Medvednica

Od davnina se na prostoru Medvednice počinju koristiti prirodni resursi, npr. kamen za gradnju kuća i drvo za ogrjev. Željezo se talilo vrlo rano u 13. stoljeću, o čemu svjedoče tragovi peči za taljenje (Rudnica i Pustodol). Postoji i rudarska odredba o vađenju soli u Slanom potoku u 14. stoljeću. Sol je tada služila i kao platežno sredstvo. Malo je poznat podatak da se nekad na Medvednici vadio ugljen. U 18. stoljeću otvoren je rudnik ugljena kod Gornje planine. Na prostoru Rudarskog vrta u rudniku Zrinski u 16. stoljeću se vadilo srebro, a u 18. stoljeću se srebro vadilo u Francuskim rudnicima.

Prva osnova gospodarenja šumama Medvednice izrađena je 1877. godine

Na medvedničkim potocima bilo je nekad mnoštvo vodenica; mlinova, pilana, a na blagim medvedničkim obroncima oduvijek su se stanovnici bavili zemljoradnjom, vinogradarstvom i voćarstvom.

stari mlin - vodenica u Gračanima na potoku Ribnjak

Od 19. stoljeća, Medvednica se koristi i kao prostor za rekreaciju (1859. prvi vidikovac; 1870. piramida, prvi planinarski objekt; 1875. prvi izlet na Sljeme; 1934. uređena prva ski – skakaonica).

Bolnica Brestovac

Početkom 20. st., na 846 m n.v., sagrađen je sanatorij Brestovac za liječenje tuberkuloznih radnika. 1968. godine, zbog novih uvjeta u zdravstvenoj službi i novog načina liječenja tuberkuloze, bolnica je rasformirana, te ubrzo devastirana.

Brestovac nekad i danas

Ljudi su prema planini od davnina osjećali zahvalnost i strahopoštovanje. O tome svjedoče brojni sakralni objekti npr. rimski oltar s Blizneca, kapelica Sv. Jakoba, kapelica Majke Božje Kraljice Hrvata, itd.