HALLOWEEN - SVETKOVINA NOĆI UOČI SVIH SVETIH

30. listopada - Pučka svečanost u zadnjoj noći u listopadu, koju Amerikanci nazivaju Halloween i za koju se pripremaju tjednima, u nas je uglavnom poznata samo po nizu istoimenih filmova Johna Carpentera, prikazivanih pod nazivom Noć vještica.

Ovih dana gotovo nema američke kuće ispred koje nisu poredane bundeve u kojima će se te noći upaliti svijeće. Raznobojni baloni ukrašavaju balkonske ograde. Djeca se pripremaju pohoditi susjede e da bi dobili slatkiše. U trgovinama se prodaju maske vještica, kostimi kostura, crni plaštevi i slični rekviziti.

Halloween je po svojim vanjskim obilježjima nešto između poklada i karnevala. Prigoda za zabavu, ludovanje, zbijanje šala i prikuplkjanje pomoći za humanitarne namjene - od UNICEF-a do lokalnog vrtića.

Po prihvaćenosti može se mjeriti s Božićem ili Danom nezavisnosti.
Prihvaćeno je tumačenje da Halloween ima korijene u keltskom svetkovanju boga smrti Samhaina.

Svečanost je održavana na kraju razdoblja planinske ispaše ovaca, kad su se pastiri vraćali kućama.

 

Kraj listopada bio je za Kelte i kraj godine. Te je noći trebalo umilostiviti boga smrti da dušama umrlih dopusti smiriti se ili vratiti na ovaj svijet u tijelu ljudi, a ne životinja.

Trebalo se iskupiti i za svoje grijehe, prinoseći darove moćnom Samhainu. Da pritom ne bi otkrili svoj identitet, pokajnici su se skrivali ogrtačima i maskama.

Kršćanstvo je u istom razdoblju odredilo dva blagdana - Dan mrtvih i Duhove. Prvi je ušao u katolički kalendar zahvaljujući papi Grguru III. početkom osmog stoljeća.

Sve do potkraj 18. stoljeća engleski su se katolici običavali okupljati na grobljima točno u ponoć 31. listopada moleći za mrtve.

Slučajno ili ne, ali početak reformacije vezan je za Halloween. Martin Luther svojih je 95 teza objavio 31. listopada 1517. godine.

Smatra se da je uz keltsku, kršćansku i indijanska tradicija pridonijela nastanku ovog vjerojatno najveselijeg američkoga blagdana.

Bundevu s izrezanim očima i ustima imali su Indijanci te se ta tradicija pomiješala s europskom.

Svjetske značajke blagdan je dobivao postupno, a u Americi je općeprihvaćen tek početkom ovog stoljeća, proširivši se iz zajednica irskih katolika na cijelu zemlju.

 http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/