Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

259

PUTA

OD 14.01.2018.

Smrt velika avantura - Obično se smrtnik pretvara u besmrtnika

Nauči umirati svakog dana takva smrt neće te odvesti u grob, već će ti pokazati put od tame do svjetla. Muhamed

Obično se smrtnik pretvara u besmrtnika. Smrtnik umire, a besmrtnost je ideja smrtnika koja je sadržaj svijesti. Tako je čovjek tražio besmrtnost u svojim knjiga -ma, svojim pjesmama, svojim slikama, u izrazu njegovih želja i njihovom ispunjenju. On je tražio besmrtnost u svojoj obitelji, svom imenu. Sve to je još uvijek dio te svijesti s njezinim sadržajem u vremenu, a ne izvanvremenski um koji vidi besmrtnost. I što se događa umu, biću, čiji sadržaj svijesti umre dok on živi? Posta-vite sebi to pitanje ozbiljno, uzmi -te vremena za meditaciju, razmi-slite o tome, ne tražeći brz ili neki površan, neozbiljan odgovor.

J. Krishnamurti – BITI ČOVJEK

Kada je čovjek neprekidno zaoku -pljen sa žudnjama želja i ambici-ja, i revno teži da ih zadovolji, onda su sve njegove misli smrtne, i, koliko god je moguće da se takav postane, on mora biti u svakoj sitnici smrtan, zato je je on njegovao svoj smrtni dio. Ali onaj koji je bio revan u ljubavi prema znanju i istinskoj mudrosti, i koji je uvježbavao svoj intelekt više nego bilo koji drugi dio sebe, mora imati misli besmrtne i božanske, ako on dosegne istinu, i onoliko koliko je ljudska priroda sposobna dijeljenja besmrtnosti, on mora biti potpuno besmrtan; i kako on uvijek cijeni božansku moć, i u sebi ima božanstvenosti u savršenom redu, on će biti savršeno sretan. Plato

- Svjesnost ne sjaji sama od sebe. To sjaji od svjetla iznad toga. Vidjevši svojstva svjesnosti kao san, traži svjetlo u kojem ona nastaje, koje joj daje postojanje. -- Postoji sadržaj svjesti isto kao i svjesnost o njoj.   - Što god ti razumiješ, ti to nisi. U nerazu-mijevanju ti razumiješ sebe.

- Da bi Bog postojao, prvo ti moraš tu biti. Bez tebe, Bog ne može postojati.

- Čak i ova svjesnost nije sve i ona neće trajati cijelo vrijeme.

- Pronađi kako ta svjesnost nastaje, izvor svijesti. . . Što je ovo tijelo? Tijelo je samo naku-pina hrane i vode. Dakle, ti si nešto odvojeno bilo od tijela ili svjesnosti. Napokon, univerzalna svjesnost se povlači u Apsolutno.

- Zato što ljudsko biće sebe sma-tra individualnim, ono osjeća bol i užitak; samo u stanju svjesnosti ne postoji takvo pitanje o sreći ili nesreći - ovo se doživljava samo na nivou tijela-uma.

Totalni gubitak ponosa individu-alnosti jeste moja nirvana; to je, stanje ne-identiteta. Ti vršiš sve svoje svjetovne i duhovne aktiv-nosti sa identitetom. Sve dok se tvoja individualnost ne izgubi, ti ćeš biti zaokupljen sa užitkom i bolom, prošlošću i budućnošću, rođenjem i smrću, itd.

- Prebivati u znanju “Ja sam” jeste istinska religija – svadhar-ma. Ali umjesto da to slijediš, ti si se opredijelio da budeš nereli-giozan podvrgavajući se diktati-ma svojih koncepata, koji su te odveli u to da vjeruješ da si tijelo. Ova kriva pretpostavka vodi sa-mo strahu i smrti. Nisargadata Maharaj  iz NECTAR OF IMMORTA-LITY od Robert Powell

Prepoznaj tu raznolikost pojavlje-nja kao san, Kao ništa drugo nego projekciju tvog uma, prividnu i nestvarnu. Bez posezanja ka ičemu, uspokoji se u mudrosti tvoje Rigpe, koja prekoračuje sve pojmove: To je srž prakse za bardo ovog živo-ta. Određen si da umreš, sine, i ničega nema što bi zaista pomo-glo. Što doživljavaš u smrti samo je tvoje pojmovno mišljenje, Ne izmišljaj misli, pusti ih da umru u beskrajnom prostranstvu Svjesno-sti tvoje vlastite Rigpe: To je bit prakse bardoa umiranja. Što god poseže za pojavljenjima ili iščeza -vanjima, bilo povoljno ili ne, tvoj je um. A taj um sam, samo-sjaj-nost je od Dharmakaye, od baš svega pojavljenoga. Ne prianjanj ka pojavljivanjima, ne stvaraj poj -move o njima, ne prihvaćaj ih niti ne odbacuj: To je suština pra-kse bardoa dharmate. Samsara je tvoj um, i nirvana je također  tvoj um. Sav užitak i bol, i sva priviđe -nja postoje nigdje drugdje osim u tvom umu. Postigni kontrolu nad svojim umom; To je duša prakse bardoa nastajanja.  - Tsele Natsok Rangdrol - tibetanski učitelj iz 17. stoljeća, objasnio je srž prakse za svaki od bardoa - ovog života, umiranja, dharmate i nastajanja - pomoću stanja našeg sadašnjeg shvaćanja prirode misli i osjećaja, te uma i njegovih opažanja.

Nauči umirati svakog dana takva smrt neće te odvesti u grob, već će ti pokazati put od tame do svjetla.  Muhamed                                     

Smrt nije izbor. Ona je nužost. Baš poput života. Najbolja pripre-ma za umiranje je pronalazak sebe.  David Viscot                                    

Besmrtnost se može živjeti usred

smrtnosti. Deepak Chopra - THE

WAY OF THE WIZARD, 1995

Život i smrt nalaze se u našem umu.  Lama Rinpoche

Na kraju tvojih dana, kad ćeš biti iscrpljen, a put pred tobom nepro-hodan, smrt ti mora doći kao pri-jatelj, a ne zato što si neoprezno testirao svoju smrtnost. Ako poku -šavaš poreći smrt, na kraju ćeš izgubiti život. David Viscott                                                             

Smrt je najveća od zemaljskih iluzija. Ne postoji smrt, samo pro -mjena u uvjetima života.                                                 

Annie Besant 1847-1933

Postoji most između Vremena

 i Bezvremenog;

a taj most je Atman, plamen

 u srcu čovjeka.

Ni dan ni noć ne prelaze taj most,

ni smrt ni tuga.

Ali, za čovjeka koji ga prijeđe

noć se pretvara u dan,

jer u svijetu Duše

Svjetlo zauvijek traje.

Taittiriya Upanišad

Život dobivamo dvaput: jednom kad se rodimo i drugi put kad pogledamo smrti u oči. Basho

Ti si postojao čak i prije svoga rođenja; tvoje postojanje je vječno.  

Nisargadatta Maharaj                                       

Ako u trenutku smrti smirenoga uma, utvrđen u ljubavi i snazi jedinstva pronađeš životnu snagu u točki između očiju dosegnut ćeš božansku Osobu.  Bhagavad Gita

Smrt je najveća tajna života. Izlu-đivala je ljude od pradavnih vre-mena. A opet, usprkos najvećim naporima da se misterij razotkri-je, smrt je danas tajanstvenija nego ikad prije. Kirpal Singh

Postoje dva načina odlaska s ovo-ga svijeta - jedan u svjetlu, a dru-gi u tami. Onaj tko odlazi u svje-tlu ne vraća se natrag, povratak je za onog tko odlazi u tami.                                              

                              Bhagavad Gita

Antaram mritjor amritam.

- U smrti se nalazi besmrtnost

Rig - Veda                                   

Isto kao što postoji tehnika življe-nja, isto tako postoji i tehnika umiranja (strana 302). Danas po-stoji velika razlika između znan-stvene metode dovođenja ljudi u inkarnaciju i savršeno slijepog i često zastrašujućeg, i sigurno ne-razboritog načina na koji ih izvo-dimo iz inkarnacije (utjelovlje-nja). Ja želim da danas za Zapad  otvorim noviji i znanstveniji na-čin upravljanja procesom umira-nja, i neka to ja učinim savršeno jasnim. Ono što imam da kažem ni na kakav način ne opoziva modernu medicinsku znanost sa njenim vještinama i znanjem ubla -žavanja boli. Sve na što ukazu-jem jeste razboriti pristup smrti, sve što želim da kažem je da kada bol nestane i dođe do slabosti, da se umirućoj osobi dopusti da se pripremi, čak i ako je naizgled nesvjesna, za veliki prelaz. Ne zaboravi da je za stvaranje bola kojeg stvara nervni sistem potre-bna velika snaga. Da li je nemogu -će shvatiti da će vrijeme koje se provodi u posljednjim satima na samrtničkoj postelji biti veličan-stvena prethodnica za svjesno izla -ženje? Kada se shvati činjenica da čovjek treba da odbaci preopte -rećeni fizički oklop, to onda za njega i one koji su oko njega mo-že biti dugo očekivano i ugodno zbivanje? Zar ti ne možeš zamisli -ti vrijeme kada će umjesto suza i straha, i odbijanja prihvaćanja ne-izbježnog, umiruća osoba i njeni prijatelji se zajednički složiti sa time, i da ništa drugo osim sreće neće pratiti prelazak? Da u umo-vima onih koji ostaju neće biti misli o patnji, i da će se samrtni-čka postelja smatrati sretnijim do-gađajem nego li rođenja i vjenča-nja? Ja ti kažem, da će ovo ubrzo biti tako za veći  dio čovječanstva i postepeno, malo po malo za sva-koga. Ti kažeš da su to samo uvje -renja o besmrtnosti, a ne sigurni dokazi. U nakupljenim dokazima, u unutrašnjem osjećaju ljudskog srca, u ideji u umovima ljudi leži siguran dokaz. Ali značenje će prepustiti mjesto ubjeđenju i spo-znaji tek nakon što prođe sljede-ćih sto godina, jer će se zbiti jedan događaj  i čovječanstvu će biti pruženo otkriće, koje će pota-ći nadu u sigurnost, a uvjerenje u spoznaju. U međuvremenu, neka novi stav prema smrti bude njego -van i potakne se nova znanost o smrti. Neka to prestane biti stvar koju mi ne možemo kontrolirati i koja nas neminovno poražava, počnimo kontrolirati i upravljati našim prelaskom na drugu stranu, i shvatimo tehniku prelaza (strana 499/500). Alice Bailey - A TREA-TISE ON WHITE MAGIC, 1934

Da bi se upoznalo ono što ne umire u smrti, treba prvo upo-znati ono što ne umire u životu.

Istočnjački mudraci

Čovjek je u jednom dijelu smrtan,

a u drugom vječan.  

Paracelzus 1493-1541

Smrt smatram nečim što je za naš oblik podjednako važno kao san. Ustat ćemo, dobro odmorni, sutra. 

Benjamin Franklin

Da bude ratnik, muškarac/žena prije svega treba biti jasno svje-stan/svjesna svoje vlastite smrti. Međutim, baviti se smrću obično prisiljava da se bavimo samima sobom, što je poražavajuće. Stoga je sljedeća stvar koja je potrebna ratniku - odvojenost. Ideja nei-zbježne smrti, umjesto da postane opsesija, postaje ravnodušnost.

Probijanje prepreka opažanja po-sljednji je zadatak u umijeću svije -sti. Don Huan iz - UNUTRAŠNJI OGANJ, 1984 od Carlos Castaneda

- Sistematski međusobni dodiri kroz koje ratnici prolaze u sta-njima povišene svijesti samo su osnova za sjećanja. Sam čin sje-ćanja, iako ga se na prvi pogled može dovesti u vezu samo s ratnicima, zapravo je neotuđiv dio svih ljudskih bića; svatko od nas može ući izravno u uspomene našeg svjetljenja s nedokučivim rezultatima. 

- Plaši se bez prestravljenosti. . . Nemoj se boriti protiv toga. Pri-rodna reakcija je odupiranje. Na taj način samo raspršujemo čitav proces. Odbaci strah i slijedi po-stepeno gubitak svog ljudskog obličja. . .

- Već sam se predao moćima što vladaju mojom sudbinom.

I ne ovisim ni o čemu, pa se ne-mam čega ni braniti.

Ne mislim ništa, pa ću VIDJETI.

Ne bojim se ničega, pa ću se sjetiti sebe. Izdvojen i miran.

Projurit ću pored Orla i biti slobodan. Carlos Castaneda –

ORLOV DAR, 1981

Sadašnjost ovoga časa u kojem je bog stvorio prvog čovjeka, i sada-šnjost ovoga časa u kojem će po-sljednji čovjek nestati, i sada-šnjost ovoga časa u kojem ja govorim stvaraju samo jedno u Bogu u kojem postoji samo jedno Sada. Gledaj: onaj koji živi u svi-jesti Boga nije svjestan ni prošlo -sti ni budućnosti već samo jedine i jedinstvene vječnosti. On tako-đer neće naučiti ništa novo od budućih događaja, ni slučajno, jer on živi u sadašnjosti ovoga časa koja je, nepokolebljivo, “uvijek nova, svježa”. Meister Eckhart - 1260-1328 dominikanski svećenik

Onaj koji je vidio ono što je u sadašnjosti, vidio je sve, i sve što je bilo u cijeloj vječnosti i sve što će biti u beskraju vremena.

Marko Aurelije

Što više pokušavate da shvatite tajnu života, dok ste živi, to se vi-še približavate tajni smrti. I, u tre -nutku kada budete stvarno otkrili tajnu vaše svijesti, odakle će od-govor na pitanje “Tko sam ja”? osvjetliti vaše biće, doseći ćete konačno stvarno shvaćanje onoga što može biti smrt. Postavljanje pitanja na intelektualni ili emocio -nalni način ne može da pruži od-govor. Arno Dežarden - TO SI TI

Sve postoji u Svijesti, a Svijest se nikada ne rađa niti se ponovo rađa. Ona je nepromjenjiva stvar-nost, sama po sebi. Cijeli univer-zum iskustva je rođen sa tijelom i umire sa njim; on ima svoj poče-tak i svoj kraj u Svijesti, ali ona sama ne poznaje ni početak ni kraj.

 Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO

Svatko, tko odbaci transcendental -no za svjetovno, i bavi se bilo kojim njegovim mnogobrojnim oblicima, takav je smrtnik.

Buddha je onaj, koji pronalazi slobodu u dobroj i lošoj prilici. Takva je njegova moć da ga karma ne može zadržavati. Bez obzira kakva karma bila, Buddha je preobražava. Raj i pakao nje-mu nisu ništa.  Svjesnost smrtni-ka je mutna ako je uspoređujemo sa Buddhinom koji prožimlje sve unutra i izvani. Ako nisi siguran, onda ne djeluj. Jednom kada djeluješ, ti lutaš kroz rođenje i smrt i žališ jer nemaš utočišta. Siromaštvo i teškoće su stvorene lažnim mišljenjem. Da razumiješ ovaj um, ti trebaš djelovati bez djelovanja. Samo onda ćeš vidjeti stvari iz perspektive Tathagate (op. prev. Savršeni, Buddha). Da bi prešao iz smrtnog (stanja i postao) Buddha, trebaš zaustaviti karmu, oplemenjivati svoju svje-snost, i prihvatiti ono što život donosi. Ako se ti uvijek ljutiš, onda ćeš preokrenuti svoju priro-du protiv Puta. Nema dobrobiti u obmanjivanju samog sebe.

Buddhe se slobodno kreću izme-đu rođenja i smrti, pojavljujući se i nestajući po volji. Oni ne mogu biti sputani karmom ili pobijeđeni od vragova. Jednom kada smrtni-ci vide svoju prirodu, sva pria-njanja prestaju. Svjesnost nije skrivena. Ali ti to možeš pronaći samo sada. Samo sada.

Bodhidharma - prvi zen patrijarh dio iz Bloodstream Sermon

Dvostrukim sam darom sad obda-ren; s pravom se mogu zvati sre-tnim Rahulom,

i zato što sam Buddhin sin,

i zato što sam prozreo istinu

i zato što sam uništio strasti

i što sam se izbavio preporoda.

Uzvišen do dostojanstva

trovrsnim sam znanjem shvatio besmrtnost.

Zasljepljeni strašću padamo u za-mku, zakrčeni u zaslonu žudnje.

Tako nas zbunjene priteže smrt

kao konop otvor ribarske mreže.

Iz te sam se strasti izbavio

i presjekao čvor smrti;

u korjenu mi usahnu žudnja,

ugašen sam i rashlađen.

THERA THERI GATHA (Pje-sme prosjaka i prosjakinja, - (pje-sme prvih Buddhinih sljedbenika)

Buddha pogleda čovjeka i primje-ti: Da, ovom čovjeku ostalo je još malo vremena; on će umrijeti za nekoliko minuta. Mora mu se dati Dhamma sad i ovdje. A kako po-dučavati Dhammu, stojeći nasred ulice? On reče samo nekoliko rije -či, ali te riječi sadržale su cijelo učenje: U tvom gledanju, treba da je samo gledanje; u tvom slušanju ništa osim slušanja; u tvom miri-su, ukusu, dodiru ništa osim miri-sa, ukusa, dodira; u tvom spozna-vanju ništa osim spoznavanja. Kada dođe do kontakata sa bilo kojom od šest čulnih osnova, ne smije biti procjenjivanja, uslovlje -ne percepcije. Čim percepcija počne procjenjivati neki doživljaj kao dobar ili loš, svijet vidimo na iskrivljeni način, zbog naših starih, slijepih reakcija. Da bi oslobodili um svih uslovljenosti, moramo prestati da procjenjuje-mo na osnovu prošlih reakcija i biti svjesni, bez procjenjivanja i bez reagiranja. Isposnik je bio čovjek veoma čistog uma i tih par riječi bilo mu je dovoljno. Tu, po-red puta, sjeo je i fiksirao pažnju na stvarnost u sebi. Bez procje-njivanja, bez reagiranja; samo je posmatrao proces mijenjanja u sebi. I za nekoliko minuta, koliko mu je još preostalo da živi, ostva-rio je krajnji cilj, postao je potpu-no oslobođen.  Digha nikaya 16

Ako prilikom svih uspona i pado -va u životu, naš um ostane neuz-drman, ne žaleći, ne stvarajući ne -čistoće, osjećajući se uvijek si-gurnim; to je najveća sreća.  

Lažna alegorija smrti

Dijete manje strahuje od smrti, nego odrasli čovjek; a odrasli čovjek od starca. Život koji se oplakuje nije, dakle, tako ružan da bi ga se ljudi bojali.

Stoga je civilizacija - drvo nauke o dobrom i zlom - sjedinila pojam straha sa pojmom razuma. Religi-ja po­dučava ljude životu; ona ih je naučila da se plaše smrti. Smrt nagona (divljaci, neki Istočnjaci, životinje na slobodi) je uzbudlji-vo jednostavna, njema, bez otpo-ra i snage. Ali, iako je Zapadnjak zaboravio čin prepuštanja sudbi-ni, on je naučio da joj gleda u oči; ne onakvoj ka­kva bi ona mogla da izgleda, već upravo onakvoj kakva jeste. Smrt, boginja zla, jeste entitet, svojevoljni produkt čovjekove imaginacije, morbidni izljev užasa i straha.

Smrt - to su obredi, fetišizmi, filo -zofije nadarene antropomorfnim personalitetom, obično prikazani u obli­ku napunjenog patvorenog skeleta.

Smrt, sa velikim S, smrt-ubica, djelo je slikara, skulp­tora, muziča

-ra, pjesnika. Ona, u stvari, nije ni esencija, ni ličnost, niti individual

-nost. I, zbog toga, do nje, najpri-je, treba doći. Klasična smrt je alegorična. U ovom smislu stvara -ju se tužne koprene i opkoljavaju mehanizmom straha. Ova lažna koncepcija smrti izaziva kod ljudi mučninu. Dan koji će se završiti sumrakom prestaje da se gle­da sa strahom. I premda se drži da je svakidašnjost samo prikazi­vanje, nije li ona ipak, nježna i materin-ska, bez trunke koristi, bez kopre-ne noći, bez smrti? Stare religije ne pridaju smrti užasna obilježja. “Pa­ganizam“, je kaže Benjamin Barbe, “predstavlja kao us­pavanu ljepoticu . . . u njedrima noći, njene majke, njenog brata sna“.

Zato ti isti ljudi ocrnjuju smrt. Oni je zamišljaju jedino potpomo

-gnuti strahom. Oni bi od nje mo-gli napraviti prijatelja, a, u stvari, prave neprijatelja. Stari, koji su mnogo više od nas bili pošteđiva -ni od traumatizama, uspijevali su ponekad da se ne plaše smr­ti i da se srode s njom. Savremenici, čiji je život nepre­stano ugrožavan nji-hovim otkrićima, manje se plaše smr­ti i ne misle na nju. Barem različitost vanjskog prizo­ra, koji je pred njima, omogućuje, im da pobjegnu od sebe samih i prošire svoj strah na četiri strane rada i zado­voljstva. Svaki dan žive lju-de proždiru sile koje oni potči­njavaju, ali oni koji prežive nasta-vit će put zatvorenih očiju. Nije, baš, najstrašnija naša vlastita smrt, čija nam je blizina često skrivena. Najstrašnija je smrt drugih, koja se teatralno pred nama odvija. Društvene smrti su od smrti načinile spektakularnu dramu iako bi, svedena na svoje pravo značenje, ona mogla da bude taj­ni čin. Oslobođena svog uobičajenog omotača, smrt se pri­klanja veoma jednostavnim pro-porcijama. Ona nije samo odvra-tna i užasna; ponekada nema ni-čeg ugodnijeg i lak­šeg od umira-nja. Georges Barbarin - KNJIGA O BEZBOLNOJ SMRT

Onaj koji poznaje oboje, tran-scendentno i imanentno, s ima-nentnim nadilazi smrt, a s tran-scendentnim dostiže besmrtnost.

CHANDOGYA UPANISHAD

. . . skoro sve – sva vanjska očekivanja, sav ponos, sav strah od iznaneđenja, neuspjeha – ove stvari jednostavno otpadaju u suočenju sa smrću, ostavljajući samo ono što je uistinu važno. Sjetiti se da ćeš umrijeti je naj-bolji način za koji ja znam da se odstrani zamka razmišljanja da imaš nešto za izgubiti. Ti si već gol. Nema razloga da ne slijediš svoje srce.  Steve Jobs

Ne traži smrt; smrt će pronaći tebe. Ali traži put koji smrt preobražava u ispunjenje.

Dag Hammarskjold 1905-1961

Onaj tko njeguje ljubav prema istini u svome srcu će živjeti i neće umrijeti, jer je on pio vodu besmrtnosti.  Buddha

Sutta Nipata, II 4

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

RUJAN...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član iridairida

    yahoo, je li stigla knjiga?

    18.09.2019. 20:11h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Dobro veče!

    15.09.2019. 22:42h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Hahaha...ma ne ...samo sam ukazao prijatelju čast, da mu spomenem ime na ovom lijepom portalu.

    15.09.2019. 13:17h
  • Član iridairida

    Edine, špijuniraš svoje čitatelje...???

    14.09.2019. 11:29h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Veliki pozdrav za Alfana, koji upravo čita članak:Himera u Visokom.

    13.09.2019. 18:44h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Dobro veče!

    13.09.2019. 18:19h
  • Član KrsnikKrsnik

    Hvala !

    13.09.2019. 11:51h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Smrt velika avantura - Budite sretni sada! Smrt velika avantura - Pitanje: Što umire sa smrću?