Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član mlabos

Upisao:

mlabos

OBJAVLJENO:

PROČITANO

124

PUTA

MAHABHARATA - Sabhaparvan 1

MAHABHARATA - Sabhaparvan 1
Svi kšatriye poštuju blagostanje tih kraljeva. A sada ih je kralj Đarasandha sve pokorio i postavio se iznad svih tih kraljeva. Pošto je osvojio sve središnje zemlje, odlučio se među nama posijati razdor. U svojoj planinskoj tvrđavi on je zatočio brojne kraljeve i naumio je sve prinijeti na žrtvu Šivi, božanstvu bogova, koji ga visoko cijeni zbog njegovih strašnih isposničkih podviga.

Đamadagnijev sin.[18] Mnoge kraljevske loze i ostali, obični kšatriye, misle da su potomci Aile ili Ikšvakua.[19] Ailini potomci i kraljevi Ikšvakuova koljena, razdijeljeni su sada na stotinu odvojenih loza i razasuti širom Zemlje. Svi kšatriye poštuju blagostanje tih kraljeva. A sada ih je kralj Đarasandha sve pokorio i postavio se iznad svih tih kraljeva. Pošto je osvojio sve središnje zemlje, odlučio se među nama posijati razdor. U svojoj planinskoj tvrđavi on je zatočio brojne kraljeve i naumio je sve prinijeti na žrtvu Šivi, božanstvu bogova, koji ga visoko cijeni zbog njegovih strašnih isposničkih podviga. To i jest razlog zašto je Darasandha mogao pobijediti tolike zemaljske kraljeve. Ako ti želiš, o veliki kralju, izvršiti taj žrtveni obred, potrudi se da oslobodiš kraljeve koje je Darasandha utamničio, a da njega rastaviš od života.[20] Ne učiniš li tako, nećeš uspjeti u tome što si namislio.

Yudhišthira će na to: Doista, naslov cara teško je osvojiti.

Ja mislim da je najviši cilj duševni mir i da samo iz njega može proisteći moje blagostanje. Ne vjerujem da će mi proslava te svečanosti donijeti najvišu sreću.

Krišna mu odgovori: Čuli smo da su u razdoblju Krita[21] svevlast stekli ovi vladari: Yuvanašva ukinuvši sve poreze, Bhagiratha svojom dobrotom prema svim podanicima, Kartavirya moćima svojega isposništva, gospodar Bharata svojom snagom i hrabrošću, i Marutta napretkom i blagostanjem. Sva petorica postali su carevi. O Yudhišthira, ti žudiš za carskim dostojanstvom, a i dostojan si ga jer posjeduješ sve te vrline. Kšatriya koji umre u boju dostojan je svakoga poštovanja.

Zašto da se ne sukobimo s Darasandhom? Osamdeset šest kraljeva već čami u njegovim tamnicama i treba mu još samo četrnaestorica da dopuni stotinu. Onoga časa kada mu ta četrnaestorica padnu šaka, on će započeti taj surovi obred. Onaj tko bi uspio spriječiti to neljudsko djelo stekao bi blistavu slavu, a onaj tko pobjedi Đarasandhu postat će, nesumnjivo, vladar nad svim kšatriyama.

Tada se javi Arđuna: O kralju, pravi je onaj kšatriya koji uvećava svoju slavu i imanje potčinjavajući svoje neprijatelje. Onaj tko nema hrabrosti, može imati sve ostale vrline, ali teško da će bilo što postići. Kao što u slabićima podlost hvata korijena, tako i oni jaki postaju nerazumni. Onaj tko teži pobjedi mora se čuvati i jednoga i drugoga, jer to su uzroci propasti. Ako pobijedimo protivnika, lako ćemo steći carsko dostojanstvo.

Onda će opet Vasudeva: Taktika je pametna čovjeka da se ne bori otvoreno s onime tko je očito nadmoćan i stoji na čelu svojih postrojenih četa. Mislim da se ne možemo osramotiti ako tajno dospijemo u njegovo stanište i napadnemo njega samoga.

Yudhišthira onda uputa: O Krišna, tko je taj Đarasandha?

Krišna im onda kaza ovu pripovijest: Živio je silni kralj po imenu Brhadratha, gospodar Magadhe. Oženio se kćerkama blizankama kralja od Kašija i sa svojim se suprugama dogovori da će ih uvijek voljeti i paziti podjednako. No kraljeva mladost prođe u uživanjima, ali ne mogaše nikako dobiti sina koji će ga naslijediti. Jednoga dana sazna kralj da se slavni Ćandakaušika zaputio da luta po svijetu i da se upravo odmara u blizini pod nekim mangovim drvetom. Kralj dođe pred munija u pratnji svojih dviju supruga i obdari ga mnogim draguljima i vrijednim poklonima i vrlo mu ugodi pa mu istinoljubivi muni ovako reče: O kralju nad kraljevima, osvojio si moju naklonost i reci mi koju želju da ti ispunim? Kralj Brhadratha sa svojim ženama duboko se pokloni pa mu ispriča svoju muku.

Saslušaviši kralja, muni ovlada svojim osjetilima i utonu u razmišljanje. Tada mu u krilo pade plod manga koji bješe sočan i netaknut kljunom kakve ptice. Muni uze plod i nad njime u mislima izgovori određene mantre pa ga dade kralju i reče mu: Možeš se vratiti, o kralju, tvoja će se želja ispuniti. — Tada se mudri kralj pokloni do munijevih stopala i vrati se svojemu domu. Potom on podijeli voćku i dade je svojim ženama da je pojedu. Munijeve su se riječi obistinile i kraljice ostadoše trudne. Kraljevoj sreći ne bješe kraja. Kada dođe vrijeme, one se porodiše i doniješe na svijet svaka po pola djeteta. Užasnute i bespomoćne, sestre se odlučiše otarasiti ovih tijela koja još bjehu živa. Njihove pomoćnice pažljivo ih umotaše i izađoše na zadnja vrata pa ih baciše. Malo kasnije naiđe tuda žena rakšasi po imenu Đara, koja se hranila krvlju i mesom, i ona uze ta dva komada mesa pa ih, vođena rukom sudbine, spoji ujedno da bi ih lakše ponijela. No, čim ih je Ijudožderka spojila, te dvije polovice postadoše živo i krepko dijete. Njoj se oči raširiše od čuđenja kada najednom uvidje da više ne može nositi to čvrsto dijete snažno poput groma. Uto dijete stisnu šake i gurnu ih u usta pa se prodera tako strašno i gromovito da na taj zvuk strčaše svi stanovnici palače, a i sam kralj s dvjema ojađenim i bespomoćnim kraljicama čija su prsa bila prepuna mlijeka. Kada sve to vidje, Ijudožderka se zamisli: Ja živim u zemlji ovoga kralja, a njemu treba nasljednik. Nije dolično da ubijem dijete koje je potomak ovako slavna i vrla vladara. — I rakšasi poprimi ljudski oblik pa se pojavi pred kraljem noseći dijete i reče: O kralju, ovo je tvoje dijete.

Lijepe kćeri kralja od Kasija uzeše dijete pa ga nadojiše svojim mlijekom i otada je raslo poput Mjeseca mlađaka pružajući svakoga dana radost svojim roditeljima.

Prođe neko vrijeme i slavni isposnik, uzvišeni Ćandakaušika, dođe opet u kraljevinu Magadha. Veličanstveni riši primi kraljevu dobrodošlicu pa mu ovako reče: Svi će zemaljski kraljevi biti ovome tvojemu djetetu poslušnici kao što svako tijelo ovisi o zraku koji mu je drag kao vlastito biće i živi od njega.

Kralju, kada se njegov otac i matere povukoše u šumu, kralj Đarasandha svojom hrabrošću potčini svojoj volji mnoge kraljeve. On je imao dvojicu pomagača — Hamsu i Dimbhaku — kojima oružje nije moglo nauditi.

I jedan i drugi nisu više među živima i došlo je vrijeme za Đarasandhinu propast. Ako prerušeni dođemo pred njega Bhišma, Arđuna i ja, on će, nesumnjivo, prihvatiti dvoboj s jednim od nas. Pošto je ponosan na svoju snagu, izazvat će Bhimu da se proslavi. Kao što smrt snalazi čovjeka naduta od ponosa, tako će i njega snaći smrt od Bhimine ruke. Ako poznaješ moje srce i ako imaš vjere u mene, povjeri mi Bhimu i Arđunu. Ne oklijevaj!

Saslušavši tu besjedu Uzvišenoga,[22] Yudhišthira pogleda Bhimu i Arđunu koji radosnih lica stajahu pred njim pa reče: Govindo, mudar je tvoj savjet. Ti ne predvodiš one kojima je uspjeh okrenuo leđa. — Kada se Yudhišthira suglasio, Krišna, Bhima i Arđuna, tri junaka nadarena izuzetnim moćima, dadoše se na put u Magadhu odjeveni poput brahmana zvanih snatake.[23]

U to doba učeni su brahmani primijetili mnoge zloslutne predznake pa o tome izvijestiše kralja Đarasandhu. Hrabri kralj trudio se da izbjegne zla koja ga očekuju pa se posvetio postu i pokori, a svećenicima je naredio da obave obrede kojima će umilostiviti sudbinu. Kada su trojica junaka stupila u njegovu palaču, on ih dočeka s poštovanjem jer se po njihovu dostojanstvenu držanju dalo naslutiti da su plemenita porijekla. Bhima i Arđuna ne prozboriše ni riječi, nego se javi Krišna: Ova su dvojica, svijetli kralju, pod zavjetom šutnje i prije ponoći ne smiju izustiti ni riječi. — A kralj im Đarasandha odgovori na to: Sjedite! — Smjestivši ih, kralj se povuče u svoje unutrašnje odaje. Kada je došla ponoć, kralj Đarasandha dođe ukazati dobrodošlicu brahmanima snatakama no Krišna mu reče: Znaj, kralju, da je naš vječni zavjet da ne primamo dobrodošlicu kada dođemo u dom neprijatelja!

Ti držiš zasužnjene mnoge zemaljske kraljeve. Surovo s njima postupaš i namjeravaš ih žrtvovati gospodu Rudri, a još se to nije vidjelo da se bogovima žrtvuju ljudska bića: Ti pripadnike svojega vlastitoga staleža izjednačavaš sa životinjama. Da bismo pomogli ljudima u nesreći, došli smo amo da te ubijemo kao pogubitelja naših rođaka. Ja sam Hršikeša,[24] a ova su dvojica Panduovi sinovi. Ili oslobodi zatočene kraljeve ili se pripremaj Yami u pohode.

Đarasandha će na to: Nikada još nisam zarobio kralja a da ga prije toga nisam pobijedio. Ako sam skupio sve te ljude da ih žrtvujem bogu, kako da ih sada oslobodim? Zar zato što se vas plašim? Ja poznajem dužnosti kšatriye i spreman sam se boriti protiv vas s vojskom protiv vojske ili pak u dvoboju protiv jednoga ili protiv sve trojice.

Vidjevši da se kralj Đarasandha odlučio da im izađe na megdan, Krišna ga upita: Koga si, kralju, od nas trojice odabrao da ti bude protivnik? — Đarasandha skine svoju krunu i poveza kosu pa se podiže nalik na ocean koji ruši svoje obale i oslovi Bhimu: S tobom ću se boriti. Bolje je da me jači pobijedi.

Dvoboj je počeo na prvi dan mjeseca karttika[25] i slavni se junaci borahu bez stanke i predaha punih trinaest dana. Kad ih uhvati četrnaesta noć, vladar Magadhe poče posustajati. Onda silni pogubitelj svojih dušmana, jaki Bhima, spopade snažnoga Đarasandhu te ga podiže uvis i stade njime vitlati. Okrene ga do stotinu puta, pa mu pritisnu koljenom kičmu i prelomi preko pola njegovo tijelo a onda pusti strahotan pobjednički urlik.

Građani s brahmanima na čelu izađoše pred pobjednika i ukazaše mu počasti koje mu pripadaju. Oslobođeni kraljevići i kraljevi ponudiše Krišni i Pandavama svoju odanost i poštovanje, a Krišna ih sve utješi i obodri. Za kralja Magadhe postaviše Đarasandhina sina pa onda praćeni dobrom srećom napustiše Magadhu s mnoštvom bogatih poklona.

Mudri Krišna i dvojica Panadava vratiše se nakon svega u Indraprasthu i Krišna vesela lica izvijesti kralja Yudhišthiru: O najbolji među kraljevima, usud je dao Đarasandhi smrt od Bhimine ruke, a utamničenim kraljevima slobodu. Oni su se neozlijeđeni vratili u svoje postojbine. — I Krišna, slavni Devakin sin, ode iz Indraprasthe pošto je mnoge kraljeve oslobodio strahovanja. Ta pobjeda uzdignu još više slavu Pandava, a oni nastaviše provoditi svoje dane razgaljujući srce kraljice Draupadi. Kralj Yudhišthira nepokolebljivo je slijedio sve što je pravedno i u skladu s vrlinom, napretkom i zadovoljstvom i obavljao svoju dužnost branitelja podanika.

Jednom Arđuna oslovi brata Yudhišthiru: O najbolji među vladarima, stekao sam sve ono što je teško steći ma kako se žarko priželjkivalo: i luk Gandivu i razno oružje, veliku moć i saveznike, zemlju, slavu i vojsku. Mislim da je vrijeme da napunimo i naše riznice. Želim da nam zemaljski kraljevi plaćaju danak.

Pravedni kralj Yudhišthira ozbiljnim mu glasom odgovori: Prvače među Bharatama, pođi i neka te prate blagoslovi svetih brahmana. Obraduj svoje prijatelje, a neprijatelje sneveseli!

Praćen velikom vojskom, Arđuna pođe u rat jezdeći na svojim božanskim kolima koja mu bijaše poklonio Agni. Krenuli su u pohod i Bhima, Nakula i Sahadeva, svaki vodeći svoju vojsku. Arđuna je pokorio sjever, Bhima istok, Nakula zapad, a Sahadeva jug.[26]

Arđuna najprije pokori Kulinde, Anartte i Kalakute, a potom potčini i kralja Sumandalu pa uz njegovu pomoć udari na brojne kraljeve na otoku Šakala koji je jedan od sedam svjetskih otoka. Boj bijaše strašan, no Arđuna pobijedi i njih i onda svi oni udruženi udariše na kraljevinu Pragđyotiša. Tu je stolovao kralj Bhagadatta a njegova vojska bijaše vrlo velika, a pomagali su mu i Kirate i mnogi drugi ratnici koji stanovahu na morskoj obali. Poslije duga i ljuta okršaja kralj Bhagadatta ovako kaza Arđuni: O dijete, ja sam Indrin prijatelj i ne može se reći da sam slabiji od njega, ali se u boju ne mogu pred tobom održati. Reci mi, sine Panduov, što mogu za tebe učiniti? — Arđuna mu na to odgovori: Ti si prijatelj mojega oca i zato si i moj prijatelj. Ja ti ne mogu naređivati i zato dragovoljno plati danak kralju Yudhišthiri. — Bhagadatta će nato: Sine Kuntin, preda mnom ste i ti i Yudhišthira jednaki. Učinit ću što želiš od mene.

Dhananđaya onda udari na sjever i osvoji planinske klance i predgorja i tamošnjim kraljevima nametnu danak pa udružen s njima napadne kralja Brhantu i uze mu kraljevinu, a onda sklopi mir s njime i krenu pokoravati sjeverne narode. Pokorivši svu Himalayu i planine Nishkuta silni junak prijeđe i Bijele planine te pokori zemlju Kimpurusha i područja kojima vladaju Gandharve. Tada stiže pred sjevernu Harivamšu i odluči i nju osvojiti, ali pred njega izađoše ljubazni graničari, golemi i snažni, pa mu se obratiše: O junače, imaš dovoljno pobjeda! Ovdje žive Sjeverni Kurui i tu ne može biti rata. Čak da i uđeš amo, nećeš moći ništa vidjeti jer ovdje ljudske oči ništo ne opažaju. Ako što želiš, Bharato, reci nam i mi ćemo ti uslišati molbu.

Pošto im Arđuna reče što želi, oni mu kao danak dadoše mnogo nakita, odjeće načinjene za nebesnike, svilu i krzna kakva nose nebesnici. I tako, pošto je pokorio mnoge kšatriye i pljačkaška plemena, junak se najzad vrati u Indraprasthu, a pratila ga je golema vojska sastavljena od svih četiriju svojih rodova.[27]

Moćni vitez Bhimasena najprije na miran način pridobi prostranu zemlju Panćala, potom za kratko vrijeme pokori Gandake, Videhe i Dašarne, a zatim i zemlju kraljeva Polinda, kraljeve Ašvamedhešvaru i Sukumaru, pa na Yudhišthirinu zapovijest udari na Šišupalu, kralja Ćedija. Kada kralj Ćedija sazna za njegovu namjeru, izađe iz grada i dočeka ga s dužnim poštovanjem.

Pokorio je Kosale, Matsve, Kaši, Nišade, Videhe i onda krenu na Magadhu dok se pod nogama njegove vojske tresla zemlja. Pošto uze i Magadhu, Bhima udari na žestokoga bojovnika Karnu pa i njega svlada i onda stiže sve do morskih obala i tu nadbi sva plemena Mleććha.[28] Kraljevi Mleććha zasuše Bhimu pravim pljuskom novca i dragulja, i bješe tu na stotine milijuna, a onda se strašni Bhima vrati u Indraprasthu i sve to golemo blago položi pred noge pravednoga Yudhišthire.

Sahadeva okrene sa svojom vojskom na jug i potčini sebi kraljevinu Matsya i junačne kraljeve Avantija, po imenu Vinda i Anuvinda. Zatim pobijedi kraljeve Kosale, Pulinda i još nekolicinu pa krenu dalje na jug i udari na majmunske kraljeve Maindu i Dvividu s kojima se tukao sedam dana, a onda mu oni, premda se još nisu premorili, radosno predaše darove za Yudhišthiru. Pokorio je još mnoge dok nije stigao do morske obale i tamo se sukobio s plemenima Mleććha i nekim narodom kojega su pripadnici bili dopola ljudi a otpola rakšase i tu osvoji Bakreni otok. Njegovoj vlasti pokoriše se i plemena Dravida, Kaliriga, a i mnoga druga. Bistroumni Sahadeva posla Panduovu prvorođenomu sinu svu silu dragulja, sandalovine, aloje i mnoštvo nebesničkog nakita i skupocjena ruha i vrati se kao pobjednik u svoju prijestolnicu.

Nakula je krenuo na zapad i pred njim se pokoriše plemena Dašarna, Šibija, Trigarta, Malava i još mnoga druga, a onda on posla glasnike Krišni koji prizna njegovu vlast. Zatim mladi iunak produži dalje prema prijestolnici Madra a njegov ujak Šalya također prihvati njegovu vlast zbog svoje ljubavi prema Pandavama. Pošto je neko vrijeme uživao ujakovo gostoprimstvo, mladi junak pođe dalje u osvajanje sve do morskih obala pa se i on kao pobjednik vrati pred Yudhišthiru i donese nebrojeno blago.[29]

Kada se kralj Yudhišthira uvjerio u stanje u svojim riznicama i u prostranstvo svojih imanja, on napokon odluči započeti žrtveni obred jer mu već svi njegovi prijatelji i doglavnici govorahu: O blaženi, došlo je vrijeme da se pripremaš za veliki obred. Više ne oklijevaj!

Onda se na čelu silne vojske pojavi Krišna noseći sa sobom golemo blago. Drevna duša Veda, Gospod prošlosti, sadašnjosti i budućnosti[30] tim neiscrpnim morem dragulja poveća neizmjerno blago kralja Yudhišthire, ali uveća time i jad neprijatelja Pandava. Prijestolnicu Bharata razdrago je njegov dolazak kao dolazak sunca mračni predio ili dolazak povjetarca tešku omaru.

Yudhišthira mu oda sve počasti, a onda mu radosno reče: Krišno, ti si zapravo taj koji je svekoliku zemlju potčinio mojoj vlasti i tvojom milošću sve je ovo blago postalo moje! Sine Devakin, želim namijeniti ovo blago brahmanima i nosiocima žrtvenih ponuda, kako to običaji nalažu. Ti si taj kojemu doliči da mi dopusti da počnem proslavu ove svetkovine i koji je pozvan da u njoj sudjeluje. Ako ti budeš prinosio ovu žrtvu, ja ću biti očišćen od grijeha.

Krišna nato stade veličati Yudhišthirine vrline i potom mu ovako kaza: Tigre među ljudima, ti si dostojan carskoga naslova! Ti obavi ovaj žrtveni obred! Budeš li ga ti obavio i požnjeo zasluge koje on donosi, za sve nas to će biti velik uspjeh. Meni povjeri neku od službi i ja ću slušati tvoja naređenja.

Onda Panduovi sinovi počeše prema Krišninim savjetima skupljati sve prijeko potrebne potrepštine za izvođenje obreda rađasuya. Uzvišenog brahmana Dvaipayanu, koji bijaše kao utjelovljenje samih Veda, postaviše za žrtvenoga svećenika i imenovaše Brahmanom ove žrtve. Kada sve bješe pripremljeno, Yudhišthira naredi Sahadevi: Ne oklijevaj, nego pošalji odmah hitre glasnike da pozovu sve na žrtvenu svečanost.

Tako otpoče velika žrtvena svetkovina nenadmašnoga junaka, slavnoga Panduova sina. Bješe nalik na svetkovinu koju je proslavljao glavom Indra na nebesima. Kralj Yudhišthira posla Nakulu u Hastinapuru da dovede Bhišmu, Dronu, Dhrtaraštru, Kripu, Viduru i sve one rođake koji bijahu njemu naklonjeni.

Saznavši za Yudhišthirin obred, dođoše tu stotine kšatriya iz različitih zemalja. Znali su kolika je važnost ove svetkovine i zato poniješe sa sobom mnogo raznoga blaga sa željom da vide kralja Yudhišthiru u njegovoj žrtvenoj Sabornici.

Kralj Yudhišthira izađe pred Bhišmu, Dhrtaraštru i ostale Kurue, ukaza svoje poštovanje svojemu djedu, a onda i učitelju Droni i potom im svima ovako reče: Pomozite mi u ovome obredu. Ova je golema riznica vaša! Posavjetujte se i poučite me! — I najstariji Panduov sin povjeri svakome od njih dolične dužnosti, a sam Krišna koji bijaše središte svih svjetova poželje steći izuzetne zasluge i tako se prihvati da pere noge brahmanima.

Svatko je iskazivao počast kralju Yudhišthiri darujući mu obilje dragoga kamenja i pritom laskajući sebi da će mu time pomoći da do kraja izvrši ovaj žrtveni obred. O kralju, bilo je milina pogledati mjesto na kojemu se prinosila žrtva! Bilo je tu mnoštvo palača koje bjehu sagrađene kao da će vječno trajati, a njihove vrhove dodirivala su kola nebesnika koji dođoše promatrati svetkovinu. Natječući se po sjaju i bogatstvu s Varunom, Yudhišthira započe svoj žrtveni obred sa šest žrtvenih vatri i prebogatim poklonima za brahmane. I bogovi i brahmani bijahu silno zadovoljni žrtvenim darovima, a i sve ostale kaste veoma su se radovale.

Posljednjega dana svečanosti, kada se bližilo vrijeme da kralj bude poškropljen svetom vodom, svi veliki brahmani s kraljevima i mudraci, uvijek dostojni svakoga poštovanja, sjedjeli su s kraljevskim uzvanicima u unutrašnjemu krugu žrtvenoga prostora. Slavni muniji sjedili su tu uz mudre kraljeve i počinjali raznovrsne razgovore nadmećući se među sobom u znanju i bistrini.

Narada je promatrao Yudhišthirino blagostanje i sreću proisteklu iz ove žrtve i bješe mu vrlo milo. Promotrio je svekoliki skup kšatriya pa se zamislio. Počeo se prisjećati riječi što ih je još davno čuo u Brahmanovu boravištu. Znao je da se Narayana, također zvan i Sambhu, Gospod svemira, rodio u ljudskome liku u rodu Yadua, naredivši svim nebesnicima da se i oni rode na Zemlji, te da je on glavom Hari KrIšna. Naradi se najednom javi pretkazanje i on uvidje: Oj, Samobitni će uskoro sam ukloniti sa zemlje ove silne kšatriye! Misleći i dalje o tome, sjedio je veleumni Narada na žrtvenoj svečanosti kralja Yudhišthire osjećajući strahopoštovanje u srcu. Uto se javi Bhišma i reče pravednomu kralju Yudhišthiri: Bharato, vrijeme je da se kraljevima ponudi gostinski prinos, svakome prema zaslugama. Prvu ponudu treba dati onome koji je najzaslužniji.

Yudhišthira odvrati: Oče Kurua, reci ti tko je prema tvojemu mišljenju najdostojniji ove počasti? — Bhišma mu odgovori: Kao što je Sunce među svim svjetlilima, to je po svojoj moći, snazi i hrabrosti taj koji se među nama ističe! — reče on i odluči mudro da je Krišna među svima. Na to junačni Sahadeva na Bhišminu zapovijest prinese najvrsnije ponude pred Krišnu iz roda Vršnija. Krišna ih primi kako to običaj propisuje, ali kralj Sišupala nije više mogao podnositi počasti iskazane Vasudevi.

Sišupala stade besjediti: O Panduovi sinovi, zar da Krišni dopadne čast prvjenstva? Zar Vasudevinu sinu, govedaru čiji otac bješe Ugrasenin sluga? Ako nitko nema ni riječi prijekora za to, onda su svi na ovome saboru, zasigurno, podjetinjili. Yudhišthiro, kako možeš pred ovim skupom časnih kraljeva ukazivati počast prvjenstva ovome nitkovu? Ako treba poštovati sijede kose, zar mu nije otac još uvijek živ? Ako treba poštovati učitelja, zar ti nije Drona učitelj? Ako treba poštovati poznavanje obreda, Vyasa je tu velik znalac! Mogao si bar prvu počast iskazati ovome podjetinjelome starcu Bhišmi jer on je najstariji među nama! Nismo mi platili danak slavnomu Kuntinu sinu zbog straha ili zbog želje za dobitkom ili možda da se s njime izmirimo. Mi mu dadosmo danas samo zato da ispuni svoju želju i stekne ugled carskoga dostojanstva. A on nas sada vrijeđa! Zašto si, Đanardano, prihvatio počast koja ti ne pripada, već uživaš u ovoj ponudi poput psa koji u skloništu liže komad masla što ga je dobio. O pogubitelju Madhua, što je žena za onoga koji nema u sebi muškosti ili što je prekrasna predstava slijepcu, to je i ova počast za tebe koji i ne pripadaš kraljevima. — I izrekavši to, Sišupala usta sa svojega prekrasnog sjedišta i u pratnji kraljeva napusti sabor.

Kralj Yudhišthira se zauzme da smiri ovu svađu ali Vasudeva ne mogaše više podnositi uvrede što ih je Sišupala neštedimice sijao pa pomisli na svoj kolut[31] kojim je ponizio čak i oholost asura. Onoga trena kada mu se kolut našao u ruci, Krišna stade zboriti: Čujte, zemaljski gospodari, zašto sam ovome do sada opraštao: Njegova me majka zaklela da od njega otrpim i stotinu uvreda i ja joj dadoh riječ da će biti tako. Sada je on prevršio taj broj i ja ću ga pred svima vama ubiti. — Izustivši to, ljutiti glavar Yadua istoga trena svojim strašnim oružjem otkinu glavu vladara Ćedija. On pade kao gromom ošinut, a iz njegova tijela isteče strašan blijesak sličan Suncu na nebesima i svi kraljevi vidješe kako blijesak taj iskazuje počast lopočookome Krišni i utapa se u njegovo tijelo. Odmah potom kralj Yudhišthira naredi da se bez odgađanja prirede posmrtne svečanosti za kralja Sišupalu, a njegova sina okruni za očeva nasljednika.

Yudhišthira je u propisanome roku završio svoju veliku žrtvu, a uzvišeni ie Šauri[32] stajao sa svojim kolutom, kijačom i lukom zvanim Sarnga i čuvao stražu sve do njena svršetka. Pošto se kralj Yudhišthira okupao na završetku, priđoše mu svi vladari kšatriya i kazaše: Vrli kralju, posrećilo ti se da sve obaviš i da stekneš carsko dostojanstvo. Počašćeni smo tvojom pažnjom i poštovanjem i sve su nam želje ispunjene! Vrijeme je da se vratimo u naša kraljevstva i zato tražimo od tebe dopuštenje da te napustimo.

nastavlja se...

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!

 

  TEČAJ OSHO ZEN TAROTA!

Prijave i info:

Maja Cvjetanović Laboš

majalabos@gmail.com

 098/953 7245

Grupni i inividaulni tečaj OSHO ZEN TAROTA!

(za one izvan Zagreba, i one koji to žele, također i  putem skype-a!)

https://www.magicus.info/sadrzaj/naslovnica/tecaj-osho-zen-tarota-moja-prica-
 https://www.magicus.info/sadrzaj/naslovnica/nasi-novi-naslovi#.WPXuhV5ZbW8.facebook

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

SVIBANJ...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Hvala i tebi . Lp

    09.05.2021. 17:00h
  • Član iridairida

    ♥♪♫ ♥*♪♫ ♥

    09.05.2021. 13:32h
  • Član iridairida

    I tebi Božice sve sretno i lijepo..♥♪♫ ♥*♪♫ ♥...., i ti si mama...

    09.05.2021. 13:32h
  • Član bglavacbglavac

    Drage mame, sretan vam vaš dan. Uživajte danas. Lp

    09.05.2021. 07:41h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi, lijep dan vam želim. Lp

    07.05.2021. 06:31h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro veće. Lp

    06.05.2021. 20:39h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Dobro veče.

    06.05.2021. 19:55h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

MAHABHARATA - Sabhaparvan MAHABHARATA - Sabhaparvan 2