SOFIOLOGIJA
Et: grč. o<xp(a =mudrost; X6Yog = znanost.
Sofiologija. svojstvena Judaizmu i kršćanstvu, jest mistična refleksija o Božanskoj Mudrosti.
Prva teškoća što se nadaje jest pitanje sa čime poistovjetiti Božansku Mudrost: je li to Sveti Duh (Katari) ili atribut druge osobe Trojstva u kršćanstvu ili neka od hipostaza? S druge strane, pojavljuje se i pitanje biti: je li ta Mudrost aion što se proteže ispred i izvan Plerome (Ptolomej, neki Gnostici) ili je ona prostiranje prirode Boga (S. Bulgakov)?
Glavne struje što su se bavile Mudrošću bile su:
- neki od tekstova Starog Zavjeta: Job, 28 (V. str. pr. n. e),
Mudre izreke, 8-9, Baruh, 3 (I. str. pr. n. e.?), Knjiga Mu-
"^ drosti (na grčkom, I, str. pr. n. e),
kabalisti (sefirah Hokhmah) cf. Hikmat u Islamu: H. Cor-bin, E.U, sv. IV, str. 495, 544),
Gnostici (npr. P(stis Softa, prij. na franc. izd. Arche, 1975),
teozofi (cf. Mysterium Magnum J. Bon me a. prij. s njem. 1945);
pravoslavni Kršćani, naročito S. Bulgakov (1871-1944).
,,A sad ću vam priopćiti što je mudrost i kako je postala. Neću vam skriti tajne, (...) jer me poučavaše mudrost, umjetnica u svemu. Jer u nje je duh razborit, svet, jedinstven, mnogo- s stran, tanan, okretan, pronicav, neoskvrnjen, jasan, nepristran, dobrohotan, oštar, nezaprečiv, dobrotvoran, čovjekoljubiv, postojan, pouzdan, bezbrižan, svemoćan, svenadzo-ran, što prodire kroza sve duše, mudre, čiste i najtanje." (Mudr, 6, 22 i 7, 21-23).
R. mudrosni (odnosi se na ljudsku mudrost) / sofiološki (odnosi se na Božansku Mudrost).
B. S. Đoulgakov, La Sagesse divine et la thianthropie, (1930-1940), prij. s ruskog, izd. Aubier, 1943-1946, u 3 sv, sv. I: Le Verbe Incarni, str. 7-38; M. Eliade, H.C.I.R, sv. I, str. 248. sq, str. 468. sq.
bglavac
edin.kecanovic
vanessa
