SREDOZEMNO MORE

 

Izrael nije narod mornara. Vjerojatno zato što je ravna i niska obala Sredozemnog mora neprikladna za gradnju pristaništa, a i zato što su izraelski preci prije svega bili polunomadi i seljaci, vezani za zemlju.

 

 

More su doživljavali kao prijeteću silu, kojoj su izručeni i prepušteni.

Tako je more postalo praslikom kaosa, koji neprestano ugrožava svemir, a time i čovječji životni prostor.

 

MRTVO MORE

Nazivaju ga još i Slanim, Istočnim, Pustinjskim ili Asfaltnim morem.

Duboko je i do 400 m, a leži 394 m ispod morske razine.

Poznato je zbog svojstava svoje vode.

To more, naime, gubi vodu samo isparavanjem, jer nigdje ne otječe, pa u njemu ostaju sačuvani kruti sastojci vode, tako da je slanost mora šest puta veća od normalne (preko 30%).

Zbog velike specifične težine vode ljudsko tijelo u njoj ne može potonuti.

U Mrtvome moru ne žive ni životinje ni biljke.

Od soli se dobivaju uglavnom magnezij, kalij, brom i sumpor.

 

 

 

Solne okamine sa obale Mrtvog mora

 

 

GALILEJSKO MORE

 

Ovo jezero, koje još nazivaju Kineretskim ili Tiberijadskim morem, a u današnje vrijeme uglavnom Genezaretskim jezerom, moglo bi se, za razliku od Mrtvog mora, nazvati „Živim morem“.

 

 

To je slatkovodno jezero, koje napajaju rijeka Jordan i brojni podzemni izvori.

Voda je u njemu tako bistra da se može piti.

Jezero obiluje ribama.

Duboko je 48 m i leži 212 m ispod razine mora.

 

 

 

Levijatan okružuje grad Hebron. Levijatan je morska neman iz kanaanske mitologije. Ona je kaos koji ugrožava čovječji životni prostor. Prikazuje se u obliku zmije ili ribe, a živi u moru.

 

 

 

 

Ribar, minojska freska iz 13. st. pr. n .e.

 

 

 

Egipatska galija 

 

 

 

Brod iz Salomonove flote

 

 

 

Fenička galija