Albatross metaforički u nautici znači psihološku žalost, koja se osjeća kao veliko stradanje.

To je jedna aluzija na poemu Samuela Taylora Coleridgea ''The Rime of the Ancient mariner'' iz 1798. godine.

U poemi albatrosi su pratili brod, a biti praćen albatrosima među pomorcima, općenito se uzima kao povoljan znak.

Međutim, jedan mornar je ubio albatrosa nategnutim lukom i strelicom, koji je čin među posadom bio shvaćen kao akt što će dovesti do stradanja broda.

Kako bi ga kaznili, njegovi drugovi natjerali su ga, da mrtvog albatrosa zaveže sebi oko vrata i da ga tako stalno nosi tako dugo, dok svi ne budu izloženi pogibelji kako se i dogodilo.

Od tada se među pomorcima uzima, da je albatros znak dobre i loše sreće i kao metafora za žalost, koju nosi.

 

ALBATROS

　

ljubav prema albatrosu

bijaše neprocjenjivo zadovoljstvo

stavi zajedno more duboko i ovo nebo

ništa ne može izmjeriti

kolika je to čežnja za slobodom

velika bijela ptica crnih krila

koja kao gospar štap ima

gega se čas na jednu

čas na drugu stranu

iako je nespretna na palubi broda

nebo je njeno nedokučiva visina

na tisuće milja

ona je neumorna ptica

kao veličanstven san mornara

koji ženu i topli kutak sanja

i svaka druga koju vidim

kao presječena prokleta sudba

svaki novi dan koji dolazi

kao sve veća i veća nedohvatljiva iluzija

　

　

　

dr.Zlatan Gavrilović Kovač