Aronija - čudesna bobica koja štiti od bolesti i pomlađuje organizam

Aronija, s plodovima nalik ribizu, ima kiseli i trpki okus.

 

Otporna je na zimu i mraz, pa tako preživljava na temperaturama i do - 47 stupnjeva Celzija, zbog čega nosi naziv sibirska borovnica.

 

Zbog svoje otpornosti, aronija danas raste i u hladnijim zemljama poput Finske, Švedske i Rusije.

 

Potječe iz Sjeverne Amerike, odakle je došla u Europu.

 

Sjevernoamerički domoroci  koristili su aroniju kao hranu i lijek.

 

U Europi je prvenstveno bilo zapažena zbog ljepote cvijeta.

 

U mnogim dijelovima svijeta ovo voće zbog svojih ljekovitih svojstava svrstava se u ljekovito bilje.

 

Nakon eksplozije u Černobilu, korištena je za ublažavanje posljedica radijacije.

 

Prema ORAC i TEAC standardima, aronija ima najveće antioksidativno djelovanje među svim bobičastim i orašastim voćem.

 

 

Ljekovito djelovanje aronije

 

 

Aronija je bogata antioksidansima, flavonoidima, mineralima u tragovima, folnom kiselinom i vitaminima  B, C i E.

 

Zbog visokog udjela antioksidanata i vitamina C i E, aronija djeluje antivirusno, antibakterijski i antiupalno.

 

Aronija je bogata antioksidantom antocijanom koji jača imunitet, smanjuje rizik od raka i usporava starenje.

 

Aronija blagotvorno djeluje na rad želuca. Stimulira rad štitnjače, pa se posebno preporučuje osobama s hipotireozom.

 

Aronija sprečava nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Ovo voće snižava visoki tlak i kolesterol te potiče proizvodnju dobrog kolesterola.

 

Aronija stimulira rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura.

 

Blagotvorno djeluje i na naš probavni sustav - smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljev.

 

Aronija je korisna i kod upale mokraćnog sustava.

 

Ovo voće možemo pronaći u mnogim proizvodima za mršavljenje, jer pomaže  u održavanju idealne tjelesne težine.

 

Istraživanja ruskih znanstvenika su pokazala da aronija pospješuje izlučivanje teških metala kao i nekih radioaktivnih tvari iz organizma.

 

 

Dobrobiti aronije:

 

odličan je izvor antioksidanata

sprečava bolesti srca i krvnih žila

regulira krvni tlak

štiti zdravlje urinarnog sustava

ima antiupalna svojstva

stimulira rad štitnjače

poboljšava pamćenje i koncentraciju

regulira razinu šećera u krvi

jača imunitet

povoljno djeluje na probavni sustav

štiti od virusa i bakterija

pospješuje izlučivanje teških metala iz organizma

 

Uzgoj aronije

 

 

Aronija je otporna na hladnoću, zbog toga bez problema uspijeva u našim krajevima.

 

U kontinentalnoj Hrvatskoj aronija cvate krajem travnja, plodovi dozrijevaju u kolovozu ili rujnu.

 

Plodovi ostaju na biljci - ne opadaju i ne kvare se. Zato se branje plodova može produžiti i na dva mjeseca.

 

Aronija je otporna na štetočine i ne zahtjeva upotrebu pesticida. Zbog toga se smatra 100% ekološkom biljkom. Uspijeva na svim vrstama tla, jedino ne podnosi sušu.

 

Sadnicu aronije možete kupiti u većini poljoprivrednih apoteka.

 

Plodove aronije najbolje je konzumirati u sirovom obliku, jer kuhanjem se gubi dio njezinih ljekovitih svojstava.

 

Plodove aronije možete koristiti i za proizvodnju džemova i marmelada, možete ju  konzumirati i u obliku soka, čaja i kompota. Bobice aronije možete osušiti da bi ih mogli koristiti i u zimi.

 

 

Salata od aronije i špinata

 

 

Evo jednog odličnog, a zdravog recepta s aronijom.

 

Sastojci:

 

2 žlice jabučnog octa

1 avokado

125 ml nasjeckanog krastavca

125 ml bobica aronije

2 žlice soka od jabuke

2 čajne žličice aronije

1 čajna žličica soli

1/8 čajne žličice meda

1 češanj češnjaka

125 ml maslinovog ulja

1 svežanj listova špinata

125 ml usitnjenih mrkvi

 

Priprema:

 

U mikser dodajte ocat, sok od jabuke, bobice aronije, med, sol i češnjak i dobro izmiksajte. Na kraju dodajte i maslinovo ulje te lagano promiješajte.

 

Tako pripremljen dresing prelijte preko listova špinata, mrkve, avokada, krastavca i  2 čajne žličice bobica aronije.