Još uvijek se traga za 'Rukom sa Marsa' ili 'Nogom sa Marsa'!» «Nema razloga vjerovati» kako ta osobina nije nastala drugačije nego prirodnim putem, naravno, nije činjenični argument u pobijanju suprotnog stajališta, zagovornici kojeg tvrde kako oni imaju razloga vjerovati da su te značajke umjetne tvorevine. Ipak, istina je da na

Zemlji postoje brda i planine koje izgledaju poput ljudske ili životinjske glave, iako se radi isključivo o djelu prirode.  Ovaj bi argument mogao biti valjan što se tiče «piramida» na visoravni Elysium ili «Grada Inka». Međutim, Lice i još neke značajke u njegovoj blizini, posebno one ravnih stranica, ostaju i dalje zagonetkom. U svibanjskom broju uglednog časopisa Applied Optics, 1988. godine objavljena je znanstveno značajna studija koju je proveo Mark J. Carlotto, znanstvenik s područja optike. Koristeći se tehnikama kompjutorske grafike razvijenim u svrhu optike, Carlotto je upotrijebio četiri NASA

snimke sa Orbitera letjelice Viking, snimljene različitim kamerama za trajanja četiri različite orbite, kako bi ponovno prikazao

Lice u tri dimenzije. U studiji su iznesene detaljne informacije o kompleksnim optičkim postupcima i matematičkim formulacijama trodimenzionalne analize, a Carlotto je zaključio da «Lice» uistinu prikazuje simetrično ljudsko lice, kojem se u zasjenjenom dijelu nazire još jedna očna duplja, a «istančana struktura usta daje naslutiti zube». Ovdje se radi, izjavio je Carlotto, o «crtama lica, a ne o kratkotrajnoj pojavi» ili igri svjetla i sjene. «Iako podaci sa Vikinga nemaju dovoljno veliku rezoluciju koja bi omogućila prepoznavanje mogućih mehanizama nastanka ovih objekata, dosadašnji rezultati navode na

zaključak kako ti objekti možda nisu nastali prirodnim putem.» U Applied Optics su ovu studiju smatrali dovoljno značajnom da

bi ju objavili na naslovnoj strani, a znanstveni časopis New Scientist je posvetio poseban izvještaj objavljenom radu i intervjuu s

njegovim autorom. U časopisu je ponovno objavljena njegova sugestija da «ovi zagonetni objekti (Lice i susjedni piramidalni

oblici koje su neki nazvali «Grad» ) zaslužuju barem daljnje istraživanje sondama koje će biti poslane na Mars, poput sovjetske

misije na Fobos, 1988. godine ili američkog Promatrača Marsa».