SAMOBOR

 

Gradić Samobor smjestio se u plodnoj, naplavnoj ravnici rijeke Save, podno obronaka Samoborskog gorja. U pravom je smislu riječi grad-muzej. Svaka kuća, trg, ulica, priča svoju povijesnu priču. O bogatoj povijesti govore ruševine srednjovjekovnog burga iznad današnjeg grada, kao i mnogobrojni izlošci u Muzeju grada Samobora. Kralj Bela IV. dodijelio je Samoboru 1242. godine povelju i status slobodnog kraljevskog trgovišta. Samobor je i najrazvijenije turističko središte u Zagrebačkoj županiji, te je omiljeno izletište Zagrepčana i drugih gostiju. Posebno je na glasu po gastronomskoj ponudi i privlačnim priredbama, među kojima se ističu karnevalske svečanosti. U okolici grada napose su zanimljivi Grgosova špilja i stari rudnici željezne rude, kositra i gipsa u Rudama. Atraktivna su odredišta i Vilinske jame, Eko centar Slani Dol, vrt ljekovitog bilja Suban u Manjoj Vasi i dr.

 

STUBIČKA DOLINA

Stubička dolina povijesno je značajna kao poprište bitaka u tijeku seljačke bune 1573. Ljepota prirode, stari dvorci i obilje termalnih izvora učinili su stubički kraj važnim središtem kontinentalnog turizma.
Dvorac Oršić obnovljen je 1973. godine kao dio spomeničkog kompleksa i u njemu je smješten Muzej seljačkih buna.
Stubičke toplice podignute su 1805. godine na temeljima antičkih termi kao park s kupalištem. Lječilište se uređuje 1930. godine, a danas je to veliki turistički i rehabilitacijski centar s bazenima i odličnom ugostiteljskom ponudom.
Gornja stubica znamenita je po legendi o Gupčevoj lipi, prastarom stablu ispred crkve Sv. Jurja.

 

KRAPINA

Krapina, živopisni grad u srcu Hrvatskog zagorja spominje se već od 1193. godine, a utvrđeni grad, od kojeg se vide neznatni ostaci, od 1330. godine. Sredinom 14. stoljeća bila je slobodno kraljevstvo trgovište, a krajem 15. stoljeća tu je bilo sjedište hrvatskog bana. Krapina je najpoznatija po pronađenim ostacima pračovjeka neandertalskog tipa, koje je Dragutin Gorjanović-Kramberger 1899. godine otkrio u polupećini na brdu Hušnjakovo. Osim kostiju dvadesetak praljudi, nađeni su i predmeti koje su oni izradili, strugala, šiljci, koštana sjekira i drugo. U polupećini su danas postavljene rekonstrukcije praljudi i životinja u prirodnoj veličini, a otvorena je i stalna izložba, odnosno Muzej evolucije. U gradu se nalazi i zavičajni muzej Ljudevita Gaja, koji je ovdje rođen i kojemu je 1891. godine podignut spomenik.