ČUVANJE ZDRAVLJA

HIGIJENA

Higijena je nauka o zdravlju. Higijena proučava utjecaj hrane na zdravlje radnih ljudi. Ona spada u preventivnu me­ dicinu, za razliku od kurativne koja liječi bolesti. Higijena se bavi korisnim i štetnim utjecajima na zdravlje. Ispituje pro­ bleme čovječje okoline.

Moderna medicina nastoji liječiti tako da se poveća snaga cijelog organizma i traži potpuno izlječenje u trajnoj pro­ mjeni života. Tako prirodan način življenja dobiva šire zna­ čenja i općenitiju  vrijednost.  Temelj  za  obnovu  tjelesne snage traži se u hrani. Stoga bi bilo potrebno da se i na tom polju provede revolucija, tj. prirodna ishrana. Način ishrane važan je za pravilan odgoj  tijela kao i prirodan način očuva­ nja  zdravlja,  odnosno  liječenja.

Već i sama otkrića u kemiji dokazuju da je biljka prvi akumulator energije i da sadrži sve elemente koji ulaze  u sastav životinjskog tkiva. Životinja ne stvara nego crpi ener­ giju organske materije iz biljnog carstva. Biljka gradi or­ gansku hranjivu ćeliju dok je životinja samo preinačuje. Biljka, sakupljajući sunčanu energiju, koncentrirala je toliko snage da može poslužiti  kao  najčišći  izvor  hrane.  Treba znati  da  su  biljke,  plodovi,  voda,  sunčeva  toplina  i  svjetlo

—           prvi čimbenici energije i vitalnosti; dok meso, alkohol mogu da izazovu časovitu snagu i uzbuđenje, ah zatim ubrzo dolazi iznemoglost.

Po znanstvenoj analizi utvrđeno je da su naše zubalo, je­ zik, želudac, dužina crijeva, mliječne žlijezde, kao i ostali unutarnji organi uređeni  za  prehranu  plodovima,  a  nikako ne za prehranu mesom životinja.

Mokraćna  kiselina  je  posljedica  nepravilne  izmjene  tvari i  glavni  uzročnik  većine  bolesti.  Nastaje  viškom  bjelanče-

vina koje su sadržane velikim dijelom u mesu. Uvijek se u krvi nalazi stanovita normalna  količina  mokraćne  kiseline, ali kad ona prelazi svoju normalu, onda se mokraćna kise­ lina zajedno sa  svojim dijelovima krvi pretvara u jednu vr­ stu sluzne ljepljive mase. Ova masa puni kapilare krvnih i limfnih sudova. U takvom slučaju truje se krv, nastupa sla- bokrvnost.

Međutim, ponajveća nesreća je u tome što prevelika koli­ čina mokraćne kiseline utiče i na psihu bolesnika: dovodi ga do tromosti (zbog otežavanja krvotoka u cijelom  organiz­ mu). Tako danas većina ljudi umire dva tri puta ranije, što se ne bi dogodilo da su živjeli prirodno.

Meso uzbuđuje bez obzira na spol i starost. Donosi razne bolesti koje se ne javljaju kod biljne hrane, jer je ona prvo­ razredna i prirodna. Dakle, meso treba jesti vrlo ograničeno.

Fosforna  kiselina  je  važan  čimbenik  kod  stvaranja  živaca i kosti. U biljnoj hrani ima  je  dvaput  više  nego  u  mesu. Biljna je hrana potrebna naročito djeci koja za svoj razvitak trebaju    fosfora.

Neki ljudi vjeruju da će biti zdraviji ako što više jedu. Međutim, djelovanje je baš suprotno: stvara se poremećaj u probavnim organima, zatim se razbole jetra, bubrezi, žuč — i na kraju čitav organizam.

Ne smije se jesti dok se želudac nije ispraznio. Tko opte­ reti želudac, neće ostati dugo zdrav. Nastat će katari želuca i crijeva — poremetit  će  se zdravlje. Želudac  i crijeva zahti­ jevaju točnost, naročito između dva obroka, ali se ni tom prilikom ne smiju preopteretiti hranom i  pićem.  Baš  stoga

—           želimo li ostati zdravi — ničeg previše. Sve treba da bude u umjerenim  granicama.