A VAS NETKO UPITA: »Kako biste opisali lijepu misao?« što bi vam se prvo ukazalo u mislima? Možda ćete reći »Kakav prelijep dan«, time želeći reći kako je vani sunčano, toplo i ugodno. Ili ćete možda odgovoriti: »Ovo je fenomenalan dan!« jer su u njemu u vaš život ušli ljubav, nove prilike, kreativnost, gorljivost, humor i ljepota.

Koliko je u vašem životu ljepote? Kada koristimo riječ »ljepota«, mislimo li više na vanjski, površinski izgled? Značenje ljubavi o kojoj je ovdje riječ odnosi se na blistave unutarnje odlike poštenja, iskrenosti, poniznosti, zahvalnosti, ljubavi, kreativnosti, te duhovnog bogatstva koji zrače iz dubina čovjekove duše.

Trebamo li širiti percepciju ljepote? Jeste li kada razmišljali o mogućnosti da bi potreba za ljepotom mogla nadići čovjekove više potrebe jer obuhvaća i druge? Je li ljepota, kao aspekt univerzalne kreativne energije, prirođena duši svakog čovjeka i može li postati očitijom u svim životnim područjima? Presudno je važno disciplinirati misli da se koncentriraju jasnije i preciznije. Na primjer, promotrite način na koji lijepa okolina djeluje na pojedinca. Pozitivnije gledanje na svijet koji nas okružuje može nam pomoći da upijamo više ljepote. Individualnost je lijepa. Suosjećanje, dobrotvorni rad, znanstvena istraživanja, plemeniti ciljevi, služenje, te,
da, fizička ljepota, pomažu nam da u tuđe živote unesemo ljepotu.
U romanu La Reponse du Seigneur Alphonse de Chateubriant čovjekov um uspoređuje s leptirima koji poprimaju boju lista na koji su sletjeli. »Pretvaramo se u ono o čemu razmišljamo«, piše on.

U životu svakoga dana prati ga ljepota. — William Shakespeare

Svemir je promjena; naš je život ono što oblikuju naše misli. — Marko Aurelije

Čovjek rađa ono na što usredotoči um. — Antoine de Saint-Exupery

rimiti njihovu nijansu. Ako održavamo fokus na pozitivnim mislima, i um će reagirati općom obojenošću. Marko Aurelije davno je primijetio isto kada je rekao: »Kakve su ti najčešće misli, takav će biti i karakter tvoje duše — jer dušu boje upravo misli«.

Naše misli nemaju samo svrhu bojenja uma! Ovdje je na djelu jedno univerzalno temeljno načelo: naše misli određuju naš svijet. Naše misli, koje su daleko od eteričnosti i odvojenosti od života, na naš svijet djeluju opipljivo i dalekosežno. Čovjek se može roditi u izvanjskome siromaštvu i neprosvijetijenosti, no usmjeravanjem pozitivnog držanja može nadići ono što naoko izgleda kao ograničenje. Na završetku zemaljskoga života može na drugi svijet prijeći kao ljepša duša. Nije li ta mogućnost dostojna
truda koji iziskuju »lijepe misli«?

Zahvaljujući vježbi, možemo li stvarati, vizualizirati i jačati određenu zamisao kada se na nju usredotočimo? Dok razmatramo mogućnosti, dimenzije i moguće primjene neke zamisli, može li se ona u našim mislima jasnije ocrtati? Tako razmišljanjem o ljubavi, snazi, poniznosti ili radosti možemo u sebi stvarati ljubavnu snagu, poniznost i radost. Služenje umom za više ciljeve plodonosno je iskustvo. Razvoj takvih pozitivnih mentalnih odlika može i potrajati. Međutim, stalni refleksivni fokus i pozornost mogu biti jednostavan i djelotvoran ključ za lijepe misli i izgradnju lijepe duše!

Ljudi trebaju biti lijepi na sve moguće načine — u licu, u odijevanju, u mislima i u najdubljim zakutcima vlastitoga bića. — Anton Čehov

Plemeniti ciljevi i koncentrirano razmišljanje na djelu su kod kreativnih osoba svih vrsta — umjetnika, izumitelja, znanstvenika, poslovnih ljudi, vjerskih vođa, političkih vođa i tako dalje. Jedan od lijepih opisa razvijanja uma za više ciljeve pronalazimo u knjizi Evely Underhill Misticizam. Riječi sv. Tereze Avilske navode se u obliku upute: »Čim se posvetite razmišljanju, osjetit ćete da se osjetila okupljaju; nalik su na pčele koje se vraćaju u košnicu i ondje se zatvaraju radi proizvodnje meda«.

Je li vaš život lijep? Živite li u okruženju, i mentalno i tjelesno, koje ste uljepšali vlastitom ljubavlju i kreativnim idejama?
Uvijek možete pronaći nešto lijepo, i tu gdje jeste, samo ako to nešto potražite.