Bazga (Sambucus nigra L., Caprifoliaceae) dugo je godina bila poznata po svojem cvijetu, koji se koristio kod prehlada kao dijaforetik, odnosno biljka koja potiče znojenje kod povišene tjelesne temperature, a samim time i ubrzava njen pad te brže izlječenje. U novije vrijeme, otkrićem kako neke tvari iz plodova bazge mogu djelovati protiv virusa gripe, potaknuli su proizvođače da na tržište izbace proizvode poput sirupa plodova bazge. Plodovi su bogati obojenim spojevima antocijanima (sambucin, sambucijanin), flavonoidima, kiselinama te imaju bogatstvo  vitamina  poput  folne  kiseline  i  vitamina  B2.  Plodovi  se  moraju

obavezno kuhati: 10‐15g plodova kuha se u pola litre vode 10 minuta, potom se ostave stajati još desetak minuta, te procijede. U nastali dekokot se doda sok limuna, med ili slad, te se raspodijeli  u dvije do tri manje doze koji se popiju tijekom dana.

Dekokt treba spravljati svaki dan svjež. Potreban je samo mali oprez – nastali dekokt je blagi laksativ, pa treba prekinuti terapiju u slučaju da se pojavi proljev. Bez obzira na manjak kliničkih dokaza, ovo bi mogao biti jedan od rijetkih biljnih pripravaka, uz eterična ulja, koji djeluju na same viruse, a ne samo za olakšavanje simptoma bolesti.

Umjesto zaključka

Kada sam krenuo pisati ovaj članak, nisam bio svjestan da će nastati mala knjižica. Nadam se da vam je pomogla naučiti nešto novo, a ako već znate, vjerojatno vam je pomogla da napravite malu sintezu znanja. Vjerujem da će vam pomoći u odabiru biljaka.

U sezoni općeg straha, treba znati da je gripa odlična bolest da se odmorite tjedan dana kod kuće. Nasuprot kulturi i trendu opće i potpuno nepotrebne ubrzanosti, možda ćete konačno usporiti svoj životni tempo.