Park Maksimir

Stari zagrebački park Maksimir, utemeljen zalogom Maksimilijana Vrhovca davne 1794. godine, najznačajniji je hrvatski pejzažni park i prvo javno šetalište u jugoistočnoj Europi. U njegovo "zlatno doba", tj. za života biskupa Jurja Haulika u parku su bile posađene brojne biljne vrste, njih preko tri stotine, između ostalog i mnogi rariteti. Od svega je danas u parku Maksimir očuvano pedesetak vrsta među kojima se svojim dimenzijama posebno ističe hrast, jasen i crvenolisna bukva. Postojeća vegetacija parka podijeljena je u dvije cjeline - zonu park šuma uz dominaciju hrasta kitnjaka i običnog graba, te zonu perivoja i uz pet maksimirskih jezera i prostrane livade osnovni je motiv Maksimirskog parka. Osim što je park zaštićen kao cjelina, neke građevine u Maksimiru posebno su proglašene samostalnim spomenicima kulture: švicarska kuća, paviljon jeke  vratarska kućica, portal na ulazu, vidikovac, mogila i dr. Prema radovima koji se trenutno odvijaju u Maksimiru i novim sadržajima čini se da Maksimir ponovo ulaz u svoje „zlatno doba.“

OPĆI PODACI

Park Maksimir koji je izvorno nastao na rubnim dijelovima Zagreba krajem 18. i u prvoj polovicci 19. stoljeća, danas je u cijelosti okružen gradskim naseljima. I u takvom novom okruženju, park Maksimir predstavlja mjesto gdje su, usprkos njegovoj maloj površini od 316 hektara, utočište pronašle mnoge biljne i životinjske vrste. Zbog očuvanih stoljetnih hrastovih šuma njegova vrijednost za zaštitu ugroženih vrsta vezanih uz stare duplje je velika. Tako je u parku Maksimir zabilježeno više od stotinu vrsta ptica, od kojih se značajem ističu upravo ptice dupljašice. Zanimljiv je podatak da je u parku Maksimir, gustoća populacija crvenoglavog djetlića (Dendrocopos medius), vrste ugrožene u europskim razmjerima, jedna od največih u svijetu. Značajne su i druge vrste životinja vezane uz stare šume, poput vjeverica te nekih vrsta šišmiša, inače globalno ugrožene skupine životinja.

Osim šuma u parku Maksimir možemo naći livade, jezera i potoke, koji također predstavljaju važna staništa raznim biljkama i životinjama, te time doprinose njegovoj biološkoj raznolikosti.

U vrijeme nastanka park Maksimir bio je najsuvremeniji, najelitniji i najpopularniji zahvat na području grada i znatno šire, uz kojeg su vezani imena i politika aktualnog razdoblja. Danas on predstavlja prvorazredni antikni živi dio gradskog prostora kojem treba zadržati i sačuvati prestižno mjesto među europskim povijesnim znamenitostima suvremenim pristupom zaštiti i načinu korištenja.

Izvor: Hrvatske šume