Između 14. travnja i 14. listopada 2012. u Dubrovačkoj biskupiji više od 800 mladih primilo je sakrament potvrde na ukupno 27 slavlja podjele. To znači prosječno 30 vjeroučenika po slavlju.

Broj krizmanika u Dubrovačkoj biskupiji 2012. godine osjetno je manji nego primjerice 1997. (1.529), 2001. (898), 2003. (1.084), 2005. (1.027), 2006. (900), 2007. (931) ili 2008. (985).

Među svim potvrđenicima godine 2012. bilo je samo 12 odraslih, dok su svi ostali bili adolescenti. Godine 1997. u Dubrovačkoj biskupiji bilo je 956 krštenja, pa ako su krizmanici petnaestogodišnjaci, znači da ih je od krštenja 1997. do krizme toga naraštaja 2012. 15% odselilo ili otpalo od vjere ili barem nisu bili marljivi da se krizmaju u redovitom roku ili njihova župa nije bila na redu.

Tijekom 2012. krizma nije slavljena u većini (tri petine) dubrovačkih župa. Konkretno, idući od istoka, nije je bilo u šest konavoskih župa (Vitaljina, Pločice, Dubravka, Gruda, Pridvorje i Stravča), u tri župske (Mandaljena, Brgat i Postranje), u pet otočnih (Koločep, Suđurađ, Luka Šipanska, Goveđari i Maranovići), u četiri primorske (Osojnik, Kliševo, Trsteno i Majkovi), u osam stonskih (Slano, Banići, Lisac, Zaton Doli, Smokovljani, Mali Ston, Ponikve i Ošlje), u devetih peljeških (Donja Vrućica, Duba, Janjina, Trstenik, Kuna Pelješka, Brijesta, Viganj, Lovište i Žuljana) te u tri korčulanske (Lumbarda, Čara, Račišće). To pojednostavljeno znači da se u tim župama rađa premalo djece i ima premalo mladih.

Doduše, vjeroučenici ponekih župa pridružili su se susjednim, ali ako je potvrda po župama uvedena da se biskup susretne s krizmanicima i njihovim roditeljima u njihovu prebivalištu, onda je slavlje krizme u okolnim župama – neutralan teren i odlazak u susjedstvo, pa vrijedi razmisliti o povratku stoljetnoj praksi krizme u Katedrali jer se na taj način stvara vidljivo zajedništvo svih vjernika sa svojim biskupom, ali i matičnom crkvom cijele Biskupije.