Kalendar događanja

Član Paulina

Upisao:

Paulina

OBJAVLJENO:

PROČITANO

512

PUTA

OD 14.01.2018.

MIT O STABLIMA II DIO ( lipa je znak nježne vjernosti)

MIT O STABLIMA II DIO ( lipa je znak nježne vjernosti)

Lipa, čiji mirisni cvjetovi posjeduju ublažujuća svojstva, uvijek se smatrala simbolom prijateljstva.

U grčkoj mitologiji lipa je znak nježne vjernosti.

Vjerovanje u naročita nematerijalna svojstva lipe treba tražiti na širem području religijskog mišljenja.

U vjerovanjima starih i suvremenih evropskih naroda religijski značaj šuma i pojedinih vrsta drveća bio je izuzetno veliki. Život u tom šumskom ambijentu učinio je da biljni svijet a posebno drveće dobije značajno mjesto u religijama svih evropskih naroda.

Drveće je bilo predmet različitih vjerovanja i prenošena s koljeno na koljeno; oko njega i u vezi s njim prakticirani su mnogi običaji.

Drvo figurira kao objekt koji ima dušu ili kao objekt u kome je neka duša nastanjena.
Ideja da drvo nije tijelo duha drveta već samo njegov stan koji može napustiti kada hoće, predstavlja važan napredak u vjerskoj misli.

U pojedinim religijama zemljoradnika i stočara, duh drveta se zamišlja kao biće koje utiče na plodnost usjeva i stoke.
Kod starih evropskih naroda (na primjer, Kelta, Germana, Grka, Rimljana, Slavena) šumski ambijent se ne zamišlja više samo kao stanište demona ili bogova drveća, već i kao obitavalište i svojina mnogo moćnijih božanstava, koja imaju više različitih funkcija. Šume i pojedine vrste drveća postaju njihova svetilišta.

Prema nekim izvorima, kod Južnih Slavena je u vrijeme njihovog dolaska na Balkanski poluotok, bilo razvijeno poštovanje određenih vrsta drveća.

Narod je smatrao sjenovitim pre svega ono drveće koje se izdvajalo svojim izgledom, veličinom ili položajem. U vjerovanjima seljaka takvo drvo nije bilo samo sjedište neke duše, već i mjesto oko koga se okupljaju natprirodna bića. Smatralo se da u njegovoj blizini borave vile i zato je nazivano vilinskim .
I to je drveće bilo zaštićeno, proglašeno tabuom.. Jedna od najčešćih zabrana odnosila se na sječenje stabla i kresanje grana. Po narodnom vjerovanju, spomenuto drveće bilo je prožeto nekom opasnom silom. Zbog toga je i ponašanje ljudi prema njemu bilo regulirano odgovarajućim propisima.

Već sama blizina nekog sjenovitog ili vilinskog drveta ispunjavala je seljaka strahom. Mnogi su izbjegavali da žive u njegovoj sjenci. Prilikom zidanja kuće o tome se vodilo računa. I privremeni boravak pod takvim drvetom se smatrao opasnim.
Sličan je bio odnos  i prema drveću zasađenom na grobljima. Ono je također bilo zaštićeno.Po mišljenju nekih stručnjaka, i to drveće je smatrano sjenovitim: vjerovalo se da u njemu stanuju duše umrlih koji su tu pokopani. Dirnuti u takvo drvo značilo je narušiti mir pokojnika i izložiti se njegovoj osveti.
Bića koja nastanjuju određeno drveće nisu zamišljena kao zla, kao nenaklonjena ljudima. Ona su jednostavno bila opasna. Mogla su nanijeti zlo čovjeku, ali isto tako, i pomoći mu u nekoj nevolji. Seljaci su, naročito noću, izbjegavali blizinu vilinskog drveta. U nekim krajevima postojalo je i suprotno shvaćanje: noćenje pod takvim drvetom (posebno pod jasenom ili glogom) smatralo se ljekovitim. Pod vilinsko drvo polagali su bolesnika i ostavljali ga pod njim do zore. Vjerovali su da će vile koje se tu okupljaju preko noći, izliječiti pacijenta. U nekim krajevima su tuberkulozni bolesnici odlazili pod lipu rano izjutra tokom četrdeset dana, vjerujući da ce se tako izliječiti.
Da bi neko drvo postalo sjedište ili stjecište natprirodnih sila, nije bilo neophodno da se izdvaja nekom svojom izuzetnom osobinom. Dovoljno je bilo da pripada određenoj vrsti. Bile su raširene predstave da je hrast sveto a orah baksuzno drvo, da je lijeska pogodno sredstvo za zaštitu od groma a glog sredstvo za ubijanje vampira.
Zanimljivo je shvaćanje da drvo može biti opasno i onda kada je posječeno. Uvijek je postojala mogućnost da je to drvo sjenovitog ili vilinsko. U njemu ili oko njega mogli su, kao i ranije, dok je raslo u šumi, boraviti duhovi i demoni.
I dijelovi određenih vrsta drveća mogli su imati magijska svojstva. Vjerovalo se da ako nekoga opašu lipovom likom da ce ga upropastiti. Ukrajinci, Poljaci i Česi su vjerovali da se lipovom likom ili uzdom načinjenom od like može najuspješnije uhvatit vampir, vodeni čovjeka, kao i drugi zli demoni. Neki izvori spominju umetanje grančica lipe u krov u svrhu zaštite od groma i požara. Vjerovalo se da lipa čuva od zla i uroka.
Drvo je stan božanstva, ono je prvi i najprimitivniji hram i njegova ljekovita snaga ogleda se u snazi božanstva ili demona koji u drvetu živi. O tome ima puno tragova u mnogim narodnim pripovijetkama i pjesmama, u toponimima i imenima manastira koji su možda nastali na mjestima tih starih gajeva. Sveto drvo se nije  smjelo sjeći, sa njega se ne otkidaju grane, niti se njegovi plodovi koriste. Ovo vjerovanje se zadržalo do danas.

Pravoslavna crkva se sa kultom drveta brzo izmirila, pa u mnogim obredima učestvuju i sami svećenici. U narodnoj religiji drveće je podijeljeno na sretno i nesretno, tj. ono koje je nastanjeno dobrim i ono koje su zauzela zla bića, vještice, đavoli...

Na velike praznike proljetnog ciklusa grančicama lijeske, drena ili gloga kićene su kuće, privredne zgrade, usjevi kao zaštita od vremenskih nepogoda, ali i zbog opće zaštite i radi napretka.
Dijelovi različitog drveća smatrani su veoma jakom zaštitom od uroka, bolesti i drugih nesreća koje čovjeka mogu zadesiti.

Među najjače  ubrajaju se glog, lijeska, tisa, drijen, nošeni kao amajlije. Glog je poznat kao najveći zaštitnik od svih demonskih bića, glogovim kocem ubija se vampir, tjeraju vještice. 'Tisovina se nosila u obliku amajlije, a do danas se zadržalo nošenje križića od tisovine. I ljeska je dosta korištena kao amajlija. Djevojke su ljeskove grančice stavljale u kosu, kao zaštitu od uroka. Dren su na Đurđevdan žene stavljale u vodu  kojom su se kupale zbog zdravlja.
Kako bi se zaštitili od epidemija, koje su u prošlosti zbog nedovoljne higijene i znanja bile česte, poduzimane su različite radnje u kojima je drvo, prvenstveno glog, imalo značajnu ulogu. Kao što je neko drveće bilo od pomoći u očuvanju zdravlja i zaštiti od bolesti tako se određenih vrsta ''nesretnog'' drveća iz istih razloga trebalo kloniti.
Orah nije dobro imati u dvorištu niti kuća smije da bude u orahovom hladu, jer se vjeruje da on utiče na psihičko zdravlje ljudi.

Zova - bazga je također veoma opasno sjenovito drvo i, po vjerovanju, ko je ošteti ili posiječe, stići će ga neizbježna kazna u vidu oduzetosti ili čak smrti.. ''

Kad svatovi naiđu pred mladoženjinu kuću, meću barjake na kakvo drvo pred kućom, ali to nikada ne smije biti bagrem. Brijest i kruška su poznata demonska drveta.
U liječenju bolesti drvo je dosta korišteno. Da bi umilostivili duhove ili demonska bića koja u drveću borave i izliječili bolesnog, korišteni su različiti magijski postupci. Predavanjem žrtve drvetu želio se duh drveta umilostiviti, ali u isto vrijeme vratiti, odnosno predati, bolest drvetu, kakvom glogu držeći ga na onom mjestu gdje ga boli.

Glog, kao jak zaštitnik zdravlja, korišten je dosta u liječenju bolesti, jer se od njega plaše svi demoni, a posebno demoni bolesti. I u liječenju padavice koristio se glog.
Lijeska je smatrana drvetom mudrosti. ''Kad neko nije pri zdravoj pameti, vodili su ga tri puta oko lijeske, ne bi li sastavio''

Jabuka je u našem narodu smatrana veoma ljekovitom, ona je obavezna ponuda koja se nosi bolesnicima. Svoje mjesto u liječenju imala je i kruška.

Pored magijskih radnji u kojima je drveće zbog svojih moći korišteno u liječenju, u narodu su dijelovi različitog drveća zajedno sa drugim sastojcima u vidu čajeva, obloga i melema korišteni u liječenju bolesti.

Od gloginja se kuhao čaj za srdobolju, one čine i dio melema koji se privija na prišt. Čajem od lipe liječi se kašalj, promuklost, glavobolja. 

Od lista bijelog duda kuhao se čaj protiv žutice. Murve su upotrebljavane i kao vanjsko sredstvo u liječenju temperature. Bazga, iako je smatrana za nesretno drvo kojeg se treba kloniti, dosta je korištena u narodnoj medicini. Bazgom je liječena vodena bolest, reumatizam, teško mokrenje, da porodilja lakše rodi.

Vrba koja je dosta korištena u različitim magijskim radnjama za zaštitu zdravlja u narodnoj medicini ima također istaknuto mjesto. korištena je kao lijek od bradavica, valja otkinuti grančicu vrbe koja dodiruje vodu.

Breza je lijek od kostobolje, nabrano brezovo lišće treba osušiti, pa ga privijati na bolna mjesta. Njom se liječi i grudobolja, ''ako grudi osobito bole, daju bolesniku da pije vodu od breze, kad joj u proljeće počnu kolati sokovi.''

Različite vrste drveća su korištene za liječenje mnogih bolesti, od borove kore pravljen je melem za svaku ranu, bukovo lišće bilo je lijek za oči, iskuhana javorova kora pila se od zubobolje i kroz četrdeset dana od groznice.

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

LISTOPAD...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    ♫♥♥♪♫

    16.10.2019. 13:42h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    Irido, help! izgubio mi se članak o promociji

    16.10.2019. 11:26h
  • Član mkrmarmkrmar

    Laku noć svima

    03.10.2019. 21:53h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    ♥♥♫♥*♪♫♥♥♪♫

    01.10.2019. 11:53h
  • Član bglavacbglavac

    Hvala vanessa. Lp

    01.10.2019. 06:17h
  • Član vanessavanessa

    ♥*♪♫♥♥♥♫♥*♪♫♥♥♥♫

    30.09.2019. 14:09h
  • Član vanessavanessa

    Pozdrav Magicusu...mojim prvim virtualnim prijateljima***

    30.09.2019. 14:02h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

MIT O STABLIMA