Prije četrdeset godina Neil Armstrong je zakoračio na površinu Mjeseca i pritom rekao: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo."

Stupivši tako na drugo nebesko tijelo, čovjek je dokazao da ima tehnologiju kojom se može osloboditi svoje uvjetovanosti za Zemlju.

Međutim, ovdje na Zemlji još uvijek veći dio čovječanstva nema prikladne uvjete za život. Tehnologija se suprotstavila prirodi, a time i potrebama ljudi.

Planet je zagađen, a egzistencija čovječanstva ugrožena. Danas, u zemlji koja je poslala čovjeka na Mjesec, milijuni ljudi ostaju bez posla i niču šatorska naselja tisuća obitelji koje su preko noći ostale bez svog doma zbog hipotekarnih kredita.

Četrdeset godina poslije, očigledno je da taj napredak znanosti i tehnologije ipak nije bio veliki korak za većinu čovječanstva.

Tehnologija kao moćan civilizacijski alat, umjesto da bude iskorištena za dobrobit svijeta u cjelini, sta­vljena je u službu bogaćenja pojedinaca.

Primjerice, naftna, vojna, pa čak i farmaceutska industrija, odredile su smjer tehnološkog razvoja prvenstveno prema vlastitim interesima, a ne prema potrebama ljudi. Financirala su se samo ona znanstvena istraživanja koja su donosila nove oblike zarade.

Tehnologija ne mora biti usmjerena protiv zakona prirode. Cijepanje atoma, gomilanje zastrašujućeg oružja i opasnih kemikalija, proizvodnja umjetne i nekvalitetne hrane, nereciklirajući otpad.., ne mora biti jedini način korištenja tehnologije i prirodnih resursa. Time se nanosi velika šteta prirodi i ekološkoj niši ljudi.

Tehnologija je neophodna za kulturan i civiliziran život. Ona služi ne samo za to da olakša, nego i da poboljša život ljudi.

Sama riječ tehnologija proizlazi iz grčke riječi techne što znači umijeće, vještina. Današnja se tehnologija više temelji na materijalnim sredstvima koja olakšavaju fizičku egzistenciju, a manje na umijeću i vještini samog čovjeka.

Stoga, ona može odvesti čovjeka na Mjesec, ali ne može izraditi Stradivarijevu violinu, ni vitraje gotičkih katedrala.

Oduvijek su ljudi koristili tehnologiju za izgradnju civilizacija. Inke su izgradili nenadmašan sustav navod­njavanja, stari su Rimljani gradili nepregledne ceste, Grci kazališta za desetke tisuća ljudi, a Egipćani su upravljali vodama moćnog Nila i podizali građevine kakve mi danas nismo u stanju izgraditi.

Ako se još uzme u obzir da je sve to izgrađeno bez neke velike tehnologije (Inke nisu koristili kotač, a Egipćani željezo), onda postaje upit­no koliko je jedna kratka šetnja po Mjesecu korisna za čovječanstvo.

Današnjem je svijetu potrebno puno velikih koraka ljudi posvećenih zajedničkom koraku čovječanstva.

Riječ urednika
Andrija Jončić
Iz: časopisa Nova Akropola, broj 60