Kalendar događanja

Član JosipJankovic

Upisao:

JosipJankovic

OBJAVLJENO:

PROČITANO

215

PUTA

Ljepota leptira

Ljepota leptira
"Tu sam da bih se čudio!" kaže Goetheov stih. S čuđenjem sve počinje, s čuđenjem i završava, pa ipak, to nije uzaludan put. Divim li se nekoj mahovini, kristalu, cvijetu, zlaćanomu kukcu ili nebeskim oblacima, moru i spokojnim, divovskim uzdisajima njegovih vala, leptirovu krilu i poretku kristalnih mu rebara, obliku i šarenu optočju njegovih rubova, raznoliku pismu i ukrasju njegova crteža i beskrajnim, dražesnim, čarobno blagim prijelazima i nijansama boja - svaki put kada okom ili drugim osjetilom doživim djelić prirode, kada me on privuče i očara i njegovoj se pojavi i objavi načas otvorim, u istom trenutku zaboravim čitav onaj pohlepni i zaslijepljeni svijet ljudske nužde, i umjesto da mislim ili zapovijedam, stječem ili izrabljujem, suzbijam ili organiziram, ja u tom trenutku ne činim ništa drugo, već se poput Goethea "čudim", i tim se čuđenjem ne zbratimih samo s Goetheom i svim drugim pjesnicima i mudracima, već se zbratimih sa svim onim što s divljenjem ćutim kao živ svijet: s leptirom, kukcem, oblakom, rijekom i gorom, jer sam na putu čuđenja na trenutak utekao svijetu podjela i stupio u svijet jedinstva u kojem stvar i stvor jedno drugom govore: tat twam asi ("To si ti.")

Ljepota leptira


Sve vidljivo je izraz, sva priroda je slika jezik i šareno hijeroglifsko
pismo. Danas, usprkos visoko razvijenoj prirodnoj znanosti, mi nismo
odveć dobro pripremljeni i odgojeni za pravo promatranje i prije bi
se reklo da smo s prirodom na ratnoj nozi. Neka druga vremena, možda
sva vremena i sva razdoblja prije nego su tehnika i industrija
zagospodarile Zemljom, imala su osjećaja i razumijevanja za čarobni
jezik znakova prirode i znala ih čitati jednostavnije i nevinije od
nas. Taj osjećaj nipošto nije bio sentimentalan. Sentimentalni odnos
čovjeka prema prirodi novijega je datuma, nastao možda tek iz naše
nečiste savjesti prema njoj.
Smisao za govor prirode, smisao za uživanje u raznolikosti koju
stvarajući život svugdje očituje, poriv za nekakvim tumačenjem toga
raznovrsnog jezika, štoviše ta snažna potreba za odgovorom stara je
koliko i čovjek. Slutnja nekog skrivenog, nekog svetog jedinstva iza
silne raznovrsnosti, neke pramajke iza svih tih poroda, nekog
stvoritelja iza svih stvorenja, taj čudesni pradavni nagon čovjeka za
povratkom iskonu svijeta i tajni njegovih počela bio je i ostao
korijenom svekolike umjetnosti. Izgleda da smo se danas beskrajno
udaljili od štovanja prirode u tom pobožnom smislu traženja jedinstva
u raznolikosti. Ne priznajemo rado taj djetinji iskonski nagon u sebi
i zbijamo šale kada nas na njega podsjete. No vjerojatno je ipak
zabluda, kada držimo da mi i cijelo današnje čovječanstvo u sebi
nemamo strahopoštovanja i sposobnosti za pobožan doživljaj prirode.
Ovog nam je trenutka prilično teško, dapače nemoguće, prirodu onako
bezazleno pretakati u mitove i Stvoritelja onako djetinje
personificirati i obožavati kao Oca, kako je to polazilo za rukom
nekim drugim vremenima. Možda i nismo u krivu kada nam se gdjekad
oblici stare pobožnosti čine pomalo površnima i neozbiljnima, i kada
slutimo daje silna, sudbonosna sklonost suvremene fizike prema
filozofiji u osnovi pobožan proces.
Vladali se mi pobožno-skromno ili nadmoćno-drsko, bilo da se ranijim
vjerovanjima u oduhovljenost prirode podsmjehujemo ili divimo: naš
stvarni odnos s prirodom, čak i tamo gdje ju poznajemo još samo kao
predmet izrabljivanja, zapravo je odnos djeteta s majkom, a osim onih
nekoliko drevnih putova, koji čovjeka mogu privesti blaženstvu i
mudrosti, nisu pronađeni novi. Jedan od tih putova, najjednostavniji
i najdjetinjiji, jest začuđenost nad prirodom i slutnjom ispunjeno
osluškivanje njezina govora.
"Tu sam da bih se čudio!" kaže Goetheov stih. S čuđenjem sve počinje,
s čuđenjem i završava, pa ipak, to nije uzaludan put. Divim li se
nekoj mahovini, kristalu, cvijetu, zlaćanomu kukcu ili nebeskim
oblacima, moru i spokojnim, divovskim uzdisajima njegovih vala,
leptirovu krilu i poretku kristalnih mu rebara, obliku i šarenu
optočju njegovih rubova, raznoliku pismu i ukrasju njegova crteža i
beskrajnim, dražesnim, čarobno blagim prijelazima i nijansama boja -
svaki put kada okom ili drugim osjetilom doživim djelić prirode, kada
me on privuče i očara i njegovoj se pojavi i objavi načas otvorim, u
istom trenutku zaboravim čitav onaj pohlepni i zaslijepljeni svijet
ljudske nužde, i umjesto da mislim ili zapovijedam, stječem ili
izrabljujem, suzbijam ili organiziram, ja u tom trenutku ne činim
ništa drugo, već se poput Goethea "čudim", i tim se čuđenjem ne
zbratimih samo s Goetheom i svim drugim pjesnicima i mudracima, već se zbratimih sa svim onim što s divljenjem ćutim kao živ svijet: s
leptirom, kukcem, oblakom, rijekom i gorom, jer sam na putu čuđenja
na trenutak utekao svijetu podjela i stupio u svijet jedinstva u
kojem stvar i stvor jedno drugom govore: tat twam asi ("To si ti.")
Na bezazleniji odnos s prirodom, kakav su gajili raniji naraštaji,
gledamo katkada sa sjetom, pa i zavišću, no svoje doba ne želimo
shvaćati ozbiljnije negoli zaslužuje i ne želimo se primjerice žaliti
što se na našim visokim školama ne naučavaju najjednostavniji putovi
k mudrosti, dapače što se tamo namjesto umijeća ¦ divljenja naučava
upravo suprotno: prebrojavanje i mjerenje umjesto ushićenja,
trezvenost umjesto očaranosti, kruto ustrajanje na odvojenosti
pojedinca umjesto njegove bliskosti s cjelinom i jedinstvom svijeta.
Te visoke škole nisu škole mudrosti, već škole znanja; no upravo one
prešutno predmnijevaju da postoji ono što same ne mogu naučavati,
sposobnost doživljaja, ganuća, Go-etheovo divljenje, i njihovi
najvrsniji duhovi ne poznaju višega cilja od toga da ponovno budu
stepenica prema upravo takvim pojavama kao što su Goethe i drugi
istinski mudraci.
(1935.)

KLIKALICE

🔝

KOMENTARI

  • 04.06.2018. 10:46h

    Član emilio-iiMerlin0

    Čudesno je i kad......

    Tko želi brinuti o drugima taj se kao prvo mora pobrinuti da se drugi ne mogu brinuti o sebi?

    Ako je ruka koja daje uvijek iznad one koja prima onda ona svojim davanjem osigurava i svoja primanja?

    Sve zavisi od točke gledišta a kada jedni postanu nezamjenljivi drugi počinju statirati?

    Kada vidimo onda stalna samo mjena jeste a ako gledamo onda idemo u turizam da vi "vidjeli"?

    Priječi sa foslinih goriva na free energy bilo bi ravno čudu ili kao da nobela za mir primi netko tko govori da rat je tvorevina uma?

    Svi osloboditelji s vremenom postaju okupatori jer ih zaokupi manipulisanje poznatim?

    Kada bi danas netko protresao hrvatsku  to bi bilo nalik pokušaju odcjepljenja hrvatske od jugoslavije i tu bi onda trebalo računati sa oslobodilačkom vojskom i njenom narodnom obranom?

    Ako novac sve prehranjuje ali ga i nitko ne jede i nema pokriče u zlatu nego u ljudima onda bi on bio i sredstvo kanibalizma?

    Ego kao trenutno stanje čovječanstva živi od identifikovanja i razdvajanja a što je nalik izljevima radosti i priljevima žalosti?

    Sve stare žrtve su potencijalna opravdanja za nova ubojstva a pošto našem auto-mobilu cilj opravdava nabavku goriva biti če i još više forenzike?

    Onaj koji napuše balon taj nije u balonu pa bi stoga bilo i veoma opasno ako veliki brat ostane izvan bigbradera ili za malu braču?

    .....netko reče da čovječanstvo ne postoji i da smo opet propali ili kapitulirali več pred hiljade godina kada je čovječanstvo umijesto da koristi misao palo u njen posijed!?

    Rekapitulirati bi značilo postati opet poput djeteta ali i u doraskoj dobi a to bi onda značilo i prevaziči i mamu i tatu?!

    Oni koji nas dobro poznaju mogu imati i najbolju namjeru ali svejedno nas mogu odvesti u pakao???

    Prije svega "tko sam Ja" se može prevesti i kao "prije svih" tojest ako "potrebni su nam drugi da nam daju naše ja"??

    *Ukoliko tragači ne usvoje osnove
    kako bi ponovo dobili vlakna koja su ostavili
    svijetu, i naročito odbacili ona što su im drugi
    ostavili, ne postoji mogućnost upravljanja obuzdanom
    ludosti, jer su ta tuđa vlakna temelj
    bezgraničnog kapaciteta samopouzdanja. Da bi
    se uvježbala obuzdana ludost — jer nije riječ o
    izrugivanju ili kažnjavanju ljudi, niti dominaciji
    nad njima — čovjek mora biti kadar nasmijati
    se samome sebi. Jedan od rezultata detaljne
    rekapitulacije, rekla je Florinda, jest neobuzdani
    smijeh prilikom suočavanja s dosadnim
    ponavljanjem svog samopoštovanja, koji je u
    srži svih ljudskih dodira.*

    P.S:Pjesnici su onda i kao "tragači u svijetu" ili kao manque energetičari u objekatskoj stvarnosti!

    A umotvorci bi nas zamayavali................. s time da bi tu čuđenje moglo izazvati i zgražanje!!

    I tako mi o leptirima ali se i nebi izgubili iz ove kože da bi se u njima pronašli!!!

SADRŽAJ UPISAO

Član JosipJankovicMerlin10 Dodaj ili oduzmi Merlina

Smatrate člana josipjankovic dobrim članom portala? Nagradite ga Merlinom.

IZDVOJENO

Vitamin C

🔝

IZDVOJENO

Najnoviji članci

🔝
Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

RUJAN...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Dobro veče!

    15.09.2019. 22:42h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Hahaha...ma ne ...samo sam ukazao prijatelju čast, da mu spomenem ime na ovom lijepom portalu.

    15.09.2019. 13:17h
  • Član iridairida

    Edine, špijuniraš svoje čitatelje...???

    14.09.2019. 11:29h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Veliki pozdrav za Alfana, koji upravo čita članak:Himera u Visokom.

    13.09.2019. 18:44h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Dobro veče!

    13.09.2019. 18:19h
  • Član KrsnikKrsnik

    Hvala !

    13.09.2019. 11:51h
  • Član bglavacbglavac

    Dobar dan i vama, lijepo je da ste ovdje. Lp

    11.09.2019. 19:06h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Suvremeni užitak u vremenu suvremenika Eduarda O jednoj tapiseriji