FJODOR MIHAILOVIČ DOSTOJEVSKI

Rođen: 11. studenoga 1821. u Moskvi
Umro: 9. veljače 1881. u Petrogradu

U djelu velikoga ruskog pripovjedača Fjodora Mihailoviča Dostojevskog čovjek do danas pronalazi najtemeljitijeg analitičara svojega duha i života.

Dostojevski, autor Zločina i kazne, Braće Karamazovih i Idiota, bio je učitelj i mučitelj svih koji su ga voljeli. Znao je prodirati u dubinu ljudskih duša i otvarati neispitano u čovjeku.

Nigdje nije tako snažno progovorila muka ljudskog bića pred vječnim pitanjima smisla zemaljskoga života: odakle dolazimo, kamo idemo i kakvog to smisla ima.

Polazeći od unutarnjih proturječja vlastite prirode, Dostojevski je dosegnuo univerzalnost misli, u kojoj su se mogli naći mnogi, i ona je postala njegov osjećaj. To možemo protumačiti nadasve osjetljivom i tragičnom sudbinom njegova genija.

 Rođen je u siromašnoj plemićkoj obitelji 11. studenoga 1821. U ranom djetinjstvu trpi očev autoritet.

U 10-oj godini, pod snažnim dojmom Schillerovih Razbojnika, doživio je revolt i ljubav prema uzvišenom. Sa 16 godina svjedok je dvorske farse oko Puškinove smrti i u koroti je za tim voljenim pjesnikom. Očev autoritet i disciplina vojne škole ulili su mržnju u njegovu dušu prema svemu despotskom u ondašnjoj Rusiji.

Kao većina intelektualaca onog vremena i on se opredjeljuje za revoluciju. Sudjelovanje u tajnom kružoku Petraševskog dovodi ga do vješala. I kad su mu već, kao i drugim osuđenicima, navukli mrtvačko odijelo, pročitali su naredbu njegova kraljevskog veličanstva koji im poklanja život.

Poslije tog doživljaja na gubilištu njegov se život prelomio i promijenio. Revolt je zamijenila patnja i strpljenje.

Godine provedene u sibirskim kaznionicama, među robijašima, obogatile su mu spoznaje. Piscu Bijednih ljudi, kojega je Bjelinski u svom oduševljenju usporedio s Gogoljem, robijaški je život pružio građu za mnoga djela - od Zapisa iz mrtvog doma do još zrelijih ostvarenja poput Idiota ili Zločina i kazne.

Romanom Bijesovi potaknuo je mnoge polemike i rasprave, jer su njegove ideje smatrali reakcionarnima i društveno nazadnima. Uza sve to, Dostojevski će ostati nenadmašnim poznavateljem ljudske psihe i dubokim analitičarom moralnih i društvenih problema koji je snažno utjecao na intelektualnu misao našega doba.

Umro je 9. veljače 1881. godine u Petrogradu.

 

 

 

 

http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/