Nin


Područje grada Nina naseljeno je već od pretpovijesnih vremena, a za vrijeme Rimljana bio je značajno središte antičke Liburnije pod nazivom Aenona, te je imao municipalnu samoupravu. U 10. stoljeću Nin spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet kao srednjovjekovno hrvatsko naselje. U doba hrvatskih narodnih vladara Nin je bio središte župe i hrvatskog biskupa, a u to vrijeme se u gradu održavaju državni i crkveni sabori. Od početka 14. pa sve do kraja 18. stoljeća, Nin je uz više povremenih ali zato kratkotrajnih turskih okupacija pripao Veneciji. Početkom 20. stoljeća grad se pomalo uređuje, i ekonomski opravlja. Nakon drugog svjetskog rata u gradu se gradi ciglana te se uređuje i solana. Konačno, 1997. godine Nin je u sklopu Hrvatske države dobio status grada.

O prisutnosti Rimljana u gradu svjedoče ostaci foruma na kojem se nalazio hram iz 1. stoljeća. Svakako najpoznatiji kulturno-povijesni spomenik u Ninu predstavlja crkvica sv. Križa iz 9. stoljeća s tlocrtom u obliku križa i kupolom iz predromaničkog razdoblja.

crkva sv.Križa

 Od ostalih vrijednih spomenika još valja izdvojiti crkvu sv. Anzelma u kojoj se čuvaju relikvijari iz 9. stoljeća.

Važno je spomenuti kako iz Nina potječe i poznata Višeslavova krstionica koja se danas čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Također, u Arheološkoj zbirci Nina čuvaju se vrijedni kameni fragmenti iz antike i srednjeg vijeka. Isto tako, od vrijednih sakralnih spomenika iz okolice Nina još valja istaknuti i predromaničku crkvicu sv. Nikole u Prahuljama iz 11. stoljeća.

Sv.Nikola u Prahuljama