao neka druga,
prisutna ili odsutna osoba.
B. J. Ochorowicz, De la suggestion mentole, izd. Doin, 1882.
(etika) Moralna simpatija. Na pojedinačnoj razini: sklad sa samim sobom i sa svijetom. Na društvenoj razini: kozmopolitizam (stoici su također bili kozmopoliti).
(inicijatika) Voljni (po tome različit od smisla 6) i metafizički nazor što teži sjedinjenju ne poistovjećujući svijest i vanjski svijet.
„Prepoznavajući posvuda sebe u svemu, [učenik] ozračuje 353 cijeli svijet duhom prepunim ljubavi." (buddhinski zapis)
6) (psihologija) Intelektualni, afektivni ili etički afinitet me
đu osobama.
„Kad se atmosfera magnetizma između dvije osobe uravnoteži toliko da privlačna sila jedne osobe upija suprotno zračenje druge osobe, stvara se privlačnost što je nazivamo simpatijom" (Eliphas Levi, Dogma i ritual visoke magije, str. 93).
edin.kecanovic
bglavac
