MAŠTA, IMAGINACIJA
„Želim govoriti o mašti koju kabalisti nazivaju providnom, prozirnom..., okom duše." (E. Levi, Dogma i ritual visoke magije, str. 61).
Za razliku od psihologa, mi nećemo praviti razliku između reproduktivne mašte (predodžbe odsutnog osjetilno spoznat-Ijivog predmeta ili činjenice iz prošlosti doživljene u sadašnjosti) i stvaralačke mašte (svojstvene navlastito umjetnicima).
Mašta u filozofiji znači spoznaju tjelesnih stvari, a invencija je puko slaganje i sređivanje ranije opaženog (Descartes, Meditacije, VI; Cinauiemes reponses).
Mašta u simbolizmu znači neizravno mišljenje gdje znak upućuje na smisao, a ne na osjetilno spoznatljivu stvar.
Mnoge inicijacijske vježbe temelje se na promatranju ili
predočavanju, stvaranju ili otkrivanju simbola.
248 B. C. G. Jung, Metamorphoses de l'ame et ses symboles
"= (1944), prij. Zeneva; G. Durand, Les structures anthropologi-ques de l'imaginaire, 1963, izd. Bordas (zbrkano).
3) Mašta u ezoterizmu.
paracelsus {Nevidljive bolesti, 1532): Mašta je sila astralnog tijela (corpus sidereum, Astralleib), posrednik između fizičkog tijela i duha koji čovjeka uvodi u poredak svijeta i u iskonski proces (Ilyaster, Mysterium Magnum), dakle, posveće-
ruku omogućuje da komunicira na daljinu i da bez posrednika ostvaruje vizije i otkrovenja, da čuje unutrašnje zvukove, glasove i glazbu. „Mašta čovjeka (a on je svemir u malom) može yyi stvoriti nevidljive oblike koji se pak mogu opredmetiti." (Paracelsus, De virtute imaginativa).
IBN ARABl (cf. H. Corbin, VImagination crćatrice dam le Soufisme d'Ibn 'Arabi, 1958, izd. Flammarion): Mašta je organ za zahvaćanje i shvaćanje prijelaznog svijeta između materije i duha.
R. STEINER: Mašta je „prvi stupanj više spoznaje", njome se spoznaju „spiritualne činjenice i bića nedostupna osjetilima": ona daje viziju psihospiritualnog Ja, viziju cakra, spoznaju slijeda stanja Zemlje..." (5. O, str. 186).
B. H. Corbin, E. I. I, sv. IV. str. 77-420; R. Steiner, La connaissance initia-tique (1923), prij. izd. Triades, 1971, str. 30-38, 117. 128, 175.
MATERIJA
V. prva materija, posljednja materija.
edin.kecanovic
bglavac
