NETKO JE MUDRO rekao da svatko od nas vlada najvećom »nacijom« na svijetu — vlastitom imaginacijom! U glavi nam se neprestano
stvaraju slike u vezi s poslom, igrom, obitelji, prijateljima, kolegama, životom općenito. Možemo li birati način na koji ćemo se služiti tim prirođenim darom zatnišljanja? Dakako! Razlikuje li se maštanje i zamišljanje od pukih želja? Da, jer se često naziva i sposobnošću uma da stvara slike. Može li naša mašta oblikovati misli? Svaka istina pronalazi
djelotvorno i neporecivo postojanje jedino u čovjekovoj mašti.

Mašta je, a ne inventivnost, vrhovni vladar kako umjetnosti, tako i života. — Joseph Conrad 

Psiholozi, filozofi, svećenici i drugi maštu često opisuju kao jednu od najsnažnijih mentalnih sposobnosti. A moguće je da ste čuli i izreku: »Što može zamisliti, um može i postići«. Maštu nazivaju i »škarama uma« koje oblikuju naše želje — riječ je o sposobnosti zamišljanja. Možete li »zamisliti« fantastično djelovanje koje ta sposobnost zamišljanja u slikama donosi zamisli? Kako to funkcionira? Ako u mislima svakodnevno imate sliku cilja koji želite ostvariti, dajete li umu kreativnu priliku da bude produktivan?

U svojoj knjizi Vidjet ćeš kad počneš vjerovati, dr. Wayne Dyer opisuje kako su njegove misli oduvijek stvarale i oblikovale njegov svijet. Govori i o tome kako je gledao omiljenu televizijsku emisiju i zamišljao sebe kao gosta u njoj. Uvježbavao je razgovor s voditeljem i radio na malenim točkama koje bi mogao izvesti kao gost. Većina tih »gostovanja« koncentrirala se na njegovu uvjerenost da može sam birati sudbinu i da može nasmijati ljude!
Dr. Dyer opisuje i kako je zamisli iznosio prijateljima, kako su mu oni ugađali, ali i ubrzo skretali razgovor na nešto »realističnije«. Međutim, njegove unutarnje slike nikada nisu nagrizali tuđi stavovi. Tako kaže: »Otkako znam za sebe, uspijevam ući u taj svijet 'čistih misli' koji je za mene jednako stvaran kao što je svima nama stvaran okolni svijet oblika«.

Nisam siguran ni u što osim svetosti sklonosti srca i istine mašte — ono što mašta vidi kao Ljepotu mora biti istina — bilo da je ranije
postojala ili ne. —John Keats

Možda se sjećate slika koje su pretpovijesni stanovnici Zemlje ostavili na zidovima raznih špilja. Moguće je da su oni vjerovali da će, budu li ih često gledali, zahvaljujući nekoj nevidljivoj sili lakše doći do hrane u obliku divljači, ribe ili peradi. I Egipćani su se služili tom snagom uma kako bi stvarali složene umjetničke ukrase u grobnicama svojih faraona. Kada bi se u kraljevskoj obitelji rodilo dijete, u mnogim slučajevima odmah su mu počeli raditi grobnicu. U njoj su slikama prikazivali brojna sretna i uspješna iskustva koja će dijete doživjeti tijekom života. I drevni su Grci buduće majke često okruživali skladnim kipovima, prelijepim
slikama i raskošnim ukrasima, kako bi nerođeno dijete bilo zdravo i steklo ljepotu od majčinih zamišljanja!

Kako maštu usmjeriti tako da djeluje u našu korist? Francuska filozofkinja Simone Weil napisala je: »Mašta i fikcija čine više od tri četvrtine našeg stvarnog života!« A američki boksač Muhammad Ali rekao je: »Čovjek bez mašte nema krila!« Koliko je važno jasno i precizno zamišljati? Ovo bi mogla biti izvrsna prilika da zastanete i samome sebi postavite nekoliko pitanja.
Razmišljam li jasno, određeno i mudro? Napredujem li marljivo i korak po korak? Skrećem li s puta prema odabranome cilju?
Stvaram li pozitivne ili negativne slike? Hoće li to što činim i meni i drugima donijeti više dobra?

Primarnu imaginaciju smatram živom snagom i glavnim sredstvom cjelokupne čovjekove percepcije, te ponavljanjem, u konačnome
umu, vječnoga čina stvaranja u beskonačnome »Jesam«. — Samuel Taylor Coleridge

Čovjekov je um fantastično kreativno pomagalo. Bi li sposobnost zamišljanja mogla poslužiti kao odskočna daska za čovjekove aktivnosti i glavni izvor čovjekova napredovanja i poboljšanja?
Bi li mašta mogla biti ne posve shvaćena bit napretka? Je li naša mašta sjedište »božanskog nezadovoljstva« koje nam ne dopušta
da budemo zadovoljni sadašnjim stanjem i prošlim uspjesima?

Uspješni ljudi često se služe sposobnošću zamišljanja kako bi lakše došli do željenih rezultata. Nebrojene su priče o ljudima iz svih mogućih životnih područja koji su kreativnim tehnikama vizualizacije olakšali postizanje ciljeva. Programi obuke koji promiču uspjeh na radnome mjestu često naglašavaju pozitivno zamišljanje kao glavnu tehniku koja donosi željene rezultate.

Snaga u primjeni mentalnih načela, ako u glavi nosimo sliku plemenitih ciljeva, može poslužiti kao plodonosan čin poniznosti.
Važno je spoznati duhovno načelo najvećeg mogućeg dobra za sve strane. Drugim riječima: »Budi ne moja volja, nego Tvoja volja!«.