Zulma
Na tečaju slikanja kod Andree Weiss Sadeh, kad smo se upoznavali s ekspresivnošću boja, dobili smo zadatak da iz crno-bijelih reprodukcija slavnog francuskog slikara Henrija Matissea (1869.-1954.), jednog od fovista, rekonstruiramo izvorne boje po osjećaju.
Evo rezultata u usporedbi s originalom:
Boris Pecigoš: Zulma (Homage Henriju Matisseu)
2005., akril i olovka na papiru, 50 x 65 cm
Henri Matisse: Zulma
1950., gvaš na kolažu, 130 x 238 cm
Malo o fovizmu:
Fovizam nije bila povezana umjetnička skupina. Ti su umjetnici samo jedanput zajedno izlagali. Iz njihove će umjetnosti niknuti njemački ekspresionizam.
Fovizam možemo opisati kao vatromet neobuzdanih boja. Naime, grupa umjetnika osjetila je potrebu da bez ustezanja izraze nadu i vjeru u bolju i sretniju budućnost, radost i optimizam na početku novog stoljeća. Fovizam je bio prirodan, jednostavan i iskren izraz nesputanosti pravilima i slobode izražavanja. Zbog njihova kršenja svih pravila i načela akademskog slikarstva u oblikovanju i primjeni boje, te osobito neobuzdana temperamenta, jedan kritičar ih je nazvao "les fauves" (franc., divlje zvijeri) na što su fovisti s oduševljenjem prihvatili taj naziv.
Glavno obilježje fovističke umjetnosti je žestina boja i deformacija likova. Na slikama se primjećuje i odsutnost perspektivnih zakona. U djelima njegovih najistaknutijih predstavnika i osnivača (Georges Rouault, Henri Matisse, Maurice de Vlaminck, André Derain) možemo ipak vidjeti iskustva impresionista – čiste boje bez crne, toplo-hladne boje za svjetlo i sjene … no možemo prepoznati i utjecaj Gauguina i Van Gogha u smjelosti i čvrstoći poteza kistom. Fovisti su rabili isključivo čiste boje iz tube i postavljali su razne snažne boje jednu uz drugu.
Fovistički "nesklad" forme i čistih boja nije bio tako "divlji". On se osnivao na spoju kvalitativnih i kvantitativnih komplementarnih osobina boja. Dakle, oblici su bili prilagođeni bojama. Naravno, zatečenoj publici i kritici te slike su izgledale kao proizvoljne deformacije oblika, pa su te umjetnike i nazvali divljim zvijerima. Moralo je proći dosta vremena da se u "divljem" Matissu prepozna jedan od najuravnoteženijih umjetnika prve polovice 20. stoljeća.
(skinuto s www.wikipedia.org)
bglavac
edin.kecanovic
