Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član Buntovnik

Upisao:

Buntovnik

OBJAVLJENO:

PROČITANO

494

PUTA

OD 14.01.2018.

JEZIK EMOCIJE I PREDVIĐANJE BUDUĆNOSTI

JEZIK EMOCIJE I PREDVIĐANJE BUDUĆNOSTI
PROSIJAVANJEM UZORAKA RAZGOVORA I SKUPOVA PODATAKA NA INTERNETU POMOĆU POSEBNIH SOFTVERSKIH „PAUKOVA“ OMOGUĆENO JE OTKRIVANJE KOLEKTIVNE PSIHE I EMOCIJA TE PREDVIĐANJE KLJUČNIH DOGAĐAJA U NAŠOJ BUDUĆNOSTI

Piše: Buntovnik

Preneseno sa: Hrvatsko izdanje NEXUS-a, broj 30, prosinac 2008.

JEZIK EMOCIJE I PREDVIĐANJE

BUUDUĆNOSTI

Sažetak razgovora 26.rujna 2008. sa Clifom Highom koji su vodili Kerry Cassidy i Bill Ryan za Project Camelot © 2008. E-mail: support@projectcamelot.org Website: http://projectcamelot.org/

 

PROSIJAVANJEM UZORAKA RAZGOVORA I SKUPOVA PODATAKA NA INTERNETU POMOĆU POSEBNIH SOFTVERSKIH „PAUKOVA“ OMOGUĆENO JE OTKRIVANJE KOLEKTIVNE PSIHE I EMOCIJA TE PREDVIĐANJE KLJUČNIH DOGAĐAJA U NAŠOJ BUDUĆNOSTI

 

Kerry Cassidy(KC): Mi Kerry Cassidy i Bill Ryan iz Projecta Camelot, razfgovaramo s Clif Highom iz istraživačkog projekta Half Past Human. Clife, željeli bismo s vama porazgovarati o vašoj web stranici i vašem istraživanju, i nekim od događaja koje očekujete u bliskoj budućnosti. Možda je, na početku, najbolje da kažete ponešto o vašoj metodi.

Clif High(CH): Godine 1994, dok sam radio za neke od najvećih softverskih kompanija na svijetu, pala mi je na um ideja koju sam nazvao „Jezični model za pohranu podataka“. Tijekom vremena, tu sam ideju materijalizirao izradom jednog softvera , u pokušaju da na Internetu izdvojim emocije koje bi se vrtile oko ideje dionica i obveznica – s potkom da bih, kad bih znao što ljudi o njima misle, mogao bih predvidjeti njihovu reakciju na pojavu takvih vijesti prije nego što bi oni mogli sami ispoljiti takvu reakciju, uz zamisao da bi se to moglo prodati kao profitabilna vrsta poslovnog pothvata. Zatim, 1997., naišao sam na nešto što me je žestoko zagrijalo za čitavu tu ideju, u smislu da sam počeo pretraživati Mrežu Sveučilišta Stanford, a svaki sam put istraživao po jednu dionicu. Primjetio sam da se jezikom na kojeg sam nailazio događaju neke zaista zanimljive stvari.

Od 1997. do 2001. došao sam do sljedećih zaključaka: svi ljudi su vidoviti, a većina njih to ne zna. Čak ako to i „znate“ , to ne utječe na sljedeću tvrdnju koju ću iznijeti, o tome da svi ljudi ubacuju psihičke utiske u jezik kakvog odaberu koristiti u svakodnevnom razgovoru. Bila mi je to početna premisa. Iz te osnove sam razvio svoju radnu teoriju koja bi glasila ovako; ako bi smo mogli uzeti uzorke dovoljnog broja razgovora što se vode širom planeta i pretraživanjem izdvojili nijanse u odabiru jedne riječi u običnom razgovoru nasuprot druge riječi u razgovoru o istoj temi kojeg ste vodili prije tjedan dana, tad bismo mogli utvrditi što nas to pokreće, da se tako izrazim, na nesvjesnoj razini, te bismo mogli na toj osnovi iznijeti neka predviđanja na jedan vrlo osebujan način. Bilo je to proširenje, da tako kažem, moga rada, tj. fokusa mog rada iz 1997. , koji je pretežno bio komercijalne prirode. Čini li vam se to, koliko-toliko, logičnim?

KC: Da. Zvuči izvanredno.

CH: Odatle, u biti, krećem s pretpostavkom da je svijet prepun vidovitih ljudi. Dosta sam se bavio jezikom i proučavao sam ne samo način na koji funkcionira ljudski mozak, i slične stvari. Tijekom moje jezične izobrazbe napisao sam ovaj mali softver koji mi je omogućio da s računalnog zaslona čitam i do 2000 riječi u minuti, te sam tijekom tih godina bio u stanju upiti ogromne količine teksta. Tako sam došao do nekih, samih po sebi, zanimljivih otkrića. Ali u svakom slučaju, kada govorimo o jeziku… Čini se da su „nijanse“ vrlo bitni elementi. Uzmemo li kao na primjer govornike engleskog jezika, mi bismo, više ili manje, intuicijom ili unutarnjim sposobnostima mogli znati definicije, recimo, oko 100 000 riječi. Ovisno o vašem užem području interesa te o poslu kojem se u određenom trenutku bavite, tehnički bi se bi se moglo raditi o nešto većoj ili manjoj brojci. No, u određenom tjednu, određeni govornik engleskog jezika služi se s možda 11 000 ili 12 000 riječi. Pri tome, 11 000 ili 12 000 riječi iz tjedna u tjedan nije statična brojka, već se ona mijenja. Dakle, počnemo li razmišljati o tome u smislu jasno iznesene teorije, što je sve dio programiranja – no, u programiranje svega toga se zapravo nisam upuštao – tad vas počinji zanimati pitanja poput: „Pa, dobro zašto se, iz tjedna u tjedan, neke riječi unutar našeg osnovnog skupa riječi prestanu upotrebljavati i zašto ih zamjenjuju druge riječi?“ Upravo je takva bila moja premisa: „Dobro, dakle, to se događa zato što, poput ljudskih antena, hvatamo informacije i utiske, hodamo po ovoj planeti i vibriramo, a osim toga, informacije hvatamo samo zato što smo ovdje gdje jesmo“.

KC: Želite li reći da vas nije zanimala izrada računalnog modela? Ili hoćete reći dase time pozabavio netko drugi?

CH: Ne, ne. Sve sam to ja izradio. Fascinirala me je matematika u jeziku i slične stvari. Ja sam programer, i to mi je, i biti, polazišna točka. Prije sam programirao za jednu softversku kompaniju sličnu Microsoftu. Izrađivao sam softvere za telefonske kompanije, bavio se nekim vrlo složenim stvarima, radi programe slično ovima GEC Marconi, gotovo isključivo u sferi softvera. Naposljetku sam stigao do faze gdje mi je softverska komponenta svega toga zanimala sve manje te sam počeo zalaziti sve dublje i dublje sfere, da se tako izrazim.

KC: Možda vas je više počela privlačiti filozofska strana.

CH: Svakako. Zapravo sam izradio nekakav softver koji pretražuje i „probavlja“ velike komade podataka s Interneta. On čita tekstove u javnoj domeni s foruma i drugih područja, a ponekad odluta u skupine za razgovore(chat groups). Nije deterministički podešen te slijedi linkove. Ponekad, kada ga pokrenemo, doista ne znamo gdje će završiti u smislu teksta kojeg će krenuti probavljati. U tome se djelomično i krije privlačnost svega ovoga, ako baš hoćete.

Vodeći se načelom slučajnog otkrivanja, softveru kojeg nazivamo „paukovima“ kažemo da zasjedne na taj i taj server, otvori neku web stranicu i počne tražiti moguće ključne riječi koje mu zadamo da traži s nekog popisa: „Ako pronađeš takve riječi, pročitaj one koje se nalaze ispred a zatim one koje se nalaze iza zadanih riječi, iskopiraj ih, sve to malo protresi, i ako nađeš bilo kakve poveznice, lijepo ih počni slijediti. Pođi za njima i ponovi postupak tamo gdje te poveznice odvedu“. Tako će softver krenuti dalje i „progutati“ neke podatke s mreže pa će nastaviti i pročitati još web stranica pa još i još. Mislim da može obraditi najviše 256 poveznica prije negoli se „odmota“ i vrati, te krene u sljedeću fazu. Odande može izvući vrlo velike količine teksta, u iznosu od nekih 90 milijuna poveznica. A poveznica je izraz za situaciju gdje imamo 2048 bajta ispred i iza ključne riječi koju je pronašao. To čini neku vrstu pokazatelja, ali također donosi i kontekst gdje je zadanu riječ softver našao – drugim riječima, radi li se o forumu za vrtlarstvo, ili za nalaženje partnera, popravke vozila, ili za bilo kakve druge podatke.

KC: Upravo smo o tome bili raspravljali Bill i ja, pitajući se niste li u taj softver unosili ključne riječi koje ste tražili.

CH: Taj dio postupka je jedinstven i ne bih želio u nj suviše duboko jer mislim da je to ključ ove metode, što je pak poslovna tajna. Istina je da imamo temeljni popis od 300 000 foruma, odakle možemo krenuti u potragu. Ali, ne, nije to deterministički osmišljeno u smislu rudarenja podataka gdje bi smo rekli: „Hajde, prebroj mi koliko puta mi naiđeš na, recimo, izraz >automobilska guma< ili >zid< ili >most< ili slične izraze“ Ovaj softver ne funkcionira na takav način. U osnovi, metoda je ovakva: pred sobom imamo dugi stupac onog što zovemo „kontekst“. Te kontekste možemo smatrati nazivom neke veće skupine riječi. Možete unijeti 30 000 takvih naziva od kojih će softver krenuti u potragu. Jedna od riječi može biti „naprijed“ ili „energija“, i mi softveru kažemo : „U redu, uzmi riječ >energija< s ovog dugog popisa od 30 000 riječi, vrati se ponovno na popis i pročitaj cijeli kontekst koji je s time povezan, i pohrani ga u memoriju“. A sam kontekst može sadržavati 30 000 ili 40 000 riječi. „Prebaci se sada na ovo web mjesto i vidi možeš li ustanoviti možebitne podudarnosti na taj i taj način“. Shvaćate?

Bill Ryan (BR): Koliko sam ja mogao shvatiti, vi zapravo tražite konkretne podudarnosti. Bismo li to tako mogli nazvati?

CH: Upravo tako. Mi, u biti, uopće ne gledamo riječi same po sebi. Paukovi i slične stvari napisani su softverskim jezikom koji deterministički u mnogo većoj mjeri, a zove se „C“. Također ih ima u skriptama programskog jezika Pearl. Obradu podataka većinom vršimo u Prologu. Ali skripte pisane u jeziku Pearl izvršit će temeljno pretraživanje i činiti usporedbe i zamjene, da tako kažem. Od trenutka kada zaista pronađemo riječi koje tažimo nadalje, naš se softver jedino bavi četverozamenkastim tekstovnim brojem kojeg mu dodjeljujemo.

A činimo to zato da se ne bismo morali baviti samom riječju… Možda ste čuli da su američke vlasti pokrenule jedan softver koji će im kazati: „Hmm, ovaj tip je nazvao onog tipa na taj telefonski broj“ ili „ Poslao je tom tipu e-mail“. Znate pokušavaju iz tog razviti koncept mreža. Tko s kime razgovara. Ne o čemu se razgovara, već samo tko s kime razgovara…

 

PREDVIĐANJE KLJUČNIH DOGAĐAJA

KC: Prognoze. U redu, vaše prognoze za razdoblje oko listopada 2008.

CH: Naši podaci z listopad su dio „konteksta“ kojeg uočavamo već nekoliko godina a odnosi se na ono što smo nazvali „Propašću dolara“. Mislim da smo o Propasti dolara počeli javno govoriti 4. srpnja 2007. ali praktički, takve smo nagovještaje dobivali iz podataka prikupljenih nekoliko godina ranije. Obično smo u stanju vidjeti ili otkriti doista značajne događaje čiji se obrisi razabiru godinama unaprijed, i treba nam neko vrijeme da protresemo sve podatke i doista shvatimo što se zbiva. Što se nekom događaju više bližimo, to više podatkovnih elemenata pronalazimo unutar našeg izvora, što nam omogućuje da dobijemo širu sliku. Dakle, u toj fazi, imamo pokazatelj koji je upućivao na to da ćemo dostići svojevrsni emocionalni plato. Imajte na umu dan se čitava naša metoda, u osnovi , vrti oko brojčane zastupljenosti onoga što ja „smatram“ da „ljudske emocije jesu“, u odnosu na određene riječi, za što sam također koristio taj oblik unosa. Dobili smo takav tok podataka koji je govorio da ćemo oko 22. rujna stići do točke gdje će, krenuvši odatle pa do 27-og, emocionalni plato onoga što nazivamo“Nastajanjem emocionalne napetosti“ biti vrlo visok. Nastajanje emocionalne napetosti je stanje u kojem se nalazimo upravo sada (6.rujna).

Svatko koga brine situacija na tržištu zna točno kakav je to osjećaj, i kako utječe na njegovu probavu, na njegov san, ispadanje kose i slično. Dakle, vjerojatno je to očigledno samo po sebi. Zatim smo imali podatke koji su nagovještali da bi od 27.rujna do 7.listopada moglo doći do neznatnog pada u smislu količine rastuće napetosti ali stvari su se još uvijek događale na istom platou. Potom sam „odabrao“ 7. listopada… to jest, Svemir me potaknuo da odaberem… 10minuta nakon sedam sati ujutro, po koordiniranom univerzalnom vremenu – ato je 10minuta nakon ponoći po ovdašnjem vremenu na Pacifičkoj obali – dana 7.listopada kao trenutak nakon kojeg ćemo skliznuti u ono što nazivam Jezikom otpuštanja (Release Language). Do nastupanja „Jezika otpuštanja“ dolazi kada svi otpuštaju emocije, nasuprot nastajanju emocija unutar našeg psihofizičkog sustava, kada one utječu na naše tijelo.

Ljudi tada naprosto ne mogu više izdržati, pa počnu ispoljavati emocije. Bile one dobre, loše ili neutralne, oni ih ispoljuju. Dakle, „otpuštanje“ je povezano s ispoljavanjem; „nastajanje emocije“ je povezano s unosom.

Ulazimo u razdoblje koje će trajati od 7.listopada pa sve do… Obradom novih podataka sada smo došli do pomaka prema sredini ožujaka 2009. – što je prilično otvoren „Jezik otpuštanja“ tijekom čitavog tog razdoblja, gdje nema stepenastih uspona u „jeziku nastajanja napetosti“.

Treba reći da su usponi i padovi jedna od značajki života – nešto kao smjena dobrih i loših dana u našem divovskom korpusu. U modelima rijetko kada vidimo, zapravo nikada nismo vidjeli, od 1997. pa naovamo, bilo što nalik onome što će se dogoditi u listopadu, tj. od listopada 2008. do prvog dijela ožujka(2009).

 

Izdvojeno sa stranica 52, 53, 54, 55, časopisa Nexus:

Clif High:

Imajte na umu da se mi ne bavimo proročanstvima. Mi postavljamo iznimno neobično i osebujno sučelje u vremenu iu modeliranom prostoru u računalu, a zatim ga malo po malo usavršavamo i promatramo do kakvih promjena dolazi. A zatim povrh svega, moramo tražiti nešto što je bitno“.

„Naši skupovi podataka… U pravilu, razinu detaljiziranosti počinjemo gubiti nakon 19 mjeseci“.

„Istina, imali smo neke nasumične djeliće informacija, a sada počinjemo s razradom novog entiteta kojeg ćemo zvati FuturePop, a fokusirat će se na stanovništvo koje će živjeti oko 2018.godine i na ono što će to stanovništvo raditi. Ali ima čudnih nizova nedosljednosti oko 2012.godine, koje vjerojatno nastaju zbog emocionalne reakcije koju u vezi tog razdoblja svatko ispoljava. No, to bi vrlo lako mogli izazvati biosferski uvjeti s kojima ćemo se svi suočiti“.

„Da, u tim izvještajima imamo zaista čudnih stvari. One upućuju na to da ćemo ovdje u SAD-u, na primjer imati pakleno ljeto 2009. koje će raspiriti tinjajući gnjev i ostalo u pravu pravcatu revoluciju“

„No bit će to tek dio globalnog vala revolucija koje će se pokrenuti protiv tzv. Ustoličenih vlasti“.

„Krenemo li vremenski prema naprijed, do 2010. i nakon nje dolazimo do područja gdje imamo naznake nečega što bismo mogli nazvati Ratovi s vanzemaljcima… u informacijama o 2011. godini.“

„Jedna od naših ideja postavki je ideja >prožimanja<. Ideju prožimanja najbolje ilustrira sumatranski tsunami koji se dogodio krajem 2004. Početkom te godine >uhvatili< smo riječi koje govore o >300 000 mrtvih ili poginulih ili nestalih / država bačena vremenski unazad / voda tjerana električnom strujom<. Zatim smo također dobili riječi koje spominju ovo: >zgrada suda ispražnjena zbog potresa / slavne osobe probijaju se u metežu van zbog potresa nakon žurnog izlaska iz zgrade suda<, i tako dalje i tako dalje. Početkom te godine nismo mogli razabrati da se radi o dva zasebna događaja, i da će se te godine zgrada suda tijekom suđenja Scott Petersonu u Kaliforniji biti ispražnjena zbog potresa…“

„U redu potres će se zbiti u Kaliforniji - u takve se stvari ne možemo pouzdati jer geografski se pojmovi spominju vrlo često. Niti se možemo pouzdati u nečije iznošenje brojeva. Mi radimo s arhetipovima“.

„Mislim, pogodili smo 11.rujan. Prosijavanjem smo dobili sve samo ne riječ >terorizam<. Imali smo riječi >vojno< plus >nesreća<, i tako dalje“.

„Neki naši pretplatnici su zaradili velike novce jer smo im bili rekli da će se u Brazilu otkriti novi izvori nafte….“

„Pokazatelja o planeti X uopće nemamo. S našeg stajališta, čini se da su to gotovo 100 posto dezinformacije…“

„No, neće biti nikakve divovske zvijezde patuljka koja bi se pojavila i uzrokovala takvu vrstu problema – jer Sunčev sustav, na jednom mjestu , ne bi mogao preživjeti takav događaj“.

„Usput rečeno Sitchin je vrlo loš jezikoslovac, a njegovi prijevodi nekih materijala uglavnom su loši“.

„KC: Hoćete reći da se, emocionalno, nalazimo u jednoj određenoj fazi, i da ćemo odatle pa do 2012, u slijedeće četiri godine, prolaziti kroz sva gora i gora razdoblja?

CH:…Emocionalnih nijansi koje proživljavamo u ovom trenutku – naročito nijansi povezanih s izrazima poput „normalni uvjeti“ i „nostalgija“ te sličnim izrazima – više neće biti. Od 7. listopada pa nadalje, u gore navedena stanja i ozračja više se nećemo vratiti, barem koliko mogu prosuditi iz ovih podataka. Vrlo je moguće da razlog tome budu stvari koje nas očekuju – poput katastrofalnih događaja na obalama zemalja diljem svijeta, zatim promjena magnetskih polova Zemlje koja će potom uslijediti, a možda čak i golemih pomicanja Zemljine kore te pogiblje najvećeg dijela svjetskog stanovništva.

Moram reći da uništavanje biosfere i promjene u Sunčevom sustavu, u magnetosferi, heliosferi, itd., itd., da sve to, čini se, podupire ideju kako nam jezik izbacuje informaciju koja nam kaže da su bizarni dani koji nam predstoje – ma kako nezamislivi bili – zapravo naša sudbina. Pred nama su jako čudnovata vremena kakvih na Zemlji zacijelo nije bilo tisućama godina. S druge strane, svi oni koji izvuku živu glavu vjerojatno bi se trebali okupiti i zajednički reći „Uh!“…“

„CH: U našem sljedećem izvještaju pisat ćemo o fluoridu zato što će se 2009. doći do velikog emocionalnog talasanja u vezi u vezi štete nanesene ljudima dodavanjem fluuorida u vodu za piće itd., i njegovo djelovanje na pinealnu žlijezdu. Mnogi ljudi će jako, jako ljuti jer će imati osjećaj da im je nešto uskraćeno. Kad saznaju određene informacije, mislim da će imati osjećaj kao da im je uskraćena mogućnost ili sposobnost cjelovitijeg izražavanja čovječnosti.“

 

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

KOLOVOZ...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Nema. Lp

    03.08.2020. 08:28h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Bez slobode - nema života.

    03.08.2020. 00:00h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Ratovi traju i po nekoliko godina. Ljudi se u ratu bore za život. A ćovjek se svaki dan bori za život, bilo rata ili ne. Život bez slobode i nije neki život. Zato , u ovim vremenima oduzimanja slobode, moramo se boriri za slobodu, jer bez slobode - nema

    02.08.2020. 23:59h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Ahoj...

    02.08.2020. 23:54h
  • Član iridairida

    ahoj Edine!

    25.07.2020. 14:45h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Želim dobar dan - svima radostan

    25.07.2020. 13:07h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Dobro veče...

    24.07.2020. 22:09h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info