Dvorac Miljana 

Gradnja dvorca trajala je gotovo tri stoljeća. Od početka 17. pa do sredine 19. stoljeća, kad je gradnja okončana, dvorac je dograđivan i mijenjan u nekoliko navrata. Izgradnja dvorca započela je između 1597. i 1603. godine. U 19. stoljeću, kad je dvorac često mijenjao vlasnike, učinjene su manje, arhitektonski ne osobito vrijedne promjene. Oko 1849. g. najjužnija prizemna arkada zapadnoga pročelja je zazidana i pretvorena u kapelu.

Osim arhitektonske prostorne razgranatosti, slikovitost i specifičnost dvorcu daju oslikana pročelja. U dugome razdoblju izgradnje dvorac je bio i različito oslikavan, već prema modi, stilu i ukusu Miljana nije imala samo oslikane fasade, već i unutrašnjost. U salonima dvorca nalaze se sadržajem i kvalitetom najvrednije zidne slike iz doba rokokoa u Hrvatskoj. Taj, u nas najcjelovitiji, ciklus iz galantnoga stoljeća neki pripisuju A. Lerchingeru. U unutrašnjosti dvorca osobito su vrijedne rokoko kaljeve peći.

Mali perivoj oko dvorca nastao je potkraj 19. stoljeća. Od toga je perivoja danas ostalo tek nekoliko stabala.

Nakon smrti Josipa Ivana Ratkaja, posljednjega člana obitelji, koji je umro 1793. godine, Miljana je često mijenjala gospodare. Neko je vrijeme bila pod kraljevskom upravom. Godine 1852. dvorac je kupio od države Antun pl. Kuhtićza svojega nećaka Ljudevita pl. Kuhtića koji se oženio Ernestinom groficom Oršić. Oko 1890. godine dvorac je kupila obitelj Jager čije je vlasništvo bio do 1980.

 Tad njegov vlasnik postaje dr. Franjo Kajfež koji je obnovio dvorac, omogućio posjetiocima njegovo razgledavanje i otvorio izložbeni prostor u dvorcu. Miljana je danas nezaobilazna turistička točka Hrvatskoga zagorja. Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.