Kalendar događanja

Član JosipJankovic

Upisao:

JosipJankovic

OBJAVLJENO:

PROČITANO

816

PUTA

OD 14.01.2018.

TAO FIZIKE - ZEN

 TAO FIZIKE - ZEN

PUT ISTOČNJAČKOG MISTICIZMA

Deveto poglavlje

ZEN

Kada je oko prvog veka n. e., kineski um došao u dodir sa indijskom mišlju u obliku budizma, odigrale su se dve paralelne pojave. S jedne strane, prevođenje budističkih sutri je podstaklo kineske mislioce navevši ih da učenja indijskog Bude protumače u svetlu svojih sopstvenih filozofija. Na taj način došlo je do jedne izuzetno plodne razmene ideja koja je svoj vrhunac, kao što je već pomenuto, dostigla u budističkoj školi Hua-yen (sanskrit: Avatamsaka) u Kini i školi Kegon u Japanu.

S druge strane, pragmatična strana kineskog mentaliteta je na uticaj indijskog budizma reagovala tako što se usredsredila na njegove praktične aspekte i razvila ih u jednu posebnu vrstu duhovne discipline kojoj je nadenuto ime can, što se obično prevodi kao meditacija. Filosofiju cana je, najzad, oko 1200. n. e., prihvatio Japan, i tamo se ona, pod imenom zen, neguje kao živa tradicija još i danas.

Zen stoga predstavlja mešavinu filozofija i jedinstvenih odlika tri različite kulture. To je način života koji je tipično japanski, a koji opet odražava misticizam Indije, ljubav taoista prema prirodnosti i spontanosti i dosledni pragmatizam konfucijanskog uma.

Uprkos svom prilično specifičnom karakteru, zen je u suštini čisto budistički, jer njegov cilj nije ništa drugo do cilj samoga Bude: postizanje probuđenja, iskustva koje je u zenu poznato kao satori. Iskustvo prosvetljenja ili probuđenja predstavlja samu suštinu svih škola istočnjačke filozofije, ali zen je jedinstven po tome što se usredsređuje isključivo na to iskustvo i ne zanimaju ga nikakva dalja tumačenja. Po Suzukijevim rečima, „Zen je disciplina probuđenja“. Sa stanovišta zena, suština budizma je Budino probuđenje i njegovo učenje da svako ima potencijal da to probuđenje postigne. Ostatak doktrine, izložen u obimnim sutrama, smatra se tek dodatkom na to.

Zenovsko iskustvo je iskustvo satorija i pošto to iskustvo, u krajnjem ishodu, nadilazi sve kategorije mišljenja, zen nije zainteresovan ni za kakvu apstrakciju ili konceptualizaciju. On ne poseduje nikakvu posebnu doktrinu ili filozofiju, nikakva formalna verovanja niti dogme, izjavljujući da ga upravo ta oslobođenost od svih uvreženih uverenja čini istinski duhovnim.

Više nego bilo koje druge škole istočnjačkog misticizma, zen je uveren da reči nikada ne mogu izraziti onu krajnju istinu. On mora da je to uverenje nasledio od taoizma, koji je pokazivao isti taj nepopustljivi stav:

Ako jedan upita za tao, a drugi mu odgovori, onda ga ni jedan od njih ne poznaje1.

Pa ipak, zenovsko iskustvo se može preneti sa učitelja na učenika, i ono je jeste vekovima prenošeno posebnim metodima svojstvenim zenu. Jedno klasično sažeto određenje opisuje zen na sledeći način:

Posebno predanje izvan spisa,

Što, ne oslanjajući se na reči i znake,

Neposredno ukazuje na ljudski um,

Uviđanje sopstvene prirode i dostizanje probuđenja.

Ta tehnika „neposrednog ukazivanja“ čini onu posebnu aromu zena. Ona je tipična za japanski um koji je više intuitivan nego intelektualan i koji voli da činjenicu pruži kao činjenicu bez mnogo komentara. Zen majstori nisu bili skloni preteranoj govorljivosti i prezirali su svako teoretisanje i spekulaciju. Tako su oni razvili metode neposrednog ukazivanja na istinu, koristeći iznenadne i spontane akcije ili reči, koje razotkrivaju paradokse pojmovnog mišljenja i čija je namena da poput koana, koje sam već pominjao, zaustave proces mišljenja kako bi pripremili učenika za mističko iskustvo. Ovu tehniku dobro ilustruju sledeći primeri kratkih razgovora između učenika i učitelja. U tim razgovorima, koji čine veći deo zenovske književnosti, učitelji govore što je moguće manje i svoje reči koriste da bi pažnju učenika skrenuli sa apstraktnih misli na konkretnu stvarnost.

Jedan kaluđer je tražeći pouku rekao Bodidarmi: – Um mi nije smiren. Molim te smiri moj um. – Donesi mi svoj um – odgovorio je Bodidarma – pa ću ga smiriti. – Ali kada tražim sopstveni um – rekao je kaluđer – nikako ne mogu da ga pronađem. – Evo! – odreza Bodidarma – Smirio sam tvoj um2!

Jedan kaluđer reče Došu-u: – Upravo sam pristupio manastiru. Molim te poduči me. Došu upita: – Jesi li pojeo svoju kašu? Kaluđer odgovori: – Pojeo sam. Došu reče: – Zašto onda ne opereš svoju zdelu3?

Ovi dijalozi iznose još jedan aspekt koji je svojstven zenu. Probuđenje u zenu ne znači povlačenje od sveta, već, suprotno, podrazumeva aktivno učešće u svakodnevnom životu. Takvo stanovište veoma je odgovaralo kineskom mentalitetu, koji je veliki značaj pridavao praktičnom produktivnom životu i ideji o nastavljanju porodične loze, i nije mogao da prihvati monaški karakter indijskog budizma. Kineski učitelji uvek su isticali da can ili zen predstavlja naše svakodnevno iskustvo, „svakodnevni um“, kako je izjavio Ma-cu. Oni su naglašavali probuđenje u sred svakodnevnih zanimanja i jasno su stavili do znanja da svakodnevni život ne smatraju samo putem do probuđenja, već probuđenjem samim.

U zenu satori označava neposredno doživljavanje budastva svih stvari. Prvo i najvažnije među tim stvarima jesu objekti, zanimanja i ljudi iz svakodnevnog života, tako da je zen, mada naglašava praktične strane života, ipak duboko mističan. Živeći potpuno u sadašnjosti i posvećujući punu pažnju svakodnevnim zanimanjima, onaj ko je dostigao satori doživljava čudesnost i misteriju života u svakom pojedinačnom činu:

Kako čudesno, kako zanosno!

Nosim drva, crpem vodu4.

Zenovsko savršenstvo stoga znači živeti svoj svakodnevni život prirodno i spontano. Kada su Po-čanga pitali da definiše zen, on je rekao: „Kada sam gladan jedem, kada sam umoran spavam“. Mada zvuči prosto i očigledno, kao i mnogo toga u zenu, ovo je zapravo jako težak zadatak. Ponovno zadobijanje prirodnosti naše prvobitne prirode zahteva dugotrajnu obuku i predstavlja veliki duhovni podvig. Po rečima jedne slavne zenovske izreke:

Pre nego što počnete da izučavate zen, planine su planine i reke su reke; dok izučavate zen, planine više nisu planine i reke više nisu reke; ali kada ste doživeli probuđenje, planine su opet planine i reke su opet reke.

Naglasak zena na prirodnosti i spontanosti svakako pokazuje njegove taoističke korene, ali je osnova tog naglašavanja strogo budistička. To je verovanje u savršenost naše prvobitne prirode, spoznaja da se proces probuđenja sastoji jednostavno u tome da postanemo ono što već jesmo od samog početka. Kada su zen majstora Po-čanga pitali o traganju za budastvom, on je odgovorio: „To je kao kad jašući na volu tražite volove“.

Danas u Japanu postoje dve škole zena koje se razlikuju po svojim metodima poučavanja. Škola Rinzaj ili „nagla“ kola koristi metod koana, o kome je bilo reči u prethodnom poglavlju, i daje značajnu ulogu periodičnim formalnim razgovorima sa učiteljem, koji se nazivaju sanzen, tokom kojih se od učenika traži da predstave svoje viđenje koana kojeg pokušavaju da reše. Rešavanje koana podrazumeva duge periode intenzivne koncentracije koja vodi naglom uvidu satorija. Iskusni učitelj zna kada je učenik dospeo do same ivice naglog probuđenja i u stanju je da ga okom utera u iskustvo satorija koristeći neočekivane postupke, kao što je udarac štapom ili glasan uzvik.

Škola Soto, ili „postepena“ kola izbegava oštre metode Rinzaja i teži postepenom sazrevanju učenika zena, „poput prolećnog povetarca koji miluje cvet pomažući mu da procveta“5. Ona zastupa „mirno sedenje“ i naše uobičajene poslove kao dva oblika meditacije.

Obe škole, i Soto i Rinzaj, najveći značaj pridaju zazenu ili sedećoj meditaciji koja se u zen manastirima svakodnevno upražnjava mnogo sati. Prvo što svaki učenik zena mora da nauči jeste ispravan položaj tela i disanje pri ovom obliku meditacije. U školi Rinzaj, zazen se koristi da bi pripremio intuitivni um za bavljenje koanom, a škola Soto smatra zazen najznačajnijim sredstvom koje omogućava učeniku da sazri i uzraste do satorija. Zazen se, štaviše, smatra samim ostvarenjem našeg budastva, pošto se telo i um stapaju u jednu skladnu celinu kojoj nije potrebno daljnje poboljšavanje. Kao što jedna zenovska pesma kaže:

Sedim mirno, ne činim ništa,

Proleće dolazi i trava raste sama od sebe6.

Pošto ističe da se probuđenje ispoljava u svakodnevnim zanimanjima, zen je izvršio ogroman uticaj na sve aspekte tradicionalnog japanskog načina života. Tu spadaju ne samo umetnosti slikanja, kaligrafije, uređenja vrta, itd., i različiti zanati, već i ceremonijalne aktivnosti kao što su služenje čaja i aranžiranje cveća, i borilačke veštine poput streličarstva, mačevanja i džudoa. Svaka od ovih aktivnosti u Japanu se shvata kao do, to jest, tao ili „put“ koji vodi probuđenju. Svi oni istražuju različite vidove zenovskog iskustva i mogu se upotrebiti da obuče um i dovedu ga u dodir sa krajnjom stvarnošću.

Herigelov opis gađanja iz luka jedan je od naještijih opisa zena, jer o zenu uopšte ne govori. Ranije sam već pominjao kagane, ritualne postupke ča-no-ju-a, japanske čajne ceremonije, spontano kretanje ruke koje zahtevaju kaligrafija i slikarstvo, i duhovnost buidoa, „puta ratnika“. Sve ove umetnosti izražavaju spontanost, jednostavnost i potpuno prisustvo duha svojstveno zenovskom životu. Mada sve one zahtevaju savršenstvo tehnike, pravo majstorstvo se postiže tek kada se prevaziđe tehnika i kada umetnost postane „umetnost bez umetnosti“ izrastajući iz nesvesnog.

Srećni smo što na raspolaganju imamo jedan predivan opis takve „umetnosti bez umetnosti“ koji nam je pružio Eugen Herigel (Herrigel) u svojoj maloj knjizi Zen u umetnosti gađanja iz luka. Herigel je proveo više od pet godina sa jednim čuvenim japanskim majstorom kako bi naučio njegovu „umističnu“ umetnost i u svojoj knjizi on nam daje lični izveštaj o tome kako je doživeo zen kroz gađanje iz luka. On opisuje kako mu je gađanje iz luka predstavljeno kao jedan religijski ritual koji se „plese“ spontanim pokretima bez napora i svrhe. Trebalo mu je mnogo godina napornog vežbanja, koje ga je potpuno preporodilo, da bi naučio kako da zategne luk „duhovno“, nekom vrstom opuštene snage i kako da otpusti strunu „bez namere“, puštajući da hitac „otpadne od strelca poput zrelog ploda“. Kada je dostigao vrhunac savršenstva, luk, strela, cilj i strelac su se svi stopili u jedno i nije odapinjao on, već je kroz njega odapinjalo „ono“.

[Fusnote iz izvornog teksta]:

  1. Chuang Tzu, preveo James Legge, priredila Clae Waltham (Ace Books, Njujork, 1971), poglavlje 22.

  2. U A. W. Watts, The Way of Zen (Vintage Books, Njujork, 1957), str. 87.

  3. U P. Reps, Zen Flesh, Zen Bones (Anchor Books, Njujork), str. 96.

  4. U D. T. Suzuki, Zen and Japanese Culture (Bollingen Series, Njujork, 1959), str. 16.

  5. U P. Kapleau, Three Pillars of Zen (Beacon Press, Boston, 1967), str. 49.

  6. Iz Zenrin kushū: u A. W. Watts, nav. delo, str. 134.

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U STUDENOM...

Osvježi podatke

LISTOPAD...

Osvježi podatke

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

Osvježi podatke

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi želim vam sretnu i veselu nedjelju. Lijep pozdrav! Božica

    08.11.2026. 08:00h
  • Član bglavacbglavac

    Počinje novi radni tjedan po novom vremenu. Želim vam puno uspjeha i sreće. Lp

    26.10.2026. 07:07h
  • Član bglavacbglavac

    Pozdrav dragi magicusi, sretnu i blagoslovljenu nedjelju vam želim. Lp. Božica

    13.09.2026. 07:38h
  • Član bglavacbglavac

    Laku noć vam želim dragi magicusi!

    31.08.2026. 23:35h
  • Član iridairida

    Uživajte u zadnjem pravom ljetnom mjesecu, i sporijem ritmu življenja...

    01.08.2026. 14:06h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro! Srtnu i blagoslovljenu nedjelju vam želim. Lijep pozdrav!

    05.07.2026. 08:07h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi , čuvajte se ovih vrućina. Želim vam sretan i lijep dan. Lp

    26.06.2026. 07:01h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

Osvježi podatke

MAGIJA

Osvježi podatke

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

‹TAO FIZIKE - TAOIZAM JEDINSTVO SVIH STVARI›